by Editor | May 25, 2021 | Aktuelno, Slider homepage, Životna sredina
„Pitanje zdravog okoliša je pitanje vitalnog interesa“
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, održan je konsultacijski sastanak zastupnika i zastupnica Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske o načinima aktualiziranja pitanja zaštite okoliša u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.
U Bosni i Hercegovini, zemlji bajkovitih prirodnih resursa, pitanje zaštite okoliša kontinuirano je u drugom, trećem ili četvrtom planu u odnosnu na dnevno politički javni prostor. Osim što je ovo pitanje egzistencijalno za zdravlje i budućnost društva u BiH, suočavanje sa neriješenim pitanjima u oblasti zaštite okoliša jedan je od koraka koji će se nužno morati tretirati u putu BiH ka EU integracijama.
Na sastanku su učestvovali zastupnici i zastupnice iz osam različitih političkih stranaka iz cijele zemlje, a u narednom periodu planiraju poduzeti inicijative kako bi se različite oblasti po pitanju zaštite okolišaaktualizirale u oba bosanskohercegovačka entiteta.
Zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH Damir Džeba kazao je kako pitanja zaštite okoliša općenito kao životne sredine u BiH nisu dovoljno prisutna u institucionalnom okviru, misleći prvenstveno na konkretan rad na temama zaštite okoliša u zakonodavnim i izvršnim tijelima vlasti.
„BiH ima ozbiljnih problema sa zagađenošću zraka, voda i tla, nelegalnom i neplanskom iskorištavanju šuma i rijeka, nelegalnim deopnijama otpada i upravljanjem. Žurno je potrebno donositi provedive zakonodavne i izvršne aktivnosti s konkretnim koracima, vremenskim okvirom te mjerenjima učinkovitosti poboljšanja zaštite okoliša i životne sredine.“ – navodi Džeba.
Jasmin Duvnjak, delegat u Domu naroda PFBiH naveo je kako generalno, pitanja zaštite okoliša imaju nezadovoljavajući tretman u javnim politikama u našoj zemlji. Duvnjak dodaje: „Zakonska regulativa je sasvim solidna, ali su neadekvatni mehanizmu kontrole, monitoringa i sankcionisanja zagađivača u stvarnoj praksi. Čini mi se da najveći broj krivičnih prijava za onečišćenje okoliša podnose udruženja građana i neki društveno-odgovorni pojedinci, dok sistemska reakcija uglavnom izostaje. Stanje će biti bolje onda kada pomirimo tri stvari – ekologiju, ekonomiju i našu ljudsku savjest, i kada shvatimo da su pitanja zdravog okoliša pitanja od vitalnog (životnog) interesa za svakog čovjeka – građanina.“
Potpredsjednik Narodne skupštine RS Denis Šulić stava je da zaštita životne sredine nije tema ili problem za kratkoročno bavljenje na bilo kom nivou, već da se radi o životnoj misiji svakog odgovornog čovjeka.
„Nekada se mislilo da ljudska neodgovornost prema okolini može imati uticaj na neko daleko buduće vrijeme, a danas se zna da je to vrijeme došlo i da se svaka neodgovornost prema životnoj sredini vrlo brzo manifestuje u našem svakodnevnom životu. Zbog toga ja mislim da za svaku odluku koju kao društvo donosimo, moramo praviti analizu na koji način ona može uticati na životnu sredinu i ne smijemo donositi bilo kakvu odluku ukoliko postoji i minimum šanse da je ona loša po okolinu.“ – navodi Šulić.
U narednom periodu, zastupnici i zastupnice će djelovati u okviru parlamenata u kojim obnašaju mandate kako bi aktualizirali pitanja zaštite okoliša. Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Mar 21, 2021 | Aktuelno, Životna sredina 1
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Plan – utvrđeni doprinos Bosne i Hercegovine (NDC) za period 2020. – 2030. godine.
Na ovaj način Bosna i Hercegovina izražava namjeru za smanjenjem emisije plinova koji izazivaju efekat staklene bašte na globalnom nivou, u skladu sa smjernicama Pariskog sporazuma, kao i globalnim politikama Evropske unije u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan, koja predstavlja skup smjernica i politika za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa će NDC za period 2020. – 2030. godine dostaviti kontakt instituciji za Okvirnu konvenciju UN o promjeni klime (UNFCCC) za BiH, u svrhu njegovog dostavljanja Sekretarijatu UNFCCC konvencije.
Izvor: Vijeceministara.gov.ba
by MPI | Jan 28, 2021 | Aktuelno, Digitalna zona 1
Na današnji dan, prije 40 godina, posebnu pažnju dobila je zaštita ličnih podataka osoba. Prije 15 godina privatnost i lični podaci dobili su i svoj Dan.
Ne bi trebala postojati sumnja o važnosti privatnosti i ličnih podataka. Ipak svakodnevno, čak i nesvjesno, učestvujemo u dijeljenu (ličnih) informacija u manjoj ili većoj mjeri, te čini se istovremeno postajemo indiferentni/e prema gubitku privatnosti.
Lični podaci obrađuju se svake sekunde – na poslu, u odnosima sa državnim organima, u zdravstvu, pri kupovini/korištenju roba ili usluga, putovanjima i/ili jednostavno time što provodimo vrijeme na internetu (a to je stalno!).
Građani i građanke uglavnom nisu upoznati sa rizicima koje sa sobom nosi narušavanje njihovih ličnih podataka, koja su njihova prava u tom pogledu ili uloge nacionalnih agencija za zaštitu podataka.
Vijeće Evrope je još 2006. godine ustanovilo 28. januar kao Dan privatnosti podataka, koji je u Evropi poznat kao Dan zaštite podataka. Naime, 28. januara 1981. godine, Vijeće Evrope otvorilo je za potpisivanje Kovenciju o zaštiti pojedinaca/ki u vezi sa automatskom obradom ličnih podataka, poznatu i kao ‘Konvencija 108’.
Kao međunarodni dan, trenutno ga priznaju i obilježavaju Sjedinjene Američke Države, Kanada, Izrael, te 47 evropskih zemalja, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, i Sloveniju, od zemalja u regiji.
26. januara 2009. godine, Predstavnički dom Sjedinjenih Država donio je Rezoluciju ‘H.Res.31’ kojom je 28. Januar proglašen Nacionalnim danom privatnosti podataka. 28. januara 2009. godine, Senat je donio Rezoluciju ‘S.Res.25’ kojom je podržao 28. Januar kao Nacionalni dan privatnosti podataka. Senat Sjedinjenih Država također je priznao Dan privatnosti podataka u 2010. i 2011. godini.
U Martu 2004. godine, Bosna i Hercegovina je potpisala Konvenciju. Ratifikovana je 31.03.2006., a stupila je na snagu 01.07.2006. godine.
U skladu sa članom 13. Stav 2. tačka a) Konvencije, Bosna i Hercegovina je osnovala Agenciju za zaštitu ličnih podataka (AZLP) u junu 2006. godine kao neovisno upravno tijelo u državi i kao nadzorno tijelo za zaštitu ličnih podataka a u skladu sa Konvencijom. Agencija je zadužena za primjenu Konvencije na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Ako imate pitanje, nedoumicu ili smatrate da je vaše pravo u pogledu zaštite privatnosti narušeno i/ili lični podaci zloupotrebljeni – obratite se Agenciji za zaštitu ličnih podataka.
Konvencija trenutno prolazi proces ažuriranja, kako bi odgovorila na nove pravne izazove izazvane tehnološkim razvojem.
Konvencija o kibernetičkom kriminalu takođe štiti integritet sistema podataka, a samim tim i privatnost u sajber prostoru. Privatnost, uključujući zaštitu podataka, također je zaštićena članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Ključna ideja iza međunarodnog Dana je promocija svijesti o privatnosti i zaštiti podataka. Nekoliko velikih organizacija širom svijeta pokušava osvijestiti korisnike/ce o važnosti privatnosti i zaštiti podataka za njih.
Dan zaštite podataka isprva je imao edukativni karakter za podizanje svijesti među kompanijama. Posljednjih godina, posebno zbog angažiranosti organizacija civilnog društva, ideja se proširila i obuhvata je korisnike/ce iz svih sfera, a posebno krajnje korisnike/ce.
Dan privatnosti podataka obično uključuje događaje i kampanje na međunarodnom i nacionalnom nivou.
Pored obrazovnog segmenta, Dan zaštite podataka promoviše događaje i aktivnosti koji stimuliraju razvoj tehnoloških alata koji promoviraju individualnu kontrolu nad ličnim informacijama, podstiče poštivanje zakona i propisa o privatnosti, te stvaranje dijaloga među interesnim grupama za unapređenje zaštite podataka i privatnosti.
Međunarodno obilježavanje ovog dana otvara brojne mogućnosti za suradnju između vlada, industrije, akademske zajednice, neprofitnih organizacija, stručnjaka za privatnost i prosvjetnih radnika. U posljednje vrijeme, mediji, mladi, žene, te marginalizirane grupe se sve češće navode kao važan sugovornik, a nerijetko i interesna grupa koju je potrebno uključiti pri donošenju odluka.
Privatnost nije ograničena samo na to da tehnološke kompanije prikupljaju, obrađuju i dijele podatke. Sve je veći broj slučajeva krađe podataka. Kibernetički kriminal je u neprestanom porastu u posljednjoj deceniji.
Sve je veća potreba za tzv. zdravim politikama privatnosti kojih bi se svi morali pridržavati.
Kao jedan od posljednjih odgovora Evropske Unije, s ciljem unapređenja zaštite potrošača i zaštite ličnih podataka svih njenih građana/ki, jeste Opšta uredba o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation – [GDPR]).
Zahtjevi GDPR-a primjenjuju se na svaku državu članicu Europske unije.
Neki od ključnih zahtjeva privatnosti i zaštite podataka GDPR-a uključuju:
- Traženje saglasnosti subjekata za obradu podataka
- Anonimiziranje prikupljenih podataka radi zaštite privatnosti
- Pružanje obavijesti uslijed kršenja podataka
- Sigurno rukovanje prijenosom podataka preko granica
- Zahtijevanje od određenih kompanija da imenuju službenika/cu za zaštitu podataka koji/a će nadgledati poštovanje GDPR-a
Pojednostavljeno, DGPR propisuje osnovni set standarda za kompanije koje rukuju podacima građana/ki EU, kako bi se osigurala njihova bolja obrada i sigurnije kretanje/prenos ličnih podataka..
Zanemarivanjem osiguravanja naših podataka ili privatnosti otvoreni smo većem riziku za krađu identiteta, phishing prevare i druge rizike i napade.
Mogućnosti otvorenog, globalno povezanog, pouzdanog i sigurnog interneta su ogromne.
Da bi takav i ostao, svi igramo ulogu u očuvanju naših ličnih podataka i naše privatnosti:
- Lični podaci i privatnost su kao novac. Cijeni ih i zaštiti.
- Dijeli sa oprezom. Misli prije nego objaviš.
- Budi vlasnik/ca svoje online prisutnosti. Komfort zona je dobra zona online.
- Osiguraj svoj login. Pored sigurne lozinke, dodatno se osiguraj npr. dvofaktorskom ovjerom preko telefona.
- Koristi sigurne i enkriptovane aplikacije za razmjenu poruka (posebno onih osjetljivih!)
U 2021. neka vaši podaci budu sigurni, a vaša privatnost samo vaša.
Autorica: Aida Mahmutović
by MPI | Nov 24, 2020 | Aktuelno
World Web Foundation trenutno sprovodi niz konsultacija o rodno zasnovanom nasilju u digitalnom prostoru sa ciljem kreiranja rješenja zasnovanim na dokazima.
Dana 19. novembra 2020. održane su treće po redu konsultacije koje su za fokus imale žene u novinarstvu i žene u politici. Novinarke, političarke i nevladine organizacije koje se bave pitanjima digitalnih prava diljem svijeta, te predstavnici/e svjetskih privatnih kompanija razmijenili/e su trenutna pozitivna rješenja i postojeće specifične izazove o nasilju na društvenim mrežama sa kojim se suočavaju žene koje imaju glasne stavove i vidljivost u javnom prostoru.
Prve konsultacija o rodno zasnovanom nasilju u digitalnom prostoru održane su 12. marta 2020. godine, paralelno sa aktivnostima Komisije za status Žene (CSW). Konsultacije su pružile jedinstvenu priliku za ženske organizacije civilnog društva, posebno sa područja tzv. Globalnog juga, da iskažu velike nedostatke kada je u pitanju rješavanje problema online nasilja nad ženama od strane kompanija, vlasnika globalno uticajnih društvenih mreža.
Ove kompanije su također imale priliku objasniti svoje aktivnosti po ovim pitanjima, te razgovarati o tehničkim ili drugim izazovima koji odgađaju ili ometaju provedbu rješenja.
Bila je i više nego jasna specifična šteta nanesena aktivisticama, političarkama, novinarkama, te mladim ženama i djevojkama koje izražavaju svoje stavove javno.
Neke od najvažnijih pitanja i izazova jesu moderiranje sadržaja i mehanizami prijavljivanja istog, privatnost i zaštita podataka, te potreba za unaprijeđenjem digitalnih vještina u svrhu borbe protiv rodno zasnovanog nasilja.
‘Biti online’ je sastavni dio posla za osobe koje se bave (istraživačkim) novinarstvom i politikom. U najmanju ruku, političari i političarke tu angažiraju svoje birače i ostaju im dostupni/e, dok novinari i novinarke komuniciraju informacije od vitalne važnosti kroz različite digitalne platforme.
Od izuzetne je važnosti da mogu biti vidljivi/e i aktivni/e online, bez rizika i straha za profesionalni i lični život. Ipak, to često nije slučaj.
Globalni događaji, poput pandemije COVID-19, pomjerili su najveći dio političkih dešavanja, aktivizma, ali i života u cjelini, na društvene mreže. Žene u medijima i politici postale su meta rodno zasnovanog nasilja, rasističkog i seksističkog zlostavljanja, doxxing-a, te drugih vrsta ozbiljnih napada koji nanose štetu njihovim pravima, poput prava na slobodno izražavanje, nediskriminaciju, privatnost, ili pravo na život bez nasilja. Žene iz marginaliziranih zajednica, uključujući LGBTIQ+ osobe, često su neproporcionalno i ciljano meta zlostavljanja na mrežama. To dodatno utišava njihove ionako marginalizovane glasove u javnosti.
Pored štetnog uticaja zloupotreba na društvenim mrežama na ljudska prava, uključujući psihološke i ekonomske aspekte, trenutne konsultacije fokusiraju se na utvrđivanje načina na koje proizvodi i usluge kompanija u digitalnom prostoru mogu dovesti do rodno zasnovanog nasilja. Sudionici iz svih sektora razmatraju i učestvuju u potencijalnim rješenjima za ublažavanje ovakvih šteta.
Neka od važnih pitanja koja se trenutno razmatraju na svjetskom nivou, a u specifičnoj vezi sa ženama u novinarstvu i politici, su:
● Da li i na koji način se kompanije popularnih društvenih mreža bave pitanjima offline i online zlostavljanja žena i žena u javnom životu?
● Kakve sisteme zaštite imaju ove kompanije za žene koje se bave javnim poslom od društvenog značaja, ili one koje radi određene tematike postanu viralno pitanje/lice? Kako se ovi sistemi odražavaju na žene aktivne u novinarstvu i politici?
● Postoje li nedostaci u dodatnim postavkama za privatnost i sigurnost, a koji su dostupni javnim osobama na društvenim mrežama? Koje kriterije korisnik/ca mora ispuniti da bi pristupio/la
dodatnim postavkama? Kakav uticaj dodatne postavke imaju na online sigurnost novinara/ki i političara/ki?
● Kako politike moderiranja sadržaja utječu na slobodu izražavanja i sigurnost žena u politici i medijima kao korisnica mreža?
Nakon četvrtih, ujedno i posljednjih kosultacija, Web Foundation će biti domaćin radnoj grupi sastavljenoj od organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima ženskih prava i globalnih kompanija. Oni će zajednički raditi na rješenjima i politikama u vezi rodno zasnovanog nasilje na internetu, konkretno na njegovim platformama.
Mreža Progresivnih Inicijativa i DIGITALNA.online, skupa sa nekolicinom novinarki koje se bave istraživačkim pričama u regiji Zapadnog Balkana bile su dio konsultacija. Nastavljamo donositi regionalnu perspektivu i biti dijelom kreiranja politika društvenih mreža koje imaju globalni značaj i utjecaj.
Autor: Aida Mahmutović
Photo credit / Autorica fotografije: Sonaksha Iyengar
by MPI | Oct 12, 2020 | Aktuelno
Mreža progresivnih inicijativa, Panevropska unija BiH i Fondacija Konrad Adenauer okupili su u Sarajevu političke i predstavnike nevladinog sektora te međunarodne zajednice na skupu zamišljenom kao konkretan razgovor o 14 prioriteta EU, bitnih za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.
Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, u izjavi za novinare nakon skupa, pojašnjava da proces nije bio jednostvan niti za jednu državu koja je željela biti članica EU niti je generalno bila spremna za puno članstvo dok nije provela reforme koje znaju biti bolne kako za političare tako i za stanovništvo.
- Generalno te reforme vode ka boljem životu. Da li će za nas proces trajati duže ili sporije, ovisi naravno o nama. BiH je država u kojoj se odluke donose sporije nego li je to u drugim državama, komplikovan je način donošenja odluke. Ali iskreno se nadamo da ćemo, kad se budu stvari rješavale pogotovo kod ovih 14 prioriteta, na kraju ostati sa pravim problemima koji će trebati jaku i istinsku političku volju. Ostale jednostavnije stvari ćemo pokušati brže rješavati, koliko je to moguće – poručio je.
Kako podsjeća, u periodu koji slijedi ocjenjivat će se napredak BiH, u kontekstu 14 prioriteta. Evropska komisija će ocijeniti da li je ono što je urađeno dovoljno za potencijalno dobivanje kandidatskog statusa.
- Po posljednjim ocjenama iz Brisela, ako nastavimo ovim tempom, mogli bismo očekivati kandidatski status sljedeće godine. Četrnaest prioriteta nema veze s kandidatskim statusom, imaju veze sa članstvom BiH u Evropskoj uniji. Ako provedemo 14 prioriteta ili ako Evropska komisiji ocijeni da se provode u pravom smjeru, idemo ka otvaranju poglavlja. To je veći status od onoga što nazivamo kandidatskim statusom. Isključivo su vezani za otvaranje pregovora, kao buduća aktivnost odnosno buduće punopravno članstvo – kazao je.
Predsjednik Panevropske unije BiH Osman Topčagić optimističan je te kaže da bi za BiH mnogo značilo da dobije kandidatski status, a treba nastaviti s reformama. To je jedna faza u čitavom procesu, prije otvaranja pregovora, a za nas bi mnogo značilo.
- Otvorili bi se kasnije pregovori, po poglavljima, po novoj metodologiji EU. Dalo bi to pozitivnu poruku optimizma u našu stvarnost, koja nam je potrebna u Delegaciji EU u BiH. Krasimir Nicolov osvrnuo se u današnjem govoru na posljednji izvještaj o napretku BiH, pomake i nedostatke. Ukazao je na brzinu reformi posebno u oblasti vladavine prava, preporučio kontinuiran i ozbiljan rad na reformama.
Današnji skup službeno nazvan ‘Konkretan razgovor: 14 prioriteta EU – s riječi na djela’ najavljen je kao prvi u nizu planiranih o konkretnim temama, a sudjelovali su predstavnici različitih političkih opcija u BiH.
Izvor: Vijesti.ba
Posljedni komentari