Participativno budžetiranje (PB) omogućuje građanima donošenje odluka o trošenju dijela javnog novca, a gradskoj upravi učinkovitiju raspodjelu sredstava u proračunu. Istraživanja primjene alata izravne demokracije u javnom upravljanju ukazuju na uštede u proračunima od oko 7%.
Participativno budžetiranje iznimno je osjetljiv i nipošto jednostavan proces u kojem donosite odluku o dijeljenju moći s građanima i tražite za to njihovo povjerenje. Stoga kada se gradovi odluče na taj korak poželjno je da se temeljito pripreme za samu provedbu. Na tom traguu nastavku donosimo ključne preporuke za gradove koji razmišljaju o uvođenju PB-a.
Preporuke i trikovi
Proces PB-a može se podijeliti na četiri faze:
predlaganje prijedloga od strane građana,
tehničku analizu prijedloga od strane gradske uprave,
glasovanje građana za prijedloge i
zajedničku realizaciju projekata.
Ovisno o veličini grada, gradske administracije i brojnosti relevantnih aktera u društvu ovisi i početak pripreme za provedbu PB-a. Preporuka je da to bude minimalno 6 mjeseci, a poželjno godinu dana prije.
U sklopu pripreme najvažnije je detektirati snažne partnere u civilnom društvu koji će vas pratiti u provedbi kako bi se projekt maksimalno depolitizirao te kako bi mu se osigurala održivost i svrsishodnost neovisno o budućim izmjenama na političkoj sceni.
Kroz konzultacijske cikluse u fazi pripreme potrebno je s dionicima definirati sva tehnička pitanja i korake koji se mogu predvidjeti u provedbi kao što su: ukupni iznos sredstava, kriteriji dodjele sredstava po mjesnim jedinicima i/ili na razini grada, područja financiranja, kriteriji za prijedloge projekata, proceduralni koraci tehničke analize, trajanje realizacije projekata, postojeća ili razvoj novih digitalnih rješenja, rješenja za situacije kao što su izjednačeni rezultati glasovanja, način glasovanja i način autentifikacije građana i dr.
U konzultacijski ciklus nužno je uključiti predstavnike mjesnih jedinica, gradske vijećnike/ice, upravne odjele i tvrtke u javnom vlasništvu, organizacije civilnog društva, vanjske stručnjake i dr.
Osim navedenog, u fazi pripreme izuzetno je važno:
Oformiti snažan tim za provedbu unutar gradske uprave, gradskih organizacija i udruga
Stvoriti bazu volontera i razviti gradski volonterski program
Komunicirati projekt kontinuirano s građanima
Definirati jasan evaluacijski okvir koji će vam pokazati što će se mjeriti i krećete li se u pravom smjeru
Zahvaljujući temeljitoj pripremi, provedba će vam zasigurno biti olakšana i jasnija, ali i dalje zahtjevna. Najveće izazove u provedbi nalazimo u fazi tehničke analize projekata koju je nužno realizirati u komunikaciji s građanima kako bi se izbjeglo stvaranje slike u javnosti o PB-u kao netransparentnom procesu u kojem odluke u konačnici ipak ne donose građani.
Što se tiče završne faze jednog ciklusa PB-a tj. realizacije projekata, važno je da ona ne kasni, da ste u fazi pripreme postavili realno vrijeme za izvršenje projekata i da sva potencijalna kašnjenja komunicirate na vrijeme s predlagateljima projekata. Jer ukoliko građani ocjene PB kao netransparentan i neučinkovit proces, potencijalno ste izgubili puno vremena i gradskih resursa, a sljedeće godine nećete imati veći odaziv, što bi vam svakako trebao biti jedan od ciljeva.
Ono što bih dodatno istaknuli kao primjer dobre prakse u Hrvatskoj, osim projekta “Pazi(n), proračun!” koji je osvojio brojne nagrade na razini Hrvatske i Europe, je uvođenje PB-a u osnovnim školama Grada Dubrovnika. Obzirom da su učenici vaši budući građani, uvođenje PB u školama kao dijela građanskog obrazovanja definitivno je poželjno za cjelovitiji pristup PB-u i u konačnici, bolje rezultate.
I za kraj, uspjeh PB-a temeljite na procesu, a ne isključivo rezultatima pojedinačnih projekata ili sumi projekata koji su realizirani. Pratite uspjeh kroz proces rada s građanima, njihov interes za javna pitanja i kvalitetu angažmana te kroz sinergiju gradske uprave i građana.
Riječima jednog građanina: „Ako imate osjećaj da ste nešto odlučili, onda je to PB, a ako imate osjećaj da je netko drugi donio odluku, onda to nije PB.“
Autorica: Jelena Brbora, članica Odbora za podršku PB-u i savjetnica za pametnu upravu u Apsolonu.
Pandemijsko širenje novog tipa virusa corone drži svijet u neizvjesnosti – i to ne samo posredno. Početkom godine Njemačka je sa zabrinutošću promatrala dramatične događaje oko Covid-19, ali još uvijek sa sigurne udaljenosti. To se drastično promijenilo u posljednjih nekoliko tjedana. Europa nije propustila eksplozivno širenje virusa corone. Gotovo preko noći reagira na alarmantna zbivanja, s dalekosežnim posljedicama na društvenim, kulturnim i profesionalnim područjima, uključujući i Njemačku. Korona kriza, prema kancelarki Merkel je najgora kriza u novijoj povijesti nakon poslijeratnog razdoblja. [1].
No, sam pojam udaljenost poprimio je sasvim novu dimenziju s najnovijim mjerama. Socijalno udaljavanje je ključni pojam u borbi protiv zaraznih bolesti i na taj način stječe bez premca startnu poziciju od najčešće korištenih trendovskih riječi u 2020 – s iznimno gorkim okusom.
Jedna izgubljena godina za obrazovanje ?
Ono što bi prije nekog vremena bilo potpuno nezamislivo, sada je gorka stvarnost: trgovine i restorani uglavnom su zatvoreni, otkazane su sve vrste kulturnih događanja, a za mnoge od nas radni vijek ograničen na pola radnog vremena ili u kućnim uredima, a škole i sveučilišta su prazni. Što to znači za obrazovanje, kada više nije moguće prisustvovati na nastavi. Da li ova korona kriza ostavlja crnu rupu u obrazovanju na one koji su trenutno na svom obrazovnom putu?
“Strah od izgubljene godine u obrazovanju u Njemačkoj je opravdan ako studenti budu morali dugo ostati kod kuće” [2], kaže Andreas Schleicher..
Slično se može primijeniti i na situaciju sa njemačkim sveučilištima. Početak ljetnog semestra je odgođen, prisustvovanja u učionicama su otkazana do daljnjeg i ispiti svih vrsta su suspendirani. Neposredno prije početka novog semestra, ova mjera utječe na studente i nastavnike, te se sveučilišne strukture suočavaju s nepredviđenim izazovima.
Učimo zajedno, usprkos društvenoj distanci
Sveučilišna nastava bez prisustvovanja? U doba digitalizacije, ova se ideja za tipično frontalno učenje i formate možda može biti i podnošljiva sa svime, ali i nadasve lako zamisliva jer prije svega je bez veće interakcije. Ali kako bi se seminari i praktične vježbe trebali digitalno izvoditi, gdje je njihova srž u razmjeni i izravnoj interakciji različitih mišljenja i stavova? Gdje bi predavači trebali steći svoju tehničku stručnost i tko bi im pružio potrebnu opremu? Što se s didaktičkog stajališta mora uzeti u obzir pri dizajniranju internetskih formata? Odgovore na ovo pitanja dobro je potražiti na Institutu za inovaciju učenja(link is external) (ILI) ili na Sveučilištu Friedrich-Alexander Erlangen-Nuremberg (link is external)(FAU). Dobiti odgovore i sveobuhvatno znanje u području digitalnog obrazovanja na sveučilištu FAU-u i kako bi prikazali predavanje o prikazu puta kroz krizu . Institutu za inovaciju učenja (ILI) je tamo usidren kao centar za digitalno obrazovanje i s najavom mjera u borbi protiv koronske krize posvetio se, zajedno s drugim središnjim institucijama FAU-a u koordinaciji sveobuhvatnih “ad hoc mjera digitalizacije” sveučilišta.
Pod naslovom „FAU-fast-digital! -2020“, sveučilišno rukovodstvo FAU-a pokrenulo je program podrške, koji provodi ILI i nudi predavačima brzu i jednostavnu pomoć. Kao neposredna mjera i središnja točka kontakta, web stranica je brzo digitalno postavljena(link is external) i konstantno se ispunjava didaktičkom i tehničkom podrškom, DIY tutorijalima i brojnim resursima. Pod motom „Pomozi sam sebi“, Institut za inovacije u učenju postavio je sebi cilj objediniti svoje znanje o digitalnim scenarijima poučavanja, alatima i njihovoj mogućoj upotrebi, kao i tehničkoj implementaciji i omogućiti predavačima da primijene digitalni predavački koncept – kreativno, učinkovito i nadasve brzo. Unatoč usredotočenosti na mjere samopomoći, predavači nisu prepušteni sami sebi i mogu u bilo kojem trenutku mogu iskoristiti telefonsku konzultaciju sa stručnjacima o toj temi, a oni će se pobrinuti o svim zahtjevima i pojedinačnim upitima.
Kriza kao šansa za razumijevanje
Koronska kriza predstavlja za nas jedan ogroman stres, a njezine dugoročne posljedice teško je predvidjeti. Unatoč tome, svaka kriza također ima ogroman potencijal da stvori nešto novo i pozitivno. Posljednje, ali ne i manje bitno je to što se može vidjeti na FAU-u i na Institutu za učenje inovacija. Unatoč socijalnoj udaljenosti, svi pogođeni su još više povezani nego ikad i razmjenjuju ideje, rješenja i kompetencije u svakodnevno rastućoj zajednici. Povezanost i umrežavanje važniji su nego ikad prije i situacija još jednom dokazuje što ljudi zajedno mogu postići. Unatoč koroni, svim ograničenjima i događanjima, ostaje još jedna stvar: ljudi. Oduvijek smo znali da je socijalna razina učenja snažna – i za studente i za učitelje.
Objavljeni su rezultati i preporuke međunarodnog PISA istraživanja u organizaciji Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH.
Ove godine objavljuju se rezultati iz 2018. godine. Od 79 zemalja BiH je zauzela 62. mjesto.
Od zemalja regiona najbolja je Slovenija koja je zauzela 21. mjesto, 29. Hrvatska, Srbija 45, Crna Gora 52. Sjeverna Makedonija i Albanija su zauzele niže mjesto od BiH.
Prva dva mjesta zauzimaju Kina i Singapur.
Šta je PISA?
PISA je najveće svjetsko istraživanje u obrazovanju u kojem je do sada sudjelovalo preko million učenika. Provodi se svake treće godine, pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku suradnju – OECD, počevši od 2000. godine. U svakom ciklusu sve je veći broj zemalja koje sudjeluju u PISA-i, a među 79 zemalja koje su sudjelovale u zadnjem ciklusu – PISA 2018, prvi put je bila i Bosna i Hercegovina. Rezultati istraživanja PISA 2018 objavit će se 3.12.2019. u svim državama učesnicama. Akronim PISA izveden je iz engleskog naziva: Programme for International Student Assessment.
Šta mjeri PISA?
PISA mjeri funkcionalno znanje, vještine i kompetencije učenika, odnosno njihovu sposobnost za rješavanje problema, te nam ukazuje koliko je znanje koje učenici posjeduju primjenjivo u daljnjem životu. Upravo zato, PISA se provodi među petnaestogodišnjacima, pomažući nam saznati u kolikoj su mjeri učenici nakon završenog obaveznog obrazovanja pripremljeni za nastavak školovanja, uključivanje u proces rada i aktivno sudjelovanje u društvu. Osim o znanju i vještinama učenika, PISA prikuplja podatke o individualnim, školskim i sistemskim faktorima koji imaju utjecaj na postignuća učenika i pruža indikatore trenda. Uzorak istraživanja čini reprezentativni uzorak petnaestogodišnjih učenika.
Zašto je kvalitetno obrazovanje bitno?
Svijet se ubrzano mijenja. Mladi koji se školuju danas trebali bi kroz kvalitetan obrazovni sistem pridobiti znanja, vještine i kompetencije kojima će odgovoriti na društvene i ekonomske izazove budućnosti, te biti osposobljeni za buduća tržišta rada.
Zašto je PISA važna?
PISA daje priliku obrazovnim vlastima da dobiju objektivne i mjerljive pokazatelje stanja u obrazovnim sistemima i uspješnosti obrazovnih politika, sve to u međunarodnom kontekstu. Mnoge države koje teže napretku (poput Njemačke, Norveške, Estonije, Slovenije, Singapura) kontinuirano vrše poboljšanja svojih obrazovnih sistema na osnovu pokazatelja međunarodnih istraživanja. PISA istraživanje obuhvaća 90 posto svjetske ekonomije i predstavlja jedan od indikatora za ekonomski razvoj. Smatra se da je PISA „rudnik podataka“ čija primjena može unaprijediti put ka budućnosti jedne zemlje.
Kako izgledaju PISA zadaci?
PISA ispituje znanja i kompetencije petnaestogodišnjaka iz čitalačke i matematičke pismenosti, te pismenosti iz prirodnih nauka. Zadaci se ne baziraju na apstraktnim podacima, niti na školskim planovima i programima, već na primjerima i problemima iz stvarnog svijeta i svakodnevnog života. Na primjer: apliciranje matematičkih operacija u građevinarstvu, snalaženje na mapi, izračunavanje kilometraže i brzine putovanja, tumačenje uputstava za upotrebu ili deklaracija na proizvodima, razumijevanje prirodnih procesa, razumijevanje informativnih tekstova iz medija itd… Osim zadataka u kojima sudjeluju učenici, dio istraživanja obuhvaća i pedagoško i rukovodeće osoblje škola.
Da li je PISA takmičenje u znanju između zemalja?
Ne, PISA nije takmičenje između zemalja. To je veliko istraživanje koje prati trendove kroz vrijeme, daje rezultate usporedive na međunarodnom nivou i omogućava da zemlje, ekonomije i obrazovni sistemi uče jedni od drugih. PISA daje uvid u klimu u obrazovanju i daje mjerljive pokazatelje uspješnosti obrazovnih politika. Svaki ciklus PISA istraživanja rezultira ne samo brojčanim podacima, već i konkretnim preporukama za svaki od obrazovnih sistema ponaosob. Tako će i obrazovne vlasti u Bosni i Hercegovini, kao produkt PISA 2018 istraživanja, dobiti preporuke kako unaprijediti obrazovne politike.
Koliko košta učešće u PISA istraživanju?
Za sudjelovanje u PISA istraživanju potrebno je platiti ulaznicu, te podmiriti troškove provedbe. Preračunato na broj učenika kroz tri godine školovanja, Bosna i Hercegovina je za PISA 2018 izdvojila 1 KM po učeniku. Najveći dio troškova podmiren je zahvaljujući podršci međunarodnih partnera.
Ko provodi PISA istraživanje u BiH?
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO) provodi PISA i ostala međunarodna istraživanja u BIH (TIMSS i PIRLS). U ovom procesu, pored nadležnih ministarstava obrazovanja, podršku su dali međunarodni partneri: Ambasada SAD-a u BiH, UNICEF u BiH, Ambasada Norveške, Delegacija EU u BiH, Misija OSCE-a u BiH, Save the Children i Fond otvoreno društvo.
Bosna i Hercegovina ima 12 ministarstava nadležnih za obrazovanje, te još dva koja koordiniraju ovu oblast – kako je moguće pokrenuti bilo kakve promjene u tako decentraliziranom ustrojstvu?
Bosna i Hercegovina nije jedina država sa složenim uređenjem. Primjeri Švicarske, Belgije, Njemačke pa čak i SAD nam govore kako se sinergijom, bez obzira na različite nadležnosti, može osigurati kvalitet
Šta nakon što saznamo rezultate PISA 2018?
APOSO s partnerima radi na mnogim oblastima u cilju realiziranja PISA preporuka. Nakon prezentacije izvještaja uslijedit će diseminacija na terenu i rad sa svima onima koji mogu izravno doprinijeti realizaciji preporuka. S druuge strane, učenici, roditelji, prosvjetni radnici i cjelokupna javnost u Bosni i Hercegovini, imaju pravo zahtijevati kvalitetno i svrsishodno obrazovanje, jer temelj svakog uspješnog društva je ulaganje u mlade.
Posljedni komentari