– Unapređenje razumevanja i saradnje na Zapadnom Balkanu
– Jačanje aktivne podrške građana za reforme i integraciju u Evropsku uniju
Fondacija Centar za demokratiju u saradnji sa partnerskim organizacijama civilnog društva iz regiona Zapadnog Balkana započela je realizaciju projekta Regionalni dijalog mladih za Evropu (Regional Youth Dialogue for Europe).
Mladi iz regiona Zapadnog Balkana smatraju da nisu dovoljno vidljivi, niti uključeni u procese koji se tiču njihove budućnosti. Neophodno je unaprediti participaciju mladih u građanskom i demokratskom društvu, njihovo povezivanje i saradnju u regionu i osnažiti dijalog mladih sa donosiocima odluka. Projekat se realizuje u kontekstu implementacije EU Strategije za mlade, pratećeg Akcionog plana i Ekonomskog-investicionog plana za Zapadni Balkan koji je uspostavio program Garancija za mlade.
U projekat ugrađujemo iskustvo u promociji evropskih i demokratskih vrednosti i ljudskih prava, Ciljeva održivog razvoja Agende 2030, posebno vodeći računa o unapređenju položaja mladih i pripadnika osetljivih grupa, kao i iskustvo podsticanja javnog dijaloga, kreiranja i praćenja javnih politika i uključivanja građana u procese donošenja odluka.
Kroz podršku organizacijama civilnog društva i, naročito, omladinskim organizacijama osnažićemo njihove aktiviste i građane širom regiona:
da se aktivno zalažu za usvajanje evropskih vrednosti i jačanje demokratskih odgovornih institucija
da učestvuju u javnom dijalogu o reformama
da šire znanje o ekonomskom i socijalnom napretku koji donosi usvajanje evropskih standarda u javnim politikama
da rade zajedno na osmišljavanju i realizaciji projekata od zajedničkog interesa
da kroz dijalog i saradnju prevazilaze nasleđe prošlosti u regionu i daju podršku dobrosusedskim odnosima i pomirenju
Glavne aktivnosti
Znanje i razmena:
Istraživanje o omladinskim politikama na Zapadnom Balkanu
Politeia Regionalna škola za participaciju mladih
Volonterska praksa
Javni dijalog o javnim politikama – lokalno, nacionalno, regionalno:
Politeia tematske regionalne sesije o javnim politikama
Debate o politikama za mlade
Monitoring javnih politika za mlade
Regionalna konferencija
Finansiranje projekata organizacija civilnog društva:
Fond za mlade
Fond za uspešne inicijative
Dinamična komunikacija sa građanima:
Informativni i kreativni sadržaji u medijima i društvenim mrežama
Interaktivni online omladinski forum
Radimo u: Beogradu, Tirani, Sarajevu, Prištini, Skopju, Novom Sadu i mnogim drugim gradovima
Program će uključiti:
150 omladinskih organizacija i 1.500 omladinskih aktivista obuhvaćeno istraživanjem
50 učesnika/ca Regionalne škole Politeia
6 Politeia tematskih sesija
1.000 mladih na interaktivnom omladinskom forumu
10 mladih aktivista na volonterskoj praksi (stažiranje)
30 finansiranih projekata kroz Fond za mlade
6 ekspertskih analiza i predloga omladinskih politika
30 javnih debata o politikama za mlade
200 učesnika/ca uživo i 300 online na dvodnevnoj regionalnoj konferenciji
Koordinator projekta:
Fondacija Centar za demokratiju, Beograd
Partneri:
Akademija za evropske integracije i pregovore iz Tirane (AIEN)
Kosovska inicijativa za stabilnost iz Prištine (IKS)
Mreža progresivnih inicijativa iz Sarajeva (NPI)
NVO Info Centar iz Skoplja (NGO IC)
Regionalna akademija za demokratski razvoj iz Novog Sada (ADD)
U Bosni i Hercegovini, kleveta i uvreda su sve do 1999. godine potpadale pod Krivični zakon. Tačnije, u zemljama bivše Jugoslavije, posebno je član 133. Krivičnog zakona, nazivan “verbalni delikt” korišten za obračunavanje sa neistomišljenicima, i brojni su primjeri kada su građani osuđeni na zatvorske kazne zbog navodnog kršenja odredbi ovog člana. Kada su početkom XXI vijeka kleveta i uvreda dekriminalizovana, zakoni o zaštiti od klevete su ocijenjeni kao dobro skrojeni i u skladu sa međunarodnim standardima slobode izražavanja, pa je prema indeksu medijskih sloboda BiH zauzimala veoma visoko mjesto, što je doprinosilo demokratizaciji društva.
Formulacije korištene u Nacrtu Krivičnog zakonika RS široko postavljaju definicije krivičnog djela. Imajući u vidu da se kriminalizuje govor, tekst ostavlja značajan prostor za različita tumačenja različitih odredaba, koje mogu dovesti do neujednačene primjene zakona i narušiti pravnu sigurnost. Također, imajući u vidu kombinaciju širokih formulacija i visokih kazni, ove formulacije imaju potencijalno vrlo značajan chilling effect. Iako je pitanje legitimnog cilja u pravilu formalnost u praksi ECtHR-a, način na koji je Nacrt pozicioniran u javnom diskursu ostavlja sumnju u intencije zakonodavca. Osnovi za isključenje protivpravnosti preuzeti iz KZ SFRJ ne doprinose uklanjanju potencijala za neujednačenu primjenu, odnosno ne pružaju zaštitu od manjka pravne sigurnosti i chilling effecta. Krivična odgovornost za klevetu i uvrede u RS bi predstavljalo dodatni instrument za vođenje strateških postupaka protiv javnog sudjelovanja (SLAPP), a što bi rezultiralo sa autocenzurom među novinarima, aktivistima, akademskim radnicima i građanima.
U konačnici, to bi dovelo do osiromašenja javne rasprave o temama koje su od javnog interesa, te spriječilo novinare i aktiviste da vrše svoju funkciju čuvara javnog interesa (public watchdog). Kriminalizacija klevete i uvrede u RS bi bila protivna standardima koje su razvili EU, CoE, OSCE i UNESCO. Zakonodavac ne može izignorisati postojanje konsenzusa na nivou ovih organizacija o nužnosti dekriminalizacije klevete, a posebno ne može zanemariti stav Evropske komisije o dekriminalizaciji. To posebno, ako imamo u vidu obavezu harmonizacije prava BiH sa pravom EU i međunarodnu obavezu entiteta da pomognu BiH prilikom izvršenja njenih obaveza u procesu EU integracija.
Cilj ove intervencije jeste pojasniti pravne posljedice klevete u domaćem pravu, objašnjavajući položaj u kojem će biti mediji i svi drugi članovi društva koji mogu biti procesuirani u slučaju da dođe do kriminalizacije klevete. Dodatno je cilj da se ukaže na pravne posljedice izmještanja postupka za razmatranje klevete iz parničnog postupka u krivični postupak i ukazati na poteškoće koje će osumnjičeni/optuženi imati.
The Center for Democracy Foundation, in cooperation with partner civil society organizations from the Western Balkans, held the first in vivo project management team meeting on the next steps in the implementation of the project “Regional Youth Dialogue for Europe – RYDE”from May 24-26, 2023 in Niš.
After the two previous online PMT meetings, meeting in Niš was a good opportunity for joint discussion the key tasks and work methodology to be implemented within the three-year regional project, as well as preparatory activities in order to organize the traditional “POLITEIA Regional School for Youth Participation” that will take place from July 6-12, 2023 in Niš.
The representatives of all partner CSOs took participation in the PMT meeting. Ms. Hillen Francke, Head of Sector Western Balkans Regional Programmes (Civil Society, Social Inclusion and Human Capital Development) at the European Commission’s DG NEAR, Ms. Irena Radinović from the Delegation of the European Union to the Republic of Serbia and Mr. Ognjen Marković from the Regional Cooperation Council (RCC) addressed the PMT members via Zoom.
“Regional Youth Dialogue for Europe” is a three-year regional project (2023-2026) aimed to: Increased participation of youths in decision-making, improved understanding and cooperation in the Western Balkans and strengthening active citizens` support for EU integration.
By supporting CSOs and, in particular, youth organisations, we will empower the citizens in the Western Balkans: to actively advocate for the adoption of EU values and the empowerment of responsible democratic institutions, to take part in public dialogue on reforms and development perspectives, to spread knowledge pertaining to the economic and social progress brought about by the adoption of EU standards, to work together on the advancement and implementation of common cause projects, to overcome issues resulting from the region’s turbulent past through dialogue and cooperation and to support neighbourly relations and reconciliation.
The Regional Youth Dialogue for Europe Project is implementing by the Center for Democracy Foundation (CDF), Belgrade (as project coordinator) and partner organizations: Academy of European Integration and Negotiations from Tirana (AIEN); Kosovo Stability Initiative from Pristina (IKS); Association Network of Progressive Initiatives from Sarajevo (NPI); NGO Info Center from Skopje (NGO IC); Regional Academy for Democratic Development from Novi Sad (ADD); Youth Act Center from Tirana (YA). The project is funded by the European Union.
Pozivamo Vas da se prijaviteza učešće u POLITEIA regionalnoj školi za participaciju mladih, koja će se održati od 6. do 12. jula u Nišu (Srbija).
Prva POLITEIA škola za civilno društvo je održana 1997. godine, a tom prilikom su mladi stekli vrijedna znanja o demokratskim i evropskim vrijednostima. Nakon toga je stotine mladih obučeno i motivisano za aktivno učešće u društvenim i političkim procesima. Zahvaljujući odličnim predavačima, interaktivnom načinu rada i kvalitetnom izboru učesnika, POLITEIA je prepoznata kao jedan od vodećih neformalnih programa edukacije za mlade sa preko 1800 polaznika/ca do sada. Tokom trogodišnjeg regionalnog projekta „Mladi Balkana za Evropu“ (2018-2021) POLITEIA je podignuta na regionalni nivo i učešće je sada omogućeno za mlade iz cijelog regiona Zapadnog Balkana. POLITEIA regionalna škola za participaciju mladih 2023 realizuje se u okviru trogodišnjeg regionalnog projekta „Regionalni dijalog mladih za Evropu“ (2023-2026) koji finansira Evropska unija.
Neka od glavnih pitanja koja su u fokusu ovogodišnje POLITEA škole:
• Evropska unija i proširenje – Zapadni Balkan i pristupanje EU: zastoj ili napredak?
• Nacionalni, regionalni i evropski identitet – kako ih povezujemo?
• Kakav ekonomski i društveni napredak donosi usvajanje evropskih standarda?
• Kakvu državu i kakvo društvo želimo da gradimo?
• Javni prostor – inkluzivan, demokratski, bez govora mržnje i bez lažnih vijesti
• Šta su domaći zadaci na putu ka EU? Kako nam EU pomaže da ih ostvarimo?
• Ključni izazovi na nacionalnom i regionalnom nivou
• Regionalna saradnja – uslov za pristupanje ili realna potreba na Zapadnom Balkanu?
• Šta su javne politike i kako se dizajniraju?
• Kakve su politike za mlade u EU i na Zapadnom Balkanu?
• Dijalog između mladih i donosilaca odluka – kako se organizuje, ko u njemu učestvuje, o čemu se razgovara?
Učešće u POLITEIA regionalnoj školi za participaciju mladih je otvoreno za sve punoljetne srednjoškolce, studente, aktiviste i mlade stručnjake uzrasta 18-25 godina iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova* i Sjeverne Makedonije. Učesnici će biti izabrani na osnovu akademskih, aktivističkih i drugih postignuća, kao i izražene motivacije da postanu dio POLITEIA alumni mreže. Uspješni kandidati će biti oni koji su demonstrirali snažno interesovanje za stjecanje novih znanja o socijalnim, ekonomskim i političkim benefitima evropskih integracija Zapadnog Balkana, omladinskim politikama, umrežavanju mladih na regionalnom i evropskom nivou, kao i mehanizmima za učešće u procesima kreiranja i sprovođenja javnih politika.
Polaznicima POLITEIA škole biće uručena diploma nakon uspješnog završetka škole.
Rok za podnošenje prijava je 4. juni 2023. godine. Učešće u POLITEIA regionalnoj školi 2023 je besplatno! Organizator pokriva troškove smještaja, obroka i transporta.
U organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), a u saradnji s predstavnicima Parlamenta Federacije BiH, u zgradi Parlamenta FBiH u Sarajevu, 08. marta 2022.godine je održan skup pod nazivom „Klimatske promjene u Bosni i Hercegovini u kontekstu globalnih inicijativa i politika“.
Učesnici su prije skupa u svojim izjavama za medije naglasili značaj ove teme i potrebnih aktivnosti u borbi protiv štetnih uticaja globalnih promjena klime.
Predsjedavajući Odbora za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku i turizam Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Adnan Efendić podsjetio je da je Bosna i Hercegovina, usljed klimatskih promjena, podložna izazovima poput već viđenih poplava, suša, ali i ekonomskih posljedica tih događaja. Stoga ovaj parlamentarni odbor, kazao je Efendić, cijeni što su klimatske promjene tema skupa budući da se tiču svih nas.
Rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH Steliana Nedera je rekla da je ovo prilika za diskusiju o tome šta je dosad urađeno, a šta ubuduće treba poduzimati na predupređenju posljedica klimatskih promjena. Bosna i Hercegovina je dosad imala koristi od određenih fondova poput Globalnog fonda za okoliš, a UNDP pruža pomoć i u izradi zakonskih propisa u ovoj oblasti, te su provedeni mnogi projekti. Nedera je također rekla da je BiH prošle godine prva usvojila NDC s ciljem smanjenja uticaja klimatskih promjena prema Pariškom sporazumu.
– Moja poruka glasi – klimatske promjene su tu i klimatske akcije ne mogu čekati. Ukupne finansijske potrebe su velike, ali kvalitetne promjene su moguće i u okviru sadašnjih sredstava – naglasila je Nedera.
Podsjećajući da se tog dana, u svijetu obilježava 8. mart, Međunarodni dan žena, te da se tim povodom govori ‘o rodnoj ravnopravnosti danas radi održivog razvoja sutra’, Nedera je poručila da žene itekako doprinose klimatskim akcijama, zbog čega ih treba podržati u menadžerstvu i liderstvu u ovoj oblasti.
Pomoćnik federalne ministrice okoliša i turizma Mehmed Cero je naglasio da je ovo ministarstvo ključna institucija iz Federacije BiH koja u saradnji s resornim ministarstvima na entitetskom i državnom nivou, te Brčko Distrikta BiH, kao i UNDP-jem, vodi ključne aktivnosti koje se tiču klimatskih primjena.
– I naravno, osiguravamo da se sve druge ključne institucije, kako u Federaciji tako i subordnirano, u kantonima, kvalitetno uključe i da dođemo do određenih operativnih akcionih planova koji su rađeni i rade se ambiciozno, ali ako imamo određenu ambicioznost i ovlasti, imamo mogućnost za povlačenje određanih sredstava – rekao je Cero.
Delegat u Domu narod Parlamenta FBiH Damir Džeba je kazao da je tema skupa veoma široka i da se između ostalog dotiče pitanja svijesti, odnosa pojedinaca prema okolišu, kao i pitanja sistemskog uređenja u toj oblasti. Također je podsjetio da je na snazi Zakon o zaštiti okoliša, ali da je potrebno i zakonodavstvo o zaštiti zraka, te da je ovo prilika za razgovor o strateškim dokumentima i mjerenju učinaka njhove primjene.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Irfan Čengić naglasio je značaj usvajanja novog zakona o obnovljivim izvorima energije, kao i značaj dekarbonizacije energetskog sektora. Kao jedan od prioriteta za rješavanje, naveo je i problem prostorne gradnje, odnosno neplanskih aktivnosti u toj oblasti.
Skup bio je prilika da se zastupnici, delegati, članovi odgovarajućih parlamentranih odbora, predstavnici Vlade FBiH i drugi članovi iz relevantnih ministarstava upoznaju sa aktivnostima koje Federalno ministarstvo, u suradnji s UNDP-jem u BiH poduzima u kontekstu sve izraženije globalne klimatske krize.
U okviru projekta “Četvrti izvještaj BiH i treći dvogodišnji izvještaj u skladu sa Okvirnom konvencijom UN-a o klimatskim promjenama”, ali i drugih incijativa, izrađeni su značajni dokumenti, kao što su Četvrti nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama BiH, Strategija prilagođavanja i niskoemisionog razvoja BiH, Utvrđeni doprinos BiH (NDC) i Plan prilagođavanja klimatskim promjenama BiH (NAP).
Republika Srpska, odnosno BiH, zbog uticaja klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja od 1990. godine preživjela je 23 prirodne katastrofe, koje su za posljedice imale velike finansijske gubitke, te je neophodno razvijati obnovljive izvore energije i zelenu ekonomiju, poručeno je u Narodnoj skupštini na skupu o klimatskim promjenama.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić istakao je značaj razgovora o ovoj temi, kako bi se šira javnost upoznala o problemima koji nastaju i koji tek mogu nastati usljed klimatskih promjena.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srbrenka Golić upozorila je da su u tim prirodnim katastrofama u BiH izgubljena najmanje 46 života, kao i da se indirektna šteta samo na nivou BiH procjenjuju na 5,5 milijardi dolara.
“Posljedice koje klimatske promjene izazivaju po ekonomiju i, što je najtragičnije, po ljudske živote, upućuju na to da je neophodno da se okrenemo obnovljivim izvorima energije, što će nam omogućiti niskokarbonsku proizvodnju, okrenuti nas ka zelenoj ekonomiji i strogo kontrolisanim emisijama gasova sa efektom staklene bašte”, rekla je Golićeva.
Obraćajući se na skupu o temi “Кlimatske promjene u BiH u kontekstu globalnih inicijativa i politika” Golićeva je istakla da je cilj da se zaštite grane koje su najviše pogođene klimatskim promjenama.
“Кod nas je to poljoprivreda, te je neophodno preduzeti sve mjere kako bi se proizvodnja prilagodila klimatskim uslovima”, rekla je Golićeva.
Ona je navela da je resorno ministarstvo, kao kontakt institucija za BiH prema Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promjenama, do sada činilo ogromne napore kako bi se pristupilo finansijskim mehanizmima za realizaciju aktivnosti koje imaju za cilj ublažavanje i prilagođavanje negativnim efektima klimatskih promjena, koje sve više utiču na život u BiH.
“Veoma angažovano radimo na obezbjeđivanju sistemskog pristupa problematici klimatskih promjena, te smo krajem 2020. Sekretarijatu Кonvencije UN o klimatskim promjenama dostavili Strategiju prilagođavanja na klimatske promjene i nisko emisionog razvoja, kao i Plan prilagođavanja na klimatske promjene, koji definišu dalji put razvoja zemlje uz smanjenje emisija i prilagođavanje negativnim uticajima klimatskih promjena”, rekla je Golićeva.
Rezidentni predstavnik UNDP-a BiH Steliana Nedera rekla je da je cilj današnje konferencije da se sagleda sve što je urađeno do sada, kao i planiranje narednih koraka u borbi protiv štetnih posljedica klimatskih promjena.
“Do sada je dosta urađeno u ovoj oblasti, te nam je zadovoljstvo što smo bili dio tog napretka. Djelovanje u rješavanju problema koji se javljaju zbog klimatskih promjena ne može da čeka, te je potrebno reagovati što prije konkretnim mjerama”, rekla je Nedera.
Skup “Кlimatske promjene u BiH u kontekstu globalnih inicijativa i politika” održao se 04. marta 2022.godine u organizaciji Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske i Razvojni program UN /UNDP/, u saradnji sa Narodnom skupštinom Srpske.
Posljedni komentari