by MPI | Jan 24, 2022 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1, Životna sredina 2, Životna sredina slider
Zagađenje (engl. pollution) je ljudskom djelatnošću uzrokovano unošenje materije ili energije u okoliš koje uzrokuje štetne posljedice za živa bića i za ljudsko zdravlje, onemogućuje ili ometa tradicionalne ljudske djelatnosti, smanjuje kvalitetu zraka, vode ili tla, te općenito smanjuje opću ili estetsku vrijednost prirodnih ekosistema ili izvora dobara. Izvori (uzročnici) zagađivanja nazivaju se zagađivačima. Zagađenje zraka je problem na lokalnom i globalnom nivou. Zagađujuće materije u zraku ispuštene u jednoj zemlji mogu atmosferom dospjeti i u druge zemlje, gdje mogu uzrokovati ili doprinijeti lošoj kvaliteti zraka.
Lebdeće čestice, nitrogenski dioksid i prizemni ozon danas se smatraju zagađujućim materijama koje najviše utiču na ljudsko zdravlje. Izloženost tokom najveće koncentracije i dugotrajna izloženost ovim zagađujućim materijama ovise o težini uticaja, od narušavanja respiratornog sistema do prerane smrti. Oko 90% stanovnika evropskih gradova izloženo je zagađujućim materijama u koncentracijama iznad nivoa kvalitete zraka koje se smatraju štetnima po zdravlje. Na primjer, procjenjuje se da sitne lebdeće čestice (PM2.5) u zraku skraćuju očekivano trajanje života u Evropskoj uniji za više od osam mjeseci. Benzo(a)piren je kancerogena zagađujuća materija koja izaziva sve veću zabrinutost, čije su koncentracije iznad najnižegnivoa utvrđenog u cilju zaštite ljudskog zdravlja u nekoliko gradskih područja, naročito u srednjoj i istočnoj Evropi. Zagađenje zraka isto tako šteti našem okolišu. Izloženost česticama PM2.5 je naročito opasna po ljudsko zdravlje, jer te čestice zadiru duboko u pluća i krvotok, izazivajući bolest i smrt. U BiH prosječne godišnje ambijentalne koncentracije PM2.5 često višestruko prelaze gornje dozvoljene granice po bh standardnima kvaliteta zraka (20 μg/m3) i po smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o vrijednostima kvaliteta zraka (10 μg/m3). Procjenjuje se da u BiH od posljedica izloženosti ambijentalnom zagađenju zraka s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi.
Cijeli policy paper dostupan je na linku.
by MPI | Nov 16, 2021 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Irfan Čengić zastupnik je SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i učesnik projekta „Priroda i društvo“.
Čengić smatra da ni institucije ni građani nisu dovoljno zainteresovani za probleme iz oblasti zaštite okoliša i da je edukacija važna odgovornost institucija.
„Prije svega institucije moraju više raditi na promociji i edukaciji građana o ovoj važnoj temi. To podrazumijeva objasniti obaveze Bosne i Hercegovine iz Zelene agende za Zapadni Balkan i približiti tu temu građanima i objasniti njen značaj za svakodnevni život građana u našoj državi.“ – navodi Čengić.
Jasno je da u procesu angažmana na temama iz oblasti zaštite okoliša odgovornost imaju i političari i političarke i iz vlasti i iz opozicije. Zastupnik Socijaldemokratske partije pojašnjava kako se do sada u institucijama bavio ovim temama, ali i da li smatra da je moguće da upravo zaštita okoliša bude prostor zajedničkog djelovanja različitih političkih opcija:
„Konkretno, predložio sam inicijativu za usvajanje novog Zakona o obnovljivim izvorima energije u Federaciji Bosne i Hercegovine koji bi bio kvalitetniji i pravedniji. Prilikom usvajanja novog Zakona o zaštiti okoliša usvojeno je 19 amandmana koje sam predložio i tako poboljšao prijedlog zakona.Također u svojim javnim nastupima nastojim dati na važnosti ovim temama.
Mislim da je moguće okupiti političare iz različitih političkih opcija oko jednog zajedničkog društvenog interesa što je najbolje pokazalo i funkcionisanje Zelenog kluba u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U budućnosti je potrebno na svim nivoima okupljati zastupnike i političare iz različitih stranaka oko ove teme.“ – pojašnjava Čengić.
Obnovljivi izvori energije, iako se u Bosni i Hercegovini nerijetko percipiraju kao daleka tema budućnost, trenutno su, kaže Irfan Čengić, za njega najbliža oblast, i to u kontekstu veze između energetskog sektora i zaštite okoliša.
„Zbog toga mi je stalo do novog Zakona o obnovljivim izvorima energije i povećanja učešća građana i privrede u proizvodnji električne energije. Proces dekarbonizacije BiH mora pratiti pravedna energetska tranzicija u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan.“ – zaključuje.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Nov 9, 2021 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Damir Džeba delegat je HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH i učesnik projekta „Priroda i društvo“.
Džeba procjenjuje da svijest o zaštiti okoliša u Federacije BiH nije dovoljno razvijena ni kod građana ali ni unutar institucija.
„Ukoliko i postoje mehanizmi zaštite čovjekove okoline, prirode i zdravlja, često ostaju samo ‘mrtvo slovo na papiru’ jer se isti ne poštuju, svjesno se zaobilaze radi imovinske koristi. Slijedom takvih ponašanja i primjera onda i građani ne osjećaju potrebu za zaštitom okoliša jer izostaju i sankcije za uništavanje prirode i okoliša. Opća ocjena je da stanje nije dobro te da se mora uložiti napora, volje i sredstava kako bi primjereno štitili okoliš, prirodu a na koncu i zdravlje ljudi.“ – navodi delegat Džeba.
Posljednje poplave u Bosni i Hercegovini podsjećaju nas na važnost postavljanja teme zaštite okoliša i klimatskih promjena kao političkog prioriteta. Da li je to uopće moguće i da je ova tema potencijalni faktor približavanja političara i političarki iz različitih stranaka, Damir Džeba odgovara:
„Zastupnice i zastupnici u zakonodavnoj vlasti, a ministrice i ministri u izvršnoj vlasti mogu učiniti puno da se teme zaštite okoliša nađu u prioritetima djelovanja, odnosno da kod kreiranja planova rada parlamenata, skupština ili vlada, stavljaju u fokus i na dnevne redove zasjedanja teme koje će podizati svijest o čuvanju čovjekovog životnog prostora i okoliša općenito. Naravno da nas ova tema može okupiti. Teme zaštite okoliša su univerzalne i nisu jednoznačno obojene lijevim ili desnim političkim idejama nego su nadstranačke i svima nužne ukoliko želimo živjeti ili se trudimo živjeti u skladu s prirodom i njezinim očuvanjem.“
U okviru učešća u projektu „Priroda i društvo“, Damir Džeba jedan je od članova zakonodavne vlasti koji su se angažovali na pitanjima zaštite okoliša, te je uputio izaslaničko pitanje Ministarstvu okoliša i turizma FBiH o tome za koje su deponije u FBiH izrađena geološka istraživanja ispitavanja tla, te studije uticaja na okoliš i kada su izrađeni. Upravljanje otpadom Džeba izdvaja kao jedan od prioriteta djelovanja u ovoj oblasti.
„Prije svega bih izdvojio upravljanje otpadom jer sami sebe zatrpavamo smećem. To radimo i kao pojedinci jer nemamo dovoljno razvijenu svijest o potrebi pravilnog odlaganja smeća tj. Otpada, a također ni sustav i institucije se ne bave u dovoljnoj mjeri kvalitetnim i održivim sustavima upravljanja otpadom što rezultira raznim ‘divljim’ deponijima smeća ali i prljavim gradovima i prometnicama.
Druga stvar koju bi istakao je zaštita rijeka i rječica od ‘najezde’ mini hidroelektrana. Nažalost, svjedoci smo uništavanja prirode i ‘sumnjivih’ koncesija za postavljanje mini hidroelektrana diljem BiH. Kvalitetan i rigorozan zakonodavan okvir, nadzor i provjera, bi pomogli da se spriječi izdavanje nerazumnih i nerezonskih koncesija za gradnju mini hidroelektrana koje uništavaju rijeke odnosno okoliš u cjelini.“ – navodi delegat HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH, Damir Džeba.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Oct 31, 2021 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Sandra Imširović delegatkinja je Demokratske fronte u Domu naroda Parlamenta FBiH, te učesnica projekta „Priroda i društvo“. Polazna tačka u zaštiti okoliša moraju biti institucije i to kroz donošenje i implementaciju zakona, smatra ova mlada delegatkinja.
“Nedostatak političke volje, nedostatak vladavine prava i prebacivanje nadležnosti samo su neki od razloga zbog kojih pitanje zaštite okoliša nije u svakodnevnom fokusu svih političara a i građana, a treba biti. Primjerice, veliki je problem trenutno ilegalna sječa šuma i neophodno je što prije donošenje Zakona o šumama, kako bismo sačuvali bogatstvo naših šuma i spriječili ilegalnu sječu. Također, jako je važno raditi na podizanju svijesti građana – kako kroz direktne razgovore tako i kroz različite kampanje.“ – navodi Imširović.
Delegatkinja Imširović smatra da angažman u smjeru zaštite okoliša mora početi iz vlastite kuće svake političke stranke – odnosno, da političari i političarke prioritetno moraju raditi na integraciji ovog pitanja u izborne programe stranaka.
„Ako pogledamo, ne samo zemlje zapada, već i mnoge druge vidjet ćemo da su takozvane zelene politike, kao što su zaštita okoliša, zraka, vode, klimatske promjene zauzele vodeća mjesta u izbornim programima. Nakon što se ova tema identifikuje kao bitna onda se može prenijeti i na parlamente i raditi na podizanju svijesti, ne samo građana, već i političara. Pitanje zaštite okoliša je pitanje o kojem treba da se razgovara svakodnevno, ali bez političke volje neće biti ni pomaka.“ – dodaje Sandra Imširović.
Pitanje instrumentalizacije teme zaštite okoliša kao zajedničkog mjesta okupljanja različitih političkih stranaka jedna je od važnijih dimenzija projekta „Priroda i društvo“. Delegatkinja DF-a navodi kako pojedinci sami ne mogu napraviti mnogo, ali ukoliko se političari sa različitih nivoa vlasti i iz različitih političkih partija udruže i stave problem zaštite okoliša u fokus, može doći do značajnih promjena.
„Snaga svega i jeste u koalicijama, savezima. Treba krenuti od vijećnika na lokalnim nivoima pa do najvišeg nivoa zakonodavne vlasti. Učešće na konferencijama i događajima političkih stranaka, izlaganje i pružanje dokaza zakonodavnim komisijama, povezivanje sa Uredom za reviziju od velikog su značaja. Mediji imaju veliki uticaj i vrlo je bitno da prepoznaju kolika je njihova uloga u svemu ovome. Također, značajno je učešće zajednice, uključivanje nevladinog sektora te finansijska podrška projektima.
S obzirom da dolazim iz grada koji ima tri fabrike, svakako da mi je najbliža tema zagađenost zraka, a svakako i prioritet u daljem radu. Sa dolaskom zimskih dana osjetno je povećana i zagađenost zraka, pojava smoga, čemu doprinosi i veliki broj individualnih ložišta, što za posljedicu ima porast broja oboljelih osoba od respiratornih bolesti. Prema dostupnim podacima Tuzla je najzagađeniji grad na Balkanu upravo zbog individualnih ložišta. Kontinuirano treba raditi i pokušati doprinijeti smanjenju ovog problema.“ – zaključuje Imširović analizirajući svoje političke prioritete u oblasti zaštite okoliša.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Oct 29, 2021 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Lana Prlić zastupnica je SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i učesnica projekta „Priroda i društvo“. Prlić navodi kako odnos prema zaštiti okoliša u FBiH od strane institucija gotovo da i ne postoji.
„Kao Mostarka, moram da navedem primjer deponije Uborak na čijem primjeru se vidi sva nebriga i ignorisanje stvarnog stanja od strane institucija uz sve napore građana i pojedinih kolega političara.“ – dodaje zastupnica.
O tome na koji način staviti temu zaštite okoliša u javni i politički prostor i kakva je praksa bila do sada, Lana Prlić govori:
„Zaštita okoliša jedan je od ciljeva Zelenog Europskog plana na koji se obvezala i naša država. Ovaj proces se ne može desiti preko noći, ostvarivanje Zelenog plana zahtijeva ozbiljan pristup prema svih sferama društva na koji ovaj plan utiče, uključujući i edukaciju stanovništva, radna mjesta, kao i neophodnu pomoć EU.
Dosadašnja briga o zaštiti okoliša se svela na individualni angažman političara o ovoj temi, te vrlo rijetko je u centru pažnje, osim kada smo na rubu ili kad smo već doživjeli ekološku katastrofu, odnosno prekasno. Političari i institucije o ovoj temi trebaju i moraju komunicirati sa građanima, privrednicima, nevladinim sektorom, stručnjacima, i raditi u interesu države koju predstavljaju. Ova tema zahtjeva institucionalni i ozbiljan pristup.“
Uzevši u obzir da je i posljednji period u Bosni i Hercegovini obilježen političkim konfliktima i nemogućnošću postizanja konsenzusa oko brojnih tema važnih za život građana i građanki, pitali smo političare i političarke uključene u projekat – može li zaštita okoliša biti tema koja će okupiti različite političke stranke?
„Naravno da može i mislim da treba iskoristiti momenat kada ova tema nije u fokusu da se okupi što veći broj ljudi iz različitih političkih stranaka oko ovog pitanja, kako bi se pripremio „teren“ za budućnost. Takva saradnja već postoji na nekim od nivoa u BiH, kao i na regionalnom nivou, jer zaštita okoliša i ekologija ne poznaje granice.“ – odgovara Prlić.
„Tema obnovljivih izvora energije se mora staviti u fokus, jer imamo prirodnog potencijala za tu vrstu dobivanja energije. Zakonska rješenja konkretno u Federaciji, stoje u ladicama već dvije godine, a usvajanjem tog zakona krenuli bi korak prema ostvarivanju Zelenog plana kao i podsticanju izgradnje obnovljivih izvora energije, učešću građana kao proizvođača-potrošača na tržištu električne energije. Dekarbonizacija je neizbježna, i usvajanjem ovog zakona na vrijeme ostavlja se prostor za prilagodbu i što manje posljedice po privredu, građane i radnike.“ – navodi zastupnica Lana Prlić kao jedan od političkih prioriteta djelovanja u oblasti zaštite okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Projekat “Priroda i društvo” realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Mar 21, 2021 | Aktuelno, Životna sredina 1
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Plan – utvrđeni doprinos Bosne i Hercegovine (NDC) za period 2020. – 2030. godine.
Na ovaj način Bosna i Hercegovina izražava namjeru za smanjenjem emisije plinova koji izazivaju efekat staklene bašte na globalnom nivou, u skladu sa smjernicama Pariskog sporazuma, kao i globalnim politikama Evropske unije u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan, koja predstavlja skup smjernica i politika za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa će NDC za period 2020. – 2030. godine dostaviti kontakt instituciji za Okvirnu konvenciju UN o promjeni klime (UNFCCC) za BiH, u svrhu njegovog dostavljanja Sekretarijatu UNFCCC konvencije.
Izvor: Vijeceministara.gov.ba
Posljedni komentari