by MPI | Nov 14, 2022 | Aktuelno, Životna sredina
Friedrich-Ebert-Stiftung BiH (FES) i Mreža progresivnih inicijativa (MPI) organiziraju edukativni program za mlade političke aktere pod nazivom ECOpolitics School, koji će biti održan od 1. do 4. decembra 2022. godine.
Šta je tema škole ECOpolitics?
Zagađenost zraka i vode, uništavanje prirodnih resursa, upravljanje otpadom, energetska kriza i pravedna tranzicija samo su neke od teme o kojima će biti riječna prvoj ECOpolitics školi. Uz to, polaznici i polaznice će tokom trajanja škole uz stručno mentorstvo kreirati vlastite unutarstranačke ili javne inicijative, te učestvovati u snimanju video podcasta ECOpolitics Talks. Sadržaj škole uključuje interaktivni sadržaj i različite formate neformalne edukacije i političkog aktivizma.
KO MOŽE UČESTVOVATI?
Ukoliko imaš između 18 i 35 godina, živiš u Bosni i Hercegovini, član/ica si političke partije ili si istaknuti/a mladi/a lider/ka u svojoj lokalnoj zajednici kroz omladinski ili građanski aktivizam, te želiš saznati više o gore navedenim temama s ciljem daljeg političkog/aktivističkog djelovanja, onda je ovo program za tebe. ECOpolitics škola će ti dati priliku da razmijeniš iskustva sa drugim mladim ljudima širom BiH, te unaprijediš svoja znanja i vještine za društveno i političko djelovanje u oblasti zaštite životne sredine.
ŠTA JOŠ DOBIJAM UČEŠĆEM U ŠKOLI?
Osim novih znanja iz oblasti zaštite životne sredine, svi polaznici/e će dobiti mentorsku podršku za kreiranje vlastitih individualnih ili grupnih političkih inicijativa za unutarstranačko ili javno djelovanje. Organizatori će i nakon završetka škole pružiti podršku u promociji inicijativa i pratiti njihovu dalju implementaciju. Također, imat ćete priliku putem snimanja i emitovanja video podcasta pozicionirati sebe u javnosti kao aktere čije je političko djelovanje usmjereno na temu zaštite životne sredine Po završetku škole će svim polaznicima i polaznicama biti dodijeljeni certifikati.
KAKO SE PRIJAVITI?
Svi zainteresovani koji ispunjavaju gore navedene uslove mogu se prijaviti za učešće najkasnije do 18. novembra 2022. godine do 12.00h putem linka.
Aplikacije zaprimljene nakon navedenog roka neće biti uzete u razmatranje.
DODATNE NAPOMENE
Troškove smještaja i hrane tokom trajanja škole, kao i refundaciju putnih troškova, snose organizatori škole. Detaljna agenda će biti dostavljena polaznicima i polaznicama nakon procesa selekcije i potvrde učešća. Za sve dodatne informacije nam se možete obratiti na: info@mpi.ba
FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG BiH
MREŽA PROGRESIVNIH INICIJATIVA
by MPI | Jan 24, 2022 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1, Životna sredina 2, Životna sredina slider
Zagađenje (engl. pollution) je ljudskom djelatnošću uzrokovano unošenje materije ili energije u okoliš koje uzrokuje štetne posljedice za živa bića i za ljudsko zdravlje, onemogućuje ili ometa tradicionalne ljudske djelatnosti, smanjuje kvalitetu zraka, vode ili tla, te općenito smanjuje opću ili estetsku vrijednost prirodnih ekosistema ili izvora dobara. Izvori (uzročnici) zagađivanja nazivaju se zagađivačima. Zagađenje zraka je problem na lokalnom i globalnom nivou. Zagađujuće materije u zraku ispuštene u jednoj zemlji mogu atmosferom dospjeti i u druge zemlje, gdje mogu uzrokovati ili doprinijeti lošoj kvaliteti zraka.
Lebdeće čestice, nitrogenski dioksid i prizemni ozon danas se smatraju zagađujućim materijama koje najviše utiču na ljudsko zdravlje. Izloženost tokom najveće koncentracije i dugotrajna izloženost ovim zagađujućim materijama ovise o težini uticaja, od narušavanja respiratornog sistema do prerane smrti. Oko 90% stanovnika evropskih gradova izloženo je zagađujućim materijama u koncentracijama iznad nivoa kvalitete zraka koje se smatraju štetnima po zdravlje. Na primjer, procjenjuje se da sitne lebdeće čestice (PM2.5) u zraku skraćuju očekivano trajanje života u Evropskoj uniji za više od osam mjeseci. Benzo(a)piren je kancerogena zagađujuća materija koja izaziva sve veću zabrinutost, čije su koncentracije iznad najnižegnivoa utvrđenog u cilju zaštite ljudskog zdravlja u nekoliko gradskih područja, naročito u srednjoj i istočnoj Evropi. Zagađenje zraka isto tako šteti našem okolišu. Izloženost česticama PM2.5 je naročito opasna po ljudsko zdravlje, jer te čestice zadiru duboko u pluća i krvotok, izazivajući bolest i smrt. U BiH prosječne godišnje ambijentalne koncentracije PM2.5 često višestruko prelaze gornje dozvoljene granice po bh standardnima kvaliteta zraka (20 μg/m3) i po smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o vrijednostima kvaliteta zraka (10 μg/m3). Procjenjuje se da u BiH od posljedica izloženosti ambijentalnom zagađenju zraka s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi.
Cijeli policy paper dostupan je na linku.
by MPI | Jan 17, 2022 | Aktuelno, Životna sredina
Energija se najjednostavnije može definisati kao sposobnost jednog fizikalnog sistema da obavi neki rad, odnosno, na svaki rad se utroši energija. Izvore energije dijelimo na neobnovljive i obnovljive. Neobnovljivi izvori su fosilna goriva (ugalj, nafta i prirodni gas) i nuklearna goriva (uran, plutonij), čija su nalazišta i zalihe ograničene te samim tim podložna konačnom iscrpljivanju. Za razliku od njih, karakteristika obnovljivih izvora energije jest da su neiscrpni odnosno neprestano se obnavljaju u prirodi. U obnovljive izvore energije ubrajamo sunčevu energiju, energiju vjetra, energiju vode, geotermalnu energiju i energiju iz biomase.
Sa stanovišta zaštite okoline energija je veoma bitan parametar. Računa se da na proizvodnju energije otpada 50% negativnog djelovanja na okolinu, odnosno na globalne klimatske promjene. Radi se o emisijama gasova, koji nastaju kod korištenja fosilnih goriva (ugalj, nafta, zemni gas), proizvodnje struje i toplotne energije, kao i kod krajnjih potrošača, domaćinstava, industrije… Globalne klimatske promjene do kojih dolazi zbog pojačanog unošenja pojedinih gasova u atmosferu, jedan su od najvećih problema budućnosti. Ekonomija i ekologija imaju jednu važnu dodirnu tačku, ušteda energije znači istovremeno i smanjenje zagađenja okoline.
U posljednjim decenijama se veoma mnogo ulaže u alternativne izvore energije. Korist je višestruka, čuvaju se prirodni resursi, smanjuje se zagađenje okoline, a u nekim slučajevima se direktno rješava problem zagađenja (biomasa kod spaljivanja komunalnog otpada).
Cijeli policy paper dostupan je na linku.
by MPI | Dec 23, 2021 | Aktuelno, Životna sredina
Energetska efikasnost je predmet snažnog i stalnog interesa i aktivnosti razvijenih zemalja. Stavljanje energetske efikasnosti u središte nacionalnih energetskih politika i Evropske unije kao cjeline provodi se u prvom redu zato što povećanje energetske efikasnosti doprinosi smanjenju troškova i potrošnje energije, i izravno utiče na konkurentnu sposobnost evropskih kompanija na međunarodnom tržištu. Druga važna posljedica povećanja energetske efikasnosti je smanjenje emisija CO2 , centralnog problema u zaštiti okoliša današnjice. Treća važna posljedica povećanja energetske efikasnosti je poboljšanje sigurnosti opskrbe potrošača. Četvrti, ali ne manje važan razlog je poticanje poduzetništva i otvaranje radnih mjesta. Evropska unija traži sve veće povećanje energetske efikasnosti, usmjerava sredstva u posebne fondove za poticanje veće energetske efikasnosti, za poticanje korištenja obnovljivih izvora i zaštitu okoliša te potiče više aktivnosti u promociji novog sustava gospodarenja energijom. Putem evropskih energetskih fondova (SAVE, SYNERGY, TACIS, ALTENER i drugih), PHARE programa i drugih međunarodnih fondova zemlje srednje i istočne Evrope se uključuju u zajednički program povećanja efikasnosti korištenja energije, značajnijeg korištenja obnovljivih izvora i zaštite okoliša. Iako mnoge zemlje u svijetu ulažu značajna finansijska sredstva u unapređenje energetske efikasnosti, Bosna i Hercegovina je na samom početku tog puta. Osim sporadičnih primjera ulaganja, mnogo toga nije urađeno. S druge strane, to predstavlja i veliki potencijal i priliku, što nužno ne mora značiti nešto što je negativno. Stručni članci ocjenjuju postojeće stanje neodrživim, i zahtijevaju aktivne mjere. Najčešće se to pitanje odgovornosti naslovljava na Vlade, i za ono što je u području njihovih odgovornosti kao i za ono što je područje odgovornosti i odlučivanja firmi ili građana.
Cijeli policy paper dostupan je na linku.
by Editor | Dec 8, 2021 | Životna sredina, Životna sredina slider
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Edin Ramić zastupnik je i predsjednik kluba poslanika Zajedno za BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ali i ministar raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH. Svijest građana o zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini, a samim time u entitetu Republike Srpske procjenjuje, na veoma je niskoj razini.
„Ovakvu tvrdnju potkrjepljuje činjenica da je sve manje zelenih površina, iste se pretvaraju u građevinsko zemljište zbog interesa užeg kruga velikih moćnika. Dok svijet nalazi nove modalitete zaštite životnog prostora, u Bosni i Hercegovini se ne smanjuje znatno broj zagađivača. Na tome se vrlo malo radi. Možemo slobodno reći da strane institucije i organizacije koje su prisutne u našoj domovini pokušavaju ozbiljnije podići svijest kod građana o važnosti zaštite okoliša nego domaći predstavnici.“ – navodi Ramić.
O tome šta politika može uraditi da se situacija promjeni u odnosu na trenutno stanje, govori:
„Institucije moraju prilagoditi programe i izdvojiti sredstva za podršku projektima koji tretiraju ovu tematiku. Mladi imaju ideje, a i u prilici su da prenesu iskustva iz razvijenijih zemalja. Politički predstavnici trebaju krenuti od sebe, svoje lokalne zajednice, institucije koju vode, pa sve do državnog nivoa vlasti. Svi ćemo se složiti da želimo da nam djeca odrastaju u zdravijem okruženju, a mi smo ti koji im to trebamo omogućiti. Proces jeste nešto duži, ali smo ujedno zemlja koja posjeduje ogromna prirodna bogatstva, pola posla smo završili ako sačuvamo prirodne ljepote naše države, te podignemo svijest ljudi koja mora doći do svakog pojedinca. Smatram da je ovdje neophodna bolja saradnja NVO sektora sa institucijama.“ – zaključuje zastupnik Edin Ramić.
Zaštita okoliša kao tema zajedničkog rada različitih političkih stranaka, ali i načini prioritetiziranja ove oblasti u okviru ličnog političkog djelovanja bili su tema razgovora. Ramić smatra da budućnost društva leži u zdravijem okruženju i da zbog toga programski ciljevi svakog političkog subjekta trebaju biti usmjereni ka boljim uslovima za život ljudi.
„Teritorija bez prisustva živih ljudi je mrtva. Europski standardi će nam pomoći da ostvarimo zacrtane ciljeve. Europska unija je naš cilj, a jedan od preduslova je i regulisanje sektora zaštite okoliša. Duboko sam uvjeren da fondovi EU mogu biti naša šansa, uz dobre programe i time stižemo brže do cilja. Dakle, ko bude glasniji i efikasniji u realizaciji ekološki zdravih projekata, veće su mu šanse za razvoj lokalne zajednice. Platforma ekološkog razvijanja svijesti je budućnost politika, ekonomija i migracija.
Mi prvo moramo očuvati prirodne ljepote koje posjedujemo, a nisu zanemarive. Tek kada dođe neki stranac, uoči prednosti naše države u ekološkim prednostima u odnosu na neke druge puno razvijenije države. Drugo, moramo identifikovane zagađivače regulisati zakonima koji će ih natjerati na EU standarde. Utopljavanje i zagrijavanje stambenih objekata, kao i oblast nelegalne gradnje mora biti prioritet svake vlasti. Sistem gradnje jedne države vam govori o kulturi te iste države. Zajednički moto mora biti iznad svih političkih ciljeva i fokus je na razvijanju ekološke svijesti – od djeteta do onoga koji upravlja procesima u ovoj državi. Kada to postignemo, možemo reći da smo uspjeli kao politički predstavnici, ali i kao društvo.“ – zaključuje političar Edin Ramić.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Nov 16, 2021 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Irfan Čengić zastupnik je SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i učesnik projekta „Priroda i društvo“.
Čengić smatra da ni institucije ni građani nisu dovoljno zainteresovani za probleme iz oblasti zaštite okoliša i da je edukacija važna odgovornost institucija.
„Prije svega institucije moraju više raditi na promociji i edukaciji građana o ovoj važnoj temi. To podrazumijeva objasniti obaveze Bosne i Hercegovine iz Zelene agende za Zapadni Balkan i približiti tu temu građanima i objasniti njen značaj za svakodnevni život građana u našoj državi.“ – navodi Čengić.
Jasno je da u procesu angažmana na temama iz oblasti zaštite okoliša odgovornost imaju i političari i političarke i iz vlasti i iz opozicije. Zastupnik Socijaldemokratske partije pojašnjava kako se do sada u institucijama bavio ovim temama, ali i da li smatra da je moguće da upravo zaštita okoliša bude prostor zajedničkog djelovanja različitih političkih opcija:
„Konkretno, predložio sam inicijativu za usvajanje novog Zakona o obnovljivim izvorima energije u Federaciji Bosne i Hercegovine koji bi bio kvalitetniji i pravedniji. Prilikom usvajanja novog Zakona o zaštiti okoliša usvojeno je 19 amandmana koje sam predložio i tako poboljšao prijedlog zakona.Također u svojim javnim nastupima nastojim dati na važnosti ovim temama.
Mislim da je moguće okupiti političare iz različitih političkih opcija oko jednog zajedničkog društvenog interesa što je najbolje pokazalo i funkcionisanje Zelenog kluba u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U budućnosti je potrebno na svim nivoima okupljati zastupnike i političare iz različitih stranaka oko ove teme.“ – pojašnjava Čengić.
Obnovljivi izvori energije, iako se u Bosni i Hercegovini nerijetko percipiraju kao daleka tema budućnost, trenutno su, kaže Irfan Čengić, za njega najbliža oblast, i to u kontekstu veze između energetskog sektora i zaštite okoliša.
„Zbog toga mi je stalo do novog Zakona o obnovljivim izvorima energije i povećanja učešća građana i privrede u proizvodnji električne energije. Proces dekarbonizacije BiH mora pratiti pravedna energetska tranzicija u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan.“ – zaključuje.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
Posljedni komentari