by MPI | Oct 11, 2020 | Ekonomski razvoj, Ekonomski razvoj slider
Asocijacija poduzetnika Hercegovine (APH) ukazala je na potrebu odgovornog i brzog djelovanja vlasti po pitanju saniranja ekonomije nakon drastičnog pada BDP-a u BiH, s naglaskom na donošenje reformskih zakona za rasterećenje privrede, koji već dugo čekaju na usvajanje.
Iz te asocijacije ističu kako je ekonomija u BiH u drugom kvartalu ove godine, po službenim podacima, imala zastrašujući pad od 10,8 posto te da procjene idu dotle da neki ekonomisti prognoziraju čak i bankrot države.
Smatraju kako je pad BDP-a u drugom tromjesečju ove godine direktna posljedica mjera koje su uvedene zbog proglašenja stanja prirodne nesreće, ali ni da kvartali koji slijede neće imati puno bolje rezultate, računajući i prvo tromjesečje iduće godine.
Moguće je, kako ocjenjuju u APH, da negativno bude i čitavo prvo polugodište 2021.
“Koliko vidimo iz službenih izjava najviših predstavnika izvršne vlasti, izlaz iz teške ekonomske situacije traži se isključivo u međunarodnim kreditima, za koje ministri objašnjavaju da su najjeftiniji i najbrže dostupni. Problem uzimanja novih kredita poduzetnici vide u činjenici da će se ti zajmovi opet vraćati iz rezultata rada realnog sektora, a glavna namjena tih kredita je pokrivanje plaća i drugih beneficija u javnom sektoru, na račun privatnog sektora”, navodi se u priopćenju.
Dobra vijest je donošenje nove uredbe koju je u ponedjeljak najavio premijer Novalić kojom će se ciljano pomagati nekim određenim sektorima no, ističu iz APH, to neće biti dovoljno za održavanje stabilnosti ekonomije, jer je pomoć nužna posvuda s obzirom da svi trpe posljedice pandemije.
Stoga je važno da i niže razine vlasti na svom području dodatno djeluju kako bi se ublažile negativne posljedice, posebno u turizmu, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, koje su već mjesecima pogođene posljedicama raznih mjera koje su propisivane kao obavezne.
“Sadašnje iznimno teško stanje u ekonomiji bez odlaganja treba iskoristiti i kako bi se usvojili i počeli provoditi reformski zakoni koji su odavno upućeni u parlamentarnu proceduru, a koji za cilj imaju rasterećenje privrede, poticanje veće ekonomske aktivnosti, masovnije zapošljavanje, porast izvoza i u konačnici značajniji rast BDP-a”, poručili su iz APH.
Napomenuli su kako su budžeti na svim razinama i privatni sektor gospodarstva spojene posude i da nijedna strana ne smije biti povlaštena.
“Što više bude trpjela privreda, bit će teže i javnome sektoru. Stoga u aktivnostima nadležnih vlasti ne smije biti predaha, jer ovo je maraton kojeg moramo svi istrčati do kraja”, poručili su hercegovački poduzetnici.
Izvor: Start BiH
by MPI | Oct 11, 2020 | EU integracije slider, Euroatlanske integracije
Bosni i Hercegovini (BiH) treba strateški pristup kako da implementira svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u Evropskoj uniji (EU), poručuju iz Evropske komisije (EK). Prioriteti su neophodan korak na evropskom putu, što znači da o njima nema pregovaranja, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero.
Evropska komisija je u maju 2019. godine usvojila mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego je navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučiti o sljedećim koracima. Prioriteti se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i zaštitu prava svih građana.
Od 14, djelimično ispunjena tri prioriteta
Ključne promjene i jezgro Mišljenja je vladavina prava i bez nje nema napretka, poručuju iz Evropske komisije (EK).
„Komisija očekuje da će sve izvršne, zakonodavne i sudske vlasti sarađivati na usvajanju i implementaciji amandmana o integritetu u zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i ovo je hitno. Napredak u ovoj oblasti je ključan kako bi se vratilo povjerenje građana BiH u pravosudni sistem i osiguralo da zemlja u potpunosti i na vrijeme koristi makrofinansijsku pomoć EU u kontekstu krize uzrokovane pandemijom. Nekoliko drugih reformi još čeka u redu, a to su novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Zakon o sudovima, kao i zakoni koji se tiču sukoba interesa i javnih nabavki. Oni moraju biti finalizirani i usvojeni bez daljeg odlaganja i u skladu s evropskim standardima“, navodi Pisonero.
Među 14 prioriteta iz Mišljenja koji su dati u maju 2019. godine, kao uslov da zemlja otpočne pregovore o pristupanju, je i jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Tu Bosna i Hercegovina, kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje Hasim Šabotić, direktor državne Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ne stoji dobro.
„Mislim da se mi valjamo u blatu i da imamo veliki problem i da je ova država zarobljena sa korupcijom. Imamo korupciju zastupljenu u svim segmentima bh društva imamo situaciju da stalno pričamo o korupciji, a nismo se makli dalje od početka“, kaže Šabotić.
Skoro godinu i po nakon dobijanja Mišljenja, napredak je vidljiv tek u dijelu preporuka, kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, navodeći da je i to pomak.
„Ono što bi izdvojili što je sada na dobrom putu da bude ispunjeno ili je ispunjeno jeste izmjena Izbornog zakona BiH koji se odnosi na grad Mostar, zatim, završili smo metodologiju za izradu programa integrisanja BiH u EU, što je jedan od uslova bio i po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a i uslova koji su stavljeni među 14 prioriteta. Stvoreni su uslovi da se napokon usvoji poslovnik o radu parlamentarnog odbora između BiH i EU, jer je to bio jedini institucionalni nivo u BiH koji nije imao formalno riješene odnose sa EU. Sad imamo i zakonodavno tijelo koje ima riješene odnose sa EU. Jedan od prvih prioriteta i ispunjavanja je bila odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u ustavu RS i imamo strateški okvir za reformu javne uprave“, navodi Dilberović.
Rasim Ibrahimagić, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, međutim, ne vidi ove poteze kao pohvalne.
„Možda se kao uspjeh okarakterisao dogovor oko Poslovnika o radu u parlamentarnom Odboru za stabilizaciju i pridruživanje. Međutim, još uvijek ne vidimo taj parlamentarni Odbor kao funkcionalan i još uvijek se nije desilo ništa u okviru tog parlamentarnog odbora. I, možda, jedina tačka koja je na neki način riješena, a koja, u stvari, nije u potpunosti kao jedan od 14 prioriteta, ali jeste dijelom tih prioriteta, je ukidanje smrtne kazne u Republici Srpskoj (RS), odnosno brisanje iz Ustava RS. To nisu učinile vlasti, već je to Ustavni sud naložio da se briše“, ocjenjuje Ibrahimagić za RSE.
EK: Mostar pokazao da je dogovor moguć
Kada je u pitanju provedba preporuka vezana za izmjene Izbornog zakona i izbore u Mostaru, u junu 2020. godine lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ), Bakir Izetbegović i Dragan Čović, dogovorili su, pod pritiskom zvaničnika EU i ambasadora zemalja članica izmjene Izbornog zakona BiH. Tako bi se u Gradu Mostaru 2. decembra trebali održati lokalni izbori, prvi put nakon 12 godina.
Međutim, u zajedničkoj izjavi koju su nakon dogovora usaglasili Kancelarija EU u BiH i šefovi misija zemalja članica EU, naglašeno je kako je to tek dio iz prioriteta.
˝Podsjećamo da se ne trebaju poduzimati bilo kakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi otežali provedbu sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci i povezanih presuda Ustavnog suda. Bosna i Hercegovina također treba provesti preporuke OSCE-a/ODIHR-a kako bi unaprijedila demokratski kvalitet izbornih procesa˝, navedeno je u izjavi.
Da se radi o dijelu preporuka, potvrdila je i glasnogovornica Evropske komisije, ocjenjujući kako i to pokazuje da je napredak moguć.
„Slučaj Mostara pokazuje da sa jasnim fokusom politički lideri imaju sposobnost da nađu rješenja koja su u skladu s evropskim zahtjevima i standardima“ ističe Pisonero.
Iako se dogovor o izborima u Mostaru smatra uspjehom, kako u domaćim tako i međunarodnim krugovima, Ibrahimagić kaže kako postoji propust na koji nisu računali oni koji su vršili pritisak na političke lidere da ga dogovore.
„Još uvijek ne znamo kakva će situacija slijediti nakon samog održavanja izbora, s obzirom da je taj neki dogovor koji je napravljen, vođen dogovorom dvije političke partije, a ne šireg političkog spektra. Što znači da ćemo, možda, doći u situaciju da u Gradskom vijeću Mostara te dvije političke partije koje su se dogovarale, ne budu imale dvotrećinsku većinu za usvajanje Statuta onakvog kako su ga oni zamislili u tom svom dogovoru“, smatra on.
Direkcija: Evropskoj uniji najbitniji dio o vladavini prava
Baš kao što se nije maklo sa početka u borbi protiv korupcije, tako su i ostali prioriteti, naročito oni koji se tiču vladavine prava, ostali netaknuti u posljednjih godinu dana. To za RSE potvrđuje direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović.
„Šta je bitno za EU, definitivno da je najbitnije realizacija prioriteta koji se odnose na vladavinu prava. Pa to je kao što su stavili, potencijalno novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), Zakon o sudovima u BiH. Znači, govorim o onome što bi bio neki istinski pomak i nešto što bi mogli prikazati EU da se događa i kao da se mijenja u BiH“, kaže Dilberović.
Da je stanje u bosanskohercegovačkom pravosuđu zabrinjavajuće, ocijenila je u junu ove godine Evropska komisija u pismu upućenom Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), upozoravajući kako bi mogli da obustave dalje finansiranje reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini, koje se realizuje preko tog vijeća.
“Zbog zabrinjavajuće ograničenih rezultata u postizanju ciljeva reforme pravosuđa u proteklim godinama, a posebno u oblasti integriteta, Komisija trenutno preispituje svoju podršku pravosuđu putem VSTV-a”, potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ureda glasnogovornika Evropske komisije u Briselu.
Na zabrinjavajuće nedostatke u bh. pravosuđu upozorio je u svom izvještaju objavljenom početkom decembra 2019. godine u Briselu, i njemački pravni stručnjak Rajnhard Pribe (Reinhard Priebe).
“Nedostatak povjerenja u pravosuđe je posebno izražen u pitanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV). Građani, pa čak i članovi pravosudne zajednice, često gledaju na VSTV kao na centar moći bez odgovornosti u rukama osoba koje služe interesima mreže političkog pokroviteljstva i uticaja”, navodi se u Pribeovom izvještaju.
Kome ne odgovara napredak u reformama?
Na pitanje gdje je kočnica za rješavanje ključnih pitanja koja zanimaju EU, ali i bh građane, Ibrahimagić kaže da je to „politički momenat“.
Sa tim se slaže i član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.
„Vladajućim političkim elitama ne odgovara ispunjavanje prioriteta Evropske komisije, jer to znači uređen sistem i stvaranje okvira u kom smo svi jednaki pred zakonom i u kojoj će se ozbiljno boriti protiv korupcije i kriminala, u kojoj će postojati red i pravila“, tvrdi Borenović za RSE.
On podsjeća kako nema novog zakona o VSTV, kao ni Zakona o javnim nabavkama za koje kao član Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama, kaže da su neophodni, što je pokazao i niz saslušanja koje su obavili istražujući i potencijalna koruptivna djelovanja, uključujući i sporne nabavke tokom pandemije u oba bh entiteta.
„Oni hoće upravo ovo što su postigli – pravosuđe kao otuđeni centar moći koji se ponaša odvojeno od iskrenih i pravih potreba građana i, s te strane, je potpuno jasno da mi imamo pravosuđe koje ne tretira građane jednako pred zakonom, koje ne otvara niti jednu krupnu aferu niti je zatvara s konačnim epilogom. Mnogo korupcije, mnogo nepravde i to je sistem u kome živimo i koji odgovara političkim elitama i zato nemamo efikasno pravosuđe“, navodi Borenović.
Za Evropsku uniju važnija je stvarna od deklarativne opredijeljenosti, kakva je trenutno u BiH, prema ocjeni Hasima Šabotića, direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije trenutno u BiH. Usputnim se, tvrdi tretira rad u agencijama za prevenciju korupcije na nižim nivoima.
„Ako imamo određene osobe koje su zaposlene u različitim institucijama i odlukom zakonodavne ili izvršne vlasti i pridodat im je ovaj dio posla, kao da su u timu za borbu protiv korupcije na tom nivou vlasti, postavlja se pitanje motivacije. Da li su ljudi motivisani da poduzmu bilo kakve korake u pogledu izgradnje integriteta planova borbe protiv korupcije i svih onih dokumenata koji mogu doprinijeti boljoj i efikasnijoj borbi protiv korupcije? To znači da nema neke političke volje da se to uradi“ zaključuje Šabotić.
U oktobru presjek stanja
Predsjedništvo BiH se u aprilu formalno obavezalo na provedbu reformi neophodnih za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta i predstavilo inkluzivan proces sa ciljem ubrzanja napretka BiH na njenom putu evropskih integracija.
Da je pitanje ispunjavanja prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije vitalni interes BiH podsjetio je i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na sastanku sa ambasadorima država članica Evropske unije i šefom Delegacije EU u BiH Johannom Sattlerom održanom 23. septembra. Kako se navodi u saopštenju objavljenom nakon sastanka, Džaferović je informirao ambasadore da se “čine dodatni napori kako bi se ubrzano riješila pitanja Zakona o javnim nabavkama, Zakona o sukobu interesa, Zakona o VSTV-u, te usvojena Strategija za procesuiranje ratnih zločina”.
Vijeće ministara BiH usvojilo je 24. septembra Revidiranu strategiju za ratne zločine, koja je još jedan pomak ka rješavanju prioriteta iz Mišljenja.
A gdje je BiH zaista na putu ka EU i šta je očekuje, znaće se početkom oktobra kada bi trebalo da bude objavljen novi paket proširenja kojim će biti obuhvaćene i zemlje regije.
„Komisija planira da pokrene ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan kako bi pomogla dugoročni ekonomski oporavak cijele regije nakon krize izazvane pandemijom“, kazala je Pisonero.
Komisija će prije toga objaviti izvještaj o BiH koji će se fokusirati na implementaciju ključnih prioriteta, jer će, kako navode iz Evropske komisije „samo ispunjavanjem velikih reformi BiH biti u prilici da demonstrira EU i zemljama članicama da zaslužuje da se kreće naprijed ka integraciji.“
Bosna i Hercegovina je polovinom juna 2008. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, koji je stupio na snagu početkom juna 2015. godine. Zahtjev za članstvo BIH je podnijela u februaru 2016., a u istom mjesecu 2018. predala je odgovore na Upitnik Evropske komisije. U maju 2019. Evropska komisija je usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučiti o sljedećim koracima.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
by MPI | Oct 11, 2020 | EU integracije 1, Euroatlanske integracije
Evropska komisija je u Mišljenju (Avis) pred Bosnu i Hercegovinu (BiH) stavila 14 prioritetnih uvjeta koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.
Za godinu i pol dana vlasti u BiH su (djelomično) ispunile tri, a ispunjavanje svih ostalih upitno je budući da neka pitanja, primjerice, zahtijevaju izmjene odredbi Ustava BiH kojima su trenutno dana ekskluzivna prava konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, odnosno njihovim političkim predstavnicima, kod izbora ili imenovanja u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.
Jednako tako, od BiH se traži (privremeno) prenošenje ovlaštenja s nižih nivoa vlasti na više, formiranje vrhovnog suda na nivou BiH, ukidanje ili reduciranje entitetskog i nacionalnog veta ili ukidanje Ureda međunarodnoga visokog predstavnika (OHR), što je opet uvjetovano rješavanjem pitanje državne i vojne imovine.
Od smrtne kazne do okruženja za pomirenje
Bilateralni odnosi BiH i EU-a razvijaju se duže od 23 godine. Evropska zajednica je 1997. godine BiH pružila mogućnost korištenja tzv. autonomnih trgovinskih povlastica, a godinu kasnije uspostavljana je Konzultativna radna skupina koja je osiguravala tehničku i stručnu pomoć u razvoju administracije, regulatornog okvira i politika.
Šest godina je proteklo do službenog pokretanja pregovora 2005. godine o potpisivanju tog sporazuma, tehnički dio pregovora završio je 2007. i nakon ispunjenja i političkih uvjeta Sporazum je potpisan 2008. godine, ali nije odmah stupio na snagu. Suradnja se odvijala u sklopu Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima.
Građani BiH su 2010. godine dobili mogućnost putovanja u Šengenski prostor 2010. godine, a Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine stupio je na snagu 2015. godine.
U međuvremenu su Slovenija (2004). i Hrvatska (2013.) postale punopravne članice EU-a.
Bosna i Hercegovina je 2016. godine podnijela Zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, kao posljednja zemlja Zapadnog Balkana, s izuzetkom Kosova kojeg kao neovisnu državu ne priznaju članice EU-a Španjolska, Slovačka, Cipar, Rumunjska i Grčka.
Nakon dobivanja Upitnika Evropske komisije, BiH je trebalo 14 mjeseci da odgovori na prva 3.242 pitanja i još osam mjeseci da odgovori na dodatnih 655 pitanja. Usprkos uspostavljenom mehanizmu koordinacije za pitanja koja se tiču EU, vlasti se nisu mogle dogovoriti da dostave odgovore na 22 pitanja: jedno iz političkih kriterija, četiri iz regionalne politike i 17 pitanja iz politike obrazovanja.
Četiri područja unutar 14 kriterija
Mišljenje Evropske komisije (Avis) dobila je u maju 2019. i u njemu je definirano 14 prioriteta podijeljenih u četiri područja – Demokracija i funkcioniranje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave – koje BiH treba ispuniti kako bi počela pregovore o punopravnom članstvu.
Među prioritetima/uvjetima su se našli i, primjerice, izmjene Izbornog zakona BiH kako bi se održali izbori u Mostaru posljednji put održani 2008. godine, izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”, te kako bi se za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH mogli kandidirati i pripadnici ostalih naroda, a ne samo “konstitutivni” – Bošnjaci, Hrvati i Srbi, reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudaca (od devet sudaca, tri su međunarodna), pa sve do ukidanja smrtne kazne koja je kao mogućnost koja se nije koristila postojala u Ustavu Republike Srpske kao jednom od dva bh. entiteta.
Među “apstraktnijim” uvjetima je recimo “poduzeti konkretne korake na unaprjeđenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo naslijeđe rata”.
Osim političkih, Evropska komisija je pred bh. vlasti postavila i ekonomske uvjete, kao što su depolitizacija i restrukturiranje javnih poduzeća i osiguravanje transparentnosti procesa privatizacije.
Za nešto manje od godinu i pol dana, vlasti BiH su ispunile ili djelomično ispunile tek tri uvjeta.
Šta je ispunjeno?
U julu 2020. izmijenjen je Izborni zakon BiH čime je omogućeno da se 20. decembra 2020. održe lokalni izbori u Mostaru, prvi put nakon 2008. godine kad su posljednji put održani.
Ustavni sud BiH je u oktobru 2019. ukinuo odredbu Ustava Republike Srpske o postojanju smrtne kazne.
Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji je potpisan 2008. i stupio na snagu 2015. godine, Bosna i Hercegovina je trebala izraditi program za usvajanje aquisa (zakonodavstva) EU, odnosno program integriranja, a bh. vlasti su 2020. godine utvrdile metodologiju za izradu tog programa.
Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje osnovan je u 2015. godine, također kao tijelo u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. No, on nije funkcionirao budući da nikad nije usvojen poslovnik o njegovom radu, jer su neki delegati iz BiH u tom odboru inzistirali da se uvrste odredbe o etničkom načelu glasanja što, kako smatra Evropska komisija, nije u skladu sa evropskim standardima.
Ukratko, za donošenje neke odluke unutar tog odbora, koji čine državni parlamentarci iz BiH s kolegama iz Evropskog parlamenta, tražilo se da za nju mora glasati određeni broj Bošnjaka, Hrvata i Srba, odnosno da se entitetski veto iz Parlamenta BiH prenese u ovaj mješoviti odbor.
Poslovnik o radu usvojen je u Parlamentu BiH u julu 2020. godine i prema tom kompromisnom rješenju bi za donošenje odluka trebala dvotrećinska većina glasova parlamentaraca iz BiH “zbog ustavnog sistema BiH i načina odlučivanja u BiH”, iako su iz Evropskog parlamenta tražili da to bude natpolovična većina.
Vijeće ministara je, prije dobivanja Mišljenja/Avisa Evropske komisije, u septembru 2018. usvojilo Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH za period do 2022. godine kojim bi se u BiH trebala uspostaviti racionalnija, koherentnija, efikasnija i odgovornija javna uprava na svakom nivou upravne vlasti.
I tu se završava popis prioriteta/uvjeta koje su vlasti u BiH (djelomično) ispunile, od 14 koliko je pred njih postavila Evropska komisija za ispunjavanje prije nego što BiH dobije status zemlje kandidatkinje za članstvo.
Politički kriteriji
Kopenhaški kriteriji koje BiH mora ispuniti trebali bi osigurati stabilnost institucija kojima se garantira demokracija, vladavina prava, zaštita ljudskih prava i prava manjina kroz proces stabilizacije i pridruživanja.
Evropska komisija konstatira da su u Ustavu BiH pobrojane nadležnosti na državnom nivou, čime su sve ostale nadležnosti pripale entitetima.
Od BiH se traži da osigura pravnu sigurnost u pogledu podjele nadležnosti između različitih nivoa vlasti.
Naime, u BiH ne postoji postupak koji omogućava državnom nivou da spriječi i ukloni povrede prava EU koje bi počinili drugi nivoi vlasti, a za koje bi cijela Bosna i Hercegovina bila odgovorna.
Što se tiče novih zahtjeva za prijenos nadležnosti na državni nivo koji dolaze s mišljenjem Evropske komisije, a koje su potrebne za dobivanje statusa zemlje kandidatkinje, dovoljno je navesti da se vladajuće stranke iz bh. entiteta Republika Srpska danas zalažu za vraćanje nadležnosti na entitete koje su ranije prenesene na državni nivo, uključujući i rasformiranje Oružanih snaga BiH.
Određena izborna prava rezervirana su za građane koji pripadaju “konstitutivnim narodima” – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Ustav BiH sadrži odredbe zasnovane na nacionalnoj pripadnosti i prebivalištu koje nisu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, što je potvrđeno i u presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. To su odredbe koje se odnose na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja Predsjedništva BiH kao šefa države te izvršnih i zakonodavnih tijela.
BiH bi, da bi se ispunio ovaj kriterij, trebala izmijeniti svoj Ustav za što je potrebna dvotrećinska većina u državnom parlamentu, no rješenje se nije našlo još od 2009. godine kad je sud u Strasbourgu donio prvu presudu, u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH” koji se tiče kandidiranja “nekonstitutivnih naroda” za članove Predsjedništva BiH.
Nakon toga još dvije u predmetu “Zornić protiv BiH” koji se tiče kandidiranja građana za članove Predsjedništva BiH i “Pilav protiv BiH” koji se tiče kandidature Bošnjaka iz entiteta Republika Srpska za člana Predsjedništva BiH.
U Parlamentu BiH, kao i u parlamentima Federacije BiH i Republike Srpske kao dva entiteta, postoji i pravo veta zasnovano na nacionalnoj pripadnosti. Za donošenje zakona ili neke druge odluke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH potrebna je i većina glasova zastupnika iz oba entiteta, kao i većina glasova delegata – Bošnjaka, Hrvata i Srba – iz određenog kluba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
U Federaciji BiH također postoji Dom naroda, s tim što za razliku od državnog parlamenta u njemu postoji i klub “Ostalih” u kojem sjede delegati koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici nekog od tri “konstitutivna naroda”. I u ovom entitetskom parlamentarnom domu potrebna je većina glasova kluba određenog naroda za donošenje nekog zakona ili odluke.
Ranije je bilo inicijativa da se reformiraju domovi naroda i na državnom i na entitetskim nivoima kao i za ukidanje entitetskog veta, ali one nisu dobile potrebnu podršku, odnosno nisu izmijenjeni ustavi BiH i entiteta.
Evropska komisija primjećuje i da bi trebalo unaprijediti kriterije za izbor i imenovanja sudaca Ustavnog suda BiH. Od devet sudaca, Predstavnički dom FBiH bira četiri, a Narodna skupština Republike Srpske dva, dok preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konzultacija s Predsjedništvom BiH.
Trenutno delegat u Domu naroda PSBiH i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović s trenutnim “srpskim” članom Predsjedništva i predsjednikom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradom Dodikom, smatraju da strane suce treba “izbaciti” iz Ustavnog suda BiH, čemu se protive najprije Bakir Izetbegović, Čovićev kolega u Domu naroda PSBiH i predsjednik najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA).
U mišljenju Evropske komisije se navodi i da Ured međunarodnog visokog predstavnika (OHR), koji ima ovlasti donositi ili mijenjati zakone i smjenjivati dužnosnike, nije u skladu sa suverenitetom BiH, a time ni s članstvom u EU.
Međutim, za ukidanje OHR-a je 2008. godine postavljeno 5+2 uvjeta i cilja među kojima su raspodjela imovine između države i drugih razina vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provedba Konačne odluke za Brčko Distrikt BiH, fiskalna održivost BiH te zaživljavanje vladavine prava koja podrazumijeva usvajanja državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje državne strategije za reformu sektora pravosuđa.
Dva cilja su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i na koncu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira koji, uz SAD, čini i nekoliko zemalja EU-a te Turska kao predstavnica Organizacije islamske konferencije.
Sukladno ustavnom uređenju, u BiH četrnaest rukovodilaca ima nadležnosti koje su povezane s provedbom aquisa, odnosno usvajanjem i provedbom zakonodavstva EU-a. Iako je uspostavljen mehanizam koordinacije procesa EU integracija, on prema ocjeni Evropske komisije ne funkcionira, uz nedostatne kapacitete vlasti.
Što se tiče reforme javne uprave, Evropska komisija primjećuje da u propisima, primjerice, ne postoje načela zasluga prilikom zapošljavanja, napredovanja i otpuštanja, da postoji političko uplitanje u procesima primjene propisa, ali i da politike, poput donošenja budžeta na različitim nivoima, nisu usklađene.
Problem sudstva na državnom nivou
Što se tiče pravosuđa, kojem je posvećeno posebno poglavlje u Mišljenju/Avisu, Evropska komisija traži da Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV), kojemu je zadatak imenovanje sudaca i tužitelja na svim nivoima, osim u ustavne sudove, kao i Sud i Tužiteljstvo BiH trebaju imati ustavni status, što znači nove izmjene Ustava BiH za koje je potrebna dvotrećinska većina u državnom parlamentu.
O kakvom pitanju se radi govori dovoljno i činjenica da se vladajuće stranke iz bh. entiteta RS, koje čine većinu i u državnom parlamentu, zalažu za ukidanje Suda i Tužiteljstva BiH i kao argument navode upravo to da sudstvo na državnom nivou nije predviđeno Ustavom BiH.
Osim izmjena zakona o VSTV-u, od BiH se traži i usvajanje zakona o sudovima u BiH.
Bosna i Hercegovina nema vrhovni sud na državnom nivou koji bi dosljedno tumačio pravo u cijeloj BiH, a njegovo osnivanje je također upitno zbog protivljenja stranaka iz Republike Srpske.
Evropska komisija konstatira da je u BiH raširena korupcija i da svi nivoi vlasti pokazuju znakove da su pod kontrolom politike, što izravno utječe na svakodnevni život građana, posebno u oblastima zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i javnih nabavki, kao što konstatira da su agencije za provođenje zakona (policija) fragmentirane i podložne neprimjerenom političkom uplitanju.
U dijelu koji govori o problemu korupcije, navodi se i potreba depolitizacije i restrukturiranja javnih poduzeća, koja čine većinu u BiH, te osigurati transparentnost procesa njihove privatizacije.
Što se tiče dijela Osnovnih prava, Evropska komisija konstatira da su zakonski i institucionalni okviri “uglavnom uspostavljeni”, ali da nedostaje cjelovita provedba. U Ustavu Republike Srpske je, kao što smo ranije naveli, postojala odredba o smrtnoj kazni koja je 2019. godine ukinuta.
Konstatira se i kako nije osigurana jednakost svih građana, ravnopravnost spolova, zaštita ranjivih skupina kao što su LGBT osobe, Romi, migranti i tražitelji azila. Za javne emitere se navodi da su pod političkim utjecajem te da je njihova financijska održivost neizvjesna, kao i nedovoljna zaštita novinara.
Jedan od prioriteta koje ističe Evropska komisija govori o tome da političari ne doprinose pomirenju i prevladavanju događaja iz ratne prošlosti. Izričito se navodi da su revizionizam i negiranje genocida u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima te da svi akteri u BiH moraju pokazati da u potpunosti surađuju s međunarodnim sudovima priznavanjem i poštivanjem njihovih odluka.
Od BiH se, između ostalog, traži da usvoji revidiranu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, unaprijedi sistem zaštite civilnih žrtava rata kao i da trajno riješi pitanje smještaja za oko 100.000 izbjeglica i interno raseljenih osoba.
Zanimljivo je i kako Evropska komisija konstatira da BiH još uvijek ima bilateralni sporazum sa SAD-om o imunitetu, kojim se američki državljani izuzimaju od jurisdikcije Međunarodnog krivičnog suda, što je suprotno s Rimskim statutom i stavom Evropske unije.
Ne poštuju se ni ranije preuzete obveze
Što se tiče ekonomskih kriterija, Evropska komisija je mišljenja da je BiH u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije i da kao takva trenutno ne bi bila konkurentna na tržištu EU-a.
Ukazuje se, između ostalog, na pretjerano zapošljavanje u javnom sektoru, neefikasna javna poduzeća i neefikasan sistem socijalne sigurnosti, slabu vladavinu prava, obimnu birokraciju, korupciju i dugotrajne i složene upravne postupke, rascjepkanost unutarnjeg tržišta, visoku strukturnu nezaposlenost, obimnu neformalnu ekonomiju (rad nacrno), nedovoljno razvijenu transportnu i energetsku infrastrukturu ili neusklađenost propisa.
Od vlada na svim nivoima vlasti traži se da se dogovore i provedu novi set socijalno-ekonomskih reformi, nakon isteka tzv. Reformske agende 2015. – 2018.
BiH ne poštuje ni ranije preuzete obveze, poput spomenutog pravilnog funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i nacionalnog programa za usvajanje acquisa, odnosno zakonodavstva EU-a. Konkurencijsko vijeće i Vijeće za državnu pomoć BiH funkcionira po etničkom principu gdje najmanje jedan predstavnik svakog naroda treba podržati odluku što također nije u skladu sa standardima EU-a.
BiH nema oblasti politike u kojima zemlja ima dobar nivo pripremljenosti ili je dobro napredovala u pogledu svojih kapaciteta da preuzme obveze koje proizilaze iz članstva u EU, poput vanjske obrambene i sigurnosne politike, regionalne politike, ekonomske i monetarne politike, zaštite životne sredine ili, primjerice, poljoprivrede.
Evropska komisija, između ostalog, zaključuje da bi nefunkcionalnost BiH, u slučaju da ne provede reforme i bude primljena u EU, mogla negativno utjecati na proces donošenja odluka u EU, posebno u vezi s pitanjima koja zahtijevaju jednoglasno odlučivanje među zemljama članicama.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Posljedni komentari