Danas je Dan zaštite podataka

Danas je Dan zaštite podataka

by | Jan 28, 2021 | Aktuelno, Digitalna zona 1

Na današnji dan, prije 40 godina, posebnu pažnju dobila je zaštita ličnih podataka osoba. Prije 15 godina privatnost i lični podaci dobili su i svoj Dan.

Ne bi trebala postojati sumnja o važnosti privatnosti i ličnih podataka. Ipak svakodnevno, čak i nesvjesno, učestvujemo u dijeljenu (ličnih) informacija u manjoj ili većoj mjeri, te čini se istovremeno postajemo indiferentni/e prema gubitku privatnosti.

Lični podaci obrađuju se svake sekunde – na poslu, u odnosima sa državnim organima, u zdravstvu, pri kupovini/korištenju roba ili usluga, putovanjima i/ili jednostavno time što provodimo vrijeme na internetu (a to je stalno!). 

Građani i građanke uglavnom nisu upoznati sa rizicima koje sa sobom nosi narušavanje njihovih ličnih podataka, koja su njihova prava u tom pogledu ili uloge nacionalnih agencija za zaštitu podataka.

Vijeće Evrope je još 2006. godine ustanovilo 28. januar kao Dan privatnosti podataka, koji je u Evropi poznat kao Dan zaštite podataka. Naime, 28. januara 1981. godine, Vijeće Evrope otvorilo je za potpisivanje Kovenciju o zaštiti pojedinaca/ki u vezi sa automatskom obradom ličnih podataka, poznatu i kao ‘Konvencija 108’.

Kao međunarodni dan, trenutno ga priznaju i obilježavaju Sjedinjene Američke Države, Kanada, Izrael, te 47 evropskih zemalja, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, i Sloveniju, od zemalja u regiji. 

26. januara 2009. godine, Predstavnički dom Sjedinjenih Država donio je Rezoluciju ‘H.Res.31’ kojom je 28. Januar proglašen Nacionalnim danom privatnosti podataka. 28. januara 2009. godine, Senat je donio Rezoluciju ‘S.Res.25’ kojom je podržao 28. Januar kao Nacionalni dan privatnosti podataka. Senat Sjedinjenih Država također je priznao Dan privatnosti podataka u 2010. i 2011. godini.

U Martu 2004. godine, Bosna i Hercegovina je potpisala Konvenciju. Ratifikovana je 31.03.2006., a stupila je na snagu 01.07.2006. godine. 

U skladu sa članom 13. Stav 2. tačka a) Konvencije, Bosna i Hercegovina je osnovala Agenciju za zaštitu ličnih podataka (AZLP) u junu 2006. godine kao neovisno upravno tijelo u državi i kao nadzorno tijelo za zaštitu ličnih podataka a u skladu sa Konvencijom. Agencija je zadužena za primjenu Konvencije na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 

Ako imate pitanje, nedoumicu ili smatrate da je vaše pravo u pogledu zaštite privatnosti narušeno i/ili lični podaci zloupotrebljeni – obratite se Agenciji za zaštitu ličnih podataka.

Konvencija trenutno prolazi proces ažuriranja, kako bi odgovorila na nove pravne izazove izazvane tehnološkim razvojem. 

Konvencija o kibernetičkom kriminalu takođe štiti integritet sistema podataka, a samim tim i privatnost u sajber prostoru. Privatnost, uključujući zaštitu podataka, također je zaštićena članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Ključna ideja iza međunarodnog Dana je promocija svijesti o privatnosti i zaštiti podataka. Nekoliko velikih organizacija širom svijeta pokušava osvijestiti korisnike/ce o važnosti privatnosti i zaštiti podataka za njih.

Dan zaštite podataka isprva je imao edukativni karakter za podizanje svijesti među kompanijama. Posljednjih godina, posebno zbog angažiranosti organizacija civilnog društva, ideja se proširila i obuhvata je korisnike/ce iz svih sfera, a posebno krajnje korisnike/ce.

Dan privatnosti podataka obično uključuje događaje i kampanje na međunarodnom i nacionalnom nivou.

Pored obrazovnog segmenta, Dan zaštite podataka promoviše događaje i aktivnosti koji stimuliraju razvoj tehnoloških alata koji promoviraju individualnu kontrolu nad ličnim informacijama, podstiče poštivanje zakona i propisa o privatnosti, te stvaranje dijaloga među interesnim grupama za unapređenje zaštite podataka i privatnosti.

Međunarodno obilježavanje ovog dana otvara brojne mogućnosti za suradnju između vlada, industrije, akademske zajednice, neprofitnih organizacija, stručnjaka za privatnost i prosvjetnih radnika. U posljednje vrijeme, mediji, mladi, žene, te marginalizirane grupe se sve češće navode kao važan sugovornik, a nerijetko i interesna grupa koju je potrebno uključiti pri donošenju odluka.  

Privatnost nije ograničena samo na to da tehnološke kompanije prikupljaju, obrađuju i dijele podatke. Sve je veći broj slučajeva krađe podataka. Kibernetički kriminal je u neprestanom porastu u posljednjoj deceniji.

Sve je veća potreba za tzv. zdravim politikama privatnosti kojih bi se svi morali pridržavati. 

Kao jedan od posljednjih odgovora Evropske Unije, s ciljem unapređenja zaštite potrošača i zaštite ličnih podataka svih njenih građana/ki,  jeste Opšta uredba o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation – [GDPR]).

Zahtjevi GDPR-a primjenjuju se na svaku državu članicu Europske unije.

Neki od ključnih zahtjeva privatnosti i zaštite podataka GDPR-a uključuju:

  • Traženje saglasnosti subjekata za obradu podataka
  • Anonimiziranje prikupljenih podataka radi zaštite privatnosti
  • Pružanje obavijesti uslijed kršenja podataka
  • Sigurno rukovanje prijenosom podataka preko granica
  • Zahtijevanje od određenih kompanija da imenuju službenika/cu za zaštitu podataka koji/a će nadgledati poštovanje GDPR-a

Pojednostavljeno, DGPR propisuje osnovni set standarda za kompanije koje rukuju podacima građana/ki EU, kako bi se osigurala njihova bolja obrada i sigurnije kretanje/prenos ličnih podataka..

Zanemarivanjem osiguravanja naših podataka ili privatnosti otvoreni smo većem riziku za krađu identiteta, phishing prevare i druge rizike i napade.

Mogućnosti otvorenog, globalno povezanog, pouzdanog i sigurnog interneta su ogromne.

Da bi takav i ostao, svi igramo ulogu u očuvanju naših ličnih podataka i naše privatnosti:

  • Lični podaci i privatnost su kao novac. Cijeni ih i zaštiti.
  • Dijeli sa oprezom. Misli prije nego objaviš. 
  • Budi vlasnik/ca svoje online prisutnosti. Komfort zona je dobra zona online.
  • Osiguraj svoj login. Pored sigurne lozinke, dodatno se osiguraj npr. dvofaktorskom ovjerom preko telefona. 
  • Koristi sigurne i enkriptovane aplikacije za razmjenu poruka (posebno onih osjetljivih!)

U 2021. neka vaši podaci budu sigurni, a vaša privatnost samo vaša.

Autorica: Aida Mahmutović

ZNATE LI ŠTO JE GROOMING, HAPPY SLAPPING, EXTORTION…? Policija ulovila opasnog pedofila pa roditeljima poslala važno upozorenje

ZNATE LI ŠTO JE GROOMING, HAPPY SLAPPING, EXTORTION…? Policija ulovila opasnog pedofila pa roditeljima poslala važno upozorenje

by | Sep 30, 2020 | Digitalna zona, Digitalna zona 1

Ako još niste, upoznajte se s alatima za praćenje aktivnosti na Internet pregledniku (povijest pretraživanja) i programima namijenjenim postavljenjem sigurnosne zaštite (npr. Windows live Obiteljska sigurnost – dostupan na hrvatskom jeziku)

Zagrebačka policija priopćila je kako je dovršeno kriminalističko istraživanje nad 40-godišnjakom koji je od siječnja 2018. doo srpnja 2019. na svojem stolnom računalu kojeg je koristio na poslu kreirao skice poruke na više korisničnih računa te u privitku pripojio fotografije i snimke, ukupno 50 GB materijala, koje prikazuju djecu i maloljetnike u seksualno eksplicitnom ponašanju.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni je predan pritvorskom nadzorniku, a kaznena prijava je podnijeta nadležnom državnom odvjetništvu. Policija nastavlja istragu bez obzira na dosad utvrđene činjenice.

Potaknuta ovim gnjusnim zločinom PU zagrebačka odaslala je upozorenje roditeljima te im dala nekoliko savjeta kako spriječiti da dođe do počinjenja takvog ili sličnih kaznenih djela na štetu djece.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

Što znači seksualno zlostavljanje djece putem interneta?

Izraz “dječja pornografija” na računalnom sustavu ili mreži/seksualno zlostavljanje djece putem interneta uključuje pornografski materijal koji prikazuje:

– maloljetnika kako sudjeluje u seksualno eksplicitnom ponašanju

– vizualno ili na drugi način prikazano pravo dijete ili realno prikazano nepostojeće dijete ili osoba koja izgleda kao dijete, u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom ponašanju ili prikazu spolnih organa djece u spolne svrhe

Što su pornografski materijali?

Pornografski materijali su spisi, snimke, fotografije, publikacije i sadržaji registrirani suvremenim sredstvima (film, tisak, video, ali i suvremene računalne komunikacijske elektroničke mreže) iz spolne sfere, a namijenjeni su za poticanje tjelesne pohote.

Koje situacije predstavljaju najveći rizik?

Ponude ili zahtjeve seksualne prirode djeca najčešće dobivaju prilikom korištenja aplikacija za izravnu i neizravnu razmjenu elektronske pošte, popularnih Instant Messangera, elektroničke pošte ili prilikom igranja računalnih igara on-line.

Neki od oblika Cyberbullyinga:

PHISHING → mrežna krađa identiteta koja korisnika navodi na otkrivanje korisničkoga imena i lozinke (pokušaj pribavljanja osjetljivih podataka)

SEXTING → slanje poruka erotskog sadržaja, objavljivanje takvih sadržaja sa fotografijama na društvenim mrežama. Često se seksting smatra uvodom u internetsko zlostavljanje.

GROOMING → mamljenje djece radi seksualnih potreba.

TROLLING → online uznemiravanje na forumu, chatu ili blogu kad osoba namjerno šalje uznemirujuće poruke koje vrijeđaju ljude i nanose im bol.

HAPPY SLAPPING → skupina, najčešće maloljetnika, napada osobu i snima nasilje mobilnim uređajem, a snimko objavljuje putem društvenih mreža

SEXTORTION  → počinitelji se lažno predstavljaju kao djevojke i nagovaraju dječake/mladiće na različite postupke seksualne prirode koje snimaju, nakon čega ih ucjenjuju

Preporuke roditeljima

Računalu je mjesto u prostoriji u kojoj provodite najviše vremena zajedno kao obitelj. Na taj način roditelj može imati puno bolju kontrolu nad aktivnostima svoga djeteta na računalu.

Zabrana pristupa Internetu nije rješenje, već je s djetetom potrebno dogovoriti načine i uvjete njegovog korištenja. Povremeno provjerite kakve aplikacije vaše dijete ima instalirane na mobilnom uređaju ili računalu i utvrdite koje od njih koristi kod komunikacije s drugim osobama.

Djeca poznate internet-stranice pronaći će putem izbornika “Omiljena web-mjesta“ (engl. favorites; bookmark) u internetskom pregledniku, pa djeci predškolskog uzrasta ograničite pristup na internet-stranice koje smatrate prihvatljivima (raznim zaštitnim programima ili roditeljskim).

Brojeve potencijalnih žrtava počinitelji mogu doznati preko različitih internet chatova ili mobilnih aplikacija za komunikaciju i dijeljenje raznih sadržaja.

Upoznajte se s alatima za praćenje aktivnosti na Internet pregledniku (povijest pretraživanja) i programima namijenjenim postavljenjem sigurnosne zaštite (npr. Windows live Obiteljska sigurnost – dostupan na hrvatskom jeziku)

Zajednički posjećujte internetske stranice kako biste se upoznali sa sklonostima i navikama vašeg djeteta na Internetu. Pronađite vremena da odgovorite djetetu kada vas pita o bilo čemu što ne zna o Internetu te potičite razgovore o sadržajima koje pregledava.

Poučite dijete koje su prednosti Interneta i modernih medija, ali i koje opasnosti skriva.

Budite iznimno oprezni kod dijeljenja fotografija putem društvenih mreža jer ih time činite dostupnima i osobama izvan vašeg kruga prijatelja i članova obitelji.

Već pri prvom posjetu Internetu potrebno je djetetu postaviti temelje sigurnog i kulturnog ponašanja u virtualnom svijetu. Djeca sve više koriste osobna računala i mobitele za komunikaciju s drugim, kako poznatim, tako i nepoznatim osobama.

Sve što ih naučite i dozvolite im, temelj je za stvaranje dobrih korisničkih navika i za poštivanje pravila kod djece. Vaše dijete ima pravo na privatnost, ali je vaša dužnost znati s kim komunicira.

Pomognite policiji u pronalasku počinitelja

– sačuvajte svu komunikaciju te fotografije i snimke na mobilnim aplikacijama

– ostavite mobitel upaljenim

– ne odgovarajte na poruke i pozive osobe za koju sumnjate da iskorištava i zlostavlja  vaše dijete

– pripremite podatke o PIN i PUK brojevima te IMEI broju mobilnog telefona

– pripremite i punjač za mobitel – sve to je potrebno da bi policijski službenici mogli učinkovito pomoći vama i vašem djetetu

– dodatne obavijesti o sigurnom korištenju mobilnih telefona možete dobiti i od mobilnih operatera, koje možete kontaktirati putem besplatnih brojeva telefona ili e-mail adresa

– bilo kakvu sumnjivu situaciju dojavite policiji na broj 192.

Izvor: net.hr