by Editor | Sep 30, 2020 | Društvena odgovornost 2, Društvena odgovornost, obrazovanje i istraživanje
Život na čekanju s Covid-19
Pandemijsko širenje novog tipa virusa corone drži svijet u neizvjesnosti – i to ne samo posredno. Početkom godine Njemačka je sa zabrinutošću promatrala dramatične događaje oko Covid-19, ali još uvijek sa sigurne udaljenosti. To se drastično promijenilo u posljednjih nekoliko tjedana. Europa nije propustila eksplozivno širenje virusa corone. Gotovo preko noći reagira na alarmantna zbivanja, s dalekosežnim posljedicama na društvenim, kulturnim i profesionalnim područjima, uključujući i Njemačku. Korona kriza, prema kancelarki Merkel je najgora kriza u novijoj povijesti nakon poslijeratnog razdoblja. [1].
No, sam pojam udaljenost poprimio je sasvim novu dimenziju s najnovijim mjerama. Socijalno udaljavanje je ključni pojam u borbi protiv zaraznih bolesti i na taj način stječe bez premca startnu poziciju od najčešće korištenih trendovskih riječi u 2020 – s iznimno gorkim okusom.
Jedna izgubljena godina za obrazovanje ?
Ono što bi prije nekog vremena bilo potpuno nezamislivo, sada je gorka stvarnost: trgovine i restorani uglavnom su zatvoreni, otkazane su sve vrste kulturnih događanja, a za mnoge od nas radni vijek ograničen na pola radnog vremena ili u kućnim uredima, a škole i sveučilišta su prazni. Što to znači za obrazovanje, kada više nije moguće prisustvovati na nastavi. Da li ova korona kriza ostavlja crnu rupu u obrazovanju na one koji su trenutno na svom obrazovnom putu?
“Strah od izgubljene godine u obrazovanju u Njemačkoj je opravdan ako studenti budu morali dugo ostati kod kuće” [2], kaže Andreas Schleicher..
Slično se može primijeniti i na situaciju sa njemačkim sveučilištima. Početak ljetnog semestra je odgođen, prisustvovanja u učionicama su otkazana do daljnjeg i ispiti svih vrsta su suspendirani. Neposredno prije početka novog semestra, ova mjera utječe na studente i nastavnike, te se sveučilišne strukture suočavaju s nepredviđenim izazovima.
Učimo zajedno, usprkos društvenoj distanci
Sveučilišna nastava bez prisustvovanja? U doba digitalizacije, ova se ideja za tipično frontalno učenje i formate možda može biti i podnošljiva sa svime, ali i nadasve lako zamisliva jer prije svega je bez veće interakcije. Ali kako bi se seminari i praktične vježbe trebali digitalno izvoditi, gdje je njihova srž u razmjeni i izravnoj interakciji različitih mišljenja i stavova? Gdje bi predavači trebali steći svoju tehničku stručnost i tko bi im pružio potrebnu opremu? Što se s didaktičkog stajališta mora uzeti u obzir pri dizajniranju internetskih formata? Odgovore na ovo pitanja dobro je potražiti na Institutu za inovaciju učenja(link is external) (ILI) ili na Sveučilištu Friedrich-Alexander Erlangen-Nuremberg (link is external)(FAU). Dobiti odgovore i sveobuhvatno znanje u području digitalnog obrazovanja na sveučilištu FAU-u i kako bi prikazali predavanje o prikazu puta kroz krizu . Institutu za inovaciju učenja (ILI) je tamo usidren kao centar za digitalno obrazovanje i s najavom mjera u borbi protiv koronske krize posvetio se, zajedno s drugim središnjim institucijama FAU-a u koordinaciji sveobuhvatnih “ad hoc mjera digitalizacije” sveučilišta.
Pod naslovom „FAU-fast-digital! -2020“, sveučilišno rukovodstvo FAU-a pokrenulo je program podrške, koji provodi ILI i nudi predavačima brzu i jednostavnu pomoć. Kao neposredna mjera i središnja točka kontakta, web stranica je brzo digitalno postavljena(link is external) i konstantno se ispunjava didaktičkom i tehničkom podrškom, DIY tutorijalima i brojnim resursima. Pod motom „Pomozi sam sebi“, Institut za inovacije u učenju postavio je sebi cilj objediniti svoje znanje o digitalnim scenarijima poučavanja, alatima i njihovoj mogućoj upotrebi, kao i tehničkoj implementaciji i omogućiti predavačima da primijene digitalni predavački koncept – kreativno, učinkovito i nadasve brzo. Unatoč usredotočenosti na mjere samopomoći, predavači nisu prepušteni sami sebi i mogu u bilo kojem trenutku mogu iskoristiti telefonsku konzultaciju sa stručnjacima o toj temi, a oni će se pobrinuti o svim zahtjevima i pojedinačnim upitima.
Kriza kao šansa za razumijevanje
Koronska kriza predstavlja za nas jedan ogroman stres, a njezine dugoročne posljedice teško je predvidjeti. Unatoč tome, svaka kriza također ima ogroman potencijal da stvori nešto novo i pozitivno. Posljednje, ali ne i manje bitno je to što se može vidjeti na FAU-u i na Institutu za učenje inovacija. Unatoč socijalnoj udaljenosti, svi pogođeni su još više povezani nego ikad i razmjenjuju ideje, rješenja i kompetencije u svakodnevno rastućoj zajednici. Povezanost i umrežavanje važniji su nego ikad prije i situacija još jednom dokazuje što ljudi zajedno mogu postići. Unatoč koroni, svim ograničenjima i događanjima, ostaje još jedna stvar: ljudi. Oduvijek smo znali da je socijalna razina učenja snažna – i za studente i za učitelje.
Izvor: autor: Mona Schliebs, https://epale.ec.europa.eu/
by Editor | Sep 30, 2020 | Društvena odgovornost 2, Društvena odgovornost, obrazovanje i istraživanje
Objavljeni su rezultati i preporuke međunarodnog PISA istraživanja u organizaciji Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH.
Ove godine objavljuju se rezultati iz 2018. godine. Od 79 zemalja BiH je zauzela 62. mjesto.
Od zemalja regiona najbolja je Slovenija koja je zauzela 21. mjesto, 29. Hrvatska, Srbija 45, Crna Gora 52. Sjeverna Makedonija i Albanija su zauzele niže mjesto od BiH.
Prva dva mjesta zauzimaju Kina i Singapur.
Šta je PISA?
PISA je najveće svjetsko istraživanje u obrazovanju u kojem je do sada sudjelovalo preko million učenika. Provodi se svake treće godine, pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku suradnju – OECD, počevši od 2000. godine. U svakom ciklusu sve je veći broj zemalja koje sudjeluju u PISA-i, a među 79 zemalja koje su sudjelovale u zadnjem ciklusu – PISA 2018, prvi put je bila i Bosna i Hercegovina. Rezultati istraživanja PISA 2018 objavit će se 3.12.2019. u svim državama učesnicama. Akronim PISA izveden je iz engleskog naziva: Programme for International Student Assessment.
Šta mjeri PISA?
PISA mjeri funkcionalno znanje, vještine i kompetencije učenika, odnosno njihovu sposobnost za rješavanje problema, te nam ukazuje koliko je znanje koje učenici posjeduju primjenjivo u daljnjem životu. Upravo zato, PISA se provodi među petnaestogodišnjacima, pomažući nam saznati u kolikoj su mjeri učenici nakon završenog obaveznog obrazovanja pripremljeni za nastavak školovanja, uključivanje u proces rada i aktivno sudjelovanje u društvu. Osim o znanju i vještinama učenika, PISA prikuplja podatke o individualnim, školskim i sistemskim faktorima koji imaju utjecaj na postignuća učenika i pruža indikatore trenda. Uzorak istraživanja čini reprezentativni uzorak petnaestogodišnjih učenika.
Zašto je kvalitetno obrazovanje bitno?
Svijet se ubrzano mijenja. Mladi koji se školuju danas trebali bi kroz kvalitetan obrazovni sistem pridobiti znanja, vještine i kompetencije kojima će odgovoriti na društvene i ekonomske izazove budućnosti, te biti osposobljeni za buduća tržišta rada.
Zašto je PISA važna?
PISA daje priliku obrazovnim vlastima da dobiju objektivne i mjerljive pokazatelje stanja u obrazovnim sistemima i uspješnosti obrazovnih politika, sve to u međunarodnom kontekstu. Mnoge države koje teže napretku (poput Njemačke, Norveške, Estonije, Slovenije, Singapura) kontinuirano vrše poboljšanja svojih obrazovnih sistema na osnovu pokazatelja međunarodnih istraživanja. PISA istraživanje obuhvaća 90 posto svjetske ekonomije i predstavlja jedan od indikatora za ekonomski razvoj. Smatra se da je PISA „rudnik podataka“ čija primjena može unaprijediti put ka budućnosti jedne zemlje.
Kako izgledaju PISA zadaci?
PISA ispituje znanja i kompetencije petnaestogodišnjaka iz čitalačke i matematičke pismenosti, te pismenosti iz prirodnih nauka. Zadaci se ne baziraju na apstraktnim podacima, niti na školskim planovima i programima, već na primjerima i problemima iz stvarnog svijeta i svakodnevnog života. Na primjer: apliciranje matematičkih operacija u građevinarstvu, snalaženje na mapi, izračunavanje kilometraže i brzine putovanja, tumačenje uputstava za upotrebu ili deklaracija na proizvodima, razumijevanje prirodnih procesa, razumijevanje informativnih tekstova iz medija itd… Osim zadataka u kojima sudjeluju učenici, dio istraživanja obuhvaća i pedagoško i rukovodeće osoblje škola.
Da li je PISA takmičenje u znanju između zemalja?
Ne, PISA nije takmičenje između zemalja. To je veliko istraživanje koje prati trendove kroz vrijeme, daje rezultate usporedive na međunarodnom nivou i omogućava da zemlje, ekonomije i obrazovni sistemi uče jedni od drugih. PISA daje uvid u klimu u obrazovanju i daje mjerljive pokazatelje uspješnosti obrazovnih politika. Svaki ciklus PISA istraživanja rezultira ne samo brojčanim podacima, već i konkretnim preporukama za svaki od obrazovnih sistema ponaosob. Tako će i obrazovne vlasti u Bosni i Hercegovini, kao produkt PISA 2018 istraživanja, dobiti preporuke kako unaprijediti obrazovne politike.
Koliko košta učešće u PISA istraživanju?
Za sudjelovanje u PISA istraživanju potrebno je platiti ulaznicu, te podmiriti troškove provedbe. Preračunato na broj učenika kroz tri godine školovanja, Bosna i Hercegovina je za PISA 2018 izdvojila 1 KM po učeniku. Najveći dio troškova podmiren je zahvaljujući podršci međunarodnih partnera.
Ko provodi PISA istraživanje u BiH?
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO) provodi PISA i ostala međunarodna istraživanja u BIH (TIMSS i PIRLS). U ovom procesu, pored nadležnih ministarstava obrazovanja, podršku su dali međunarodni partneri: Ambasada SAD-a u BiH, UNICEF u BiH, Ambasada Norveške, Delegacija EU u BiH, Misija OSCE-a u BiH, Save the Children i Fond otvoreno društvo.
Bosna i Hercegovina ima 12 ministarstava nadležnih za obrazovanje, te još dva koja koordiniraju ovu oblast – kako je moguće pokrenuti bilo kakve promjene u tako decentraliziranom ustrojstvu?
Bosna i Hercegovina nije jedina država sa složenim uređenjem. Primjeri Švicarske, Belgije, Njemačke pa čak i SAD nam govore kako se sinergijom, bez obzira na različite nadležnosti, može osigurati kvalitet
Šta nakon što saznamo rezultate PISA 2018?
APOSO s partnerima radi na mnogim oblastima u cilju realiziranja PISA preporuka. Nakon prezentacije izvještaja uslijedit će diseminacija na terenu i rad sa svima onima koji mogu izravno doprinijeti realizaciji preporuka. S druuge strane, učenici, roditelji, prosvjetni radnici i cjelokupna javnost u Bosni i Hercegovini, imaju pravo zahtijevati kvalitetno i svrsishodno obrazovanje, jer temelj svakog uspješnog društva je ulaganje u mlade.
Izvor: bhrt.ba
by Editor | Sep 30, 2020 | Društvena odgovornost 1, Društvena odgovornost, obrazovanje i istraživanje
Online konferencija “Proaktivna transparentnost u javnoj upravi u BiH” održana je danas u organizaciji Ureda koordinatora za reformu javne uprave, Agencije za statistiku BiH, Direkcije za evropske integracije i Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta.
Konferencija je organiziarana povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama, a u okviru Programa jačanja javnih institucija koji u ime vlada Ujedinjenog Kraljevstva i SR Njemačke provodi GIZ, javlja Agencija MITA Group.
Skup su otvorili Dragan Ćuzulan, državni koordinator za reformu javne uprave u BiH, Edita Kalajdžić, sekretarka Vlade FBiH te Tom Barrie, drugi sekretar i vođa Fonda za dobro upravljanje Britanske ambasade u Sarajevu.
Barrie je, tom prilikom, poručio kako je transparentnost okosnica javne uprave koja je orijentirana prema građanima i ohrabruje vlasti da održavaju svoju odgovornost prema građanima.
– Ali, ne radi se samo o ljudima i zagovaračkim grupama koje postavljaju pitanja svojim vođama i institucijama. Proaktivna transparentnost je zlatni standard prema kojem organi vlasti trebaju da streme. To znači da se transparentnost ne provodi samo kroz zakone i pisane norme već i da zapravo treba biti uobičajeno stanje za javne institucije, koje sve informacije i podatke od javnog interesa javnosti stavljaju na raspolaganje javnosti u startu – rekao je Barrie.
Dodao je da se nada da će vlasti na svim nivoima u BiH pronaći načine da unaprijede i povećaju svoju proaktivnu objavu informacija i da će ih Vlada Ujedinjenog Kraljevstva u tome i dalje podržavati.
O značaju proaktivne transparentnosti u našoj zemlji, kao i o praksama institucija u proaktivnoj objavi informacija i provedi Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) govorili su i panelisti – Aleksandar Obradović iz Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH, Uglješa Vuković iz Transparency International BiH, Mirna Miljanović iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS, Vedrana Faladžić iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave te Ognjen Blagojević uime Vlade FBiH.
– Vijeće ministara BiH je još u decembru 2018. godine usvojilo politiku i standarde proaktivne transparentnosti, te na taj način obavezao institucije na nivou BiH da standarde ispune, tj. da proaktivno objave informacije na svojim zvaničnim internet stranicama. Vijeće ministara BiH je i na ovaj način podstaklo institucije na transparentnost kako bi se one dodatno otvorile prema građanima. informacije koje institucije posjeduju su javno dobro i one treba da budu objavljene – poručio je Aleksandar Obradović iz Službe za informisanje – Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH.
O značaju Međunarodnog dana slobode pristupa informacija govorio je i Uglješa Vuković iz Transparency International BiH.
– Međunarodni dan posvećen slobodnom pristupu informacijama prilika je da se podsjetimo da su informacije u posjedu javnih organa javno dobro. Ako svi imamo pristup ovim informacijama pod jednakim uslovima, to je i najjeftiniji i najsigurniji način da se zaštitimo od korupcije – kazao je.
Učesnici konferencije su razgovorali o potrebi unapređenja proaktivne objave informacija o radu institucija putem službenih web stranica, posebno pritom naglašavajući uslove pandemije koji su osnažili potrebu za digitalnom komunikacijom.
Ukratko su predstavljeni i nalazi istraživanja o ispunjavanju standard proaktivne transparentnosti koje je proveo Ured koordinatora za reformu javne uprave.
Nalazi pokazuju određeni napredak u transparentnosti institucija, ali i da je potrebno kontinuirano objavljivati svih 38 standarda.
Zaključeno je da se , iako već postoje dobre prakse u proaktivnom informiranju građana, dosljednom provedbom svih 38 standarda proaktivne transparentnosti, koji uključuju finansijske, strateške, operativne, organizacijske informacije kao i informacije o javnim nabavkama, javnim konsultacijama i slobodi pristupa informacijama, može značajno unaprijedite transparentnost rada javne uprave.
Ovim događajem simbolično je obilježeno i 20 godina od usvajanja Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH, odnosno 19 godina od usvajanja ovih zakona na nivou entiteta.
Izvor: face.ba/FENA
by Editor | Sep 30, 2020 | Društvena odgovornost, obrazovanje i istraživanje
Sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo očekuje da Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS počne aktivnije da vrši stručne i ostale vrste nadzora iz svoje nadležnosti nad radom osnovnih škola, a posebno nad radom JU Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju “Vladimir Nazor” Sarajevo.
“Očekujemo da se zakoni i Pedagoški standardi, a posebno Pravilnik o inkluzivnom obrazovanju, počnu primjenjivati u punom kapacitetu, kako bi se olakšao rad u osnovnim školama u Kantonu Sarajevo i obezbijedilo kvalitetno i pravično obrazovanje učenicima s teškoćama”, ističu iz Sindikata.
Sindikat smatra da učitelji i nastavnici u svom radu trebaju i moraju imati stručnu pomoć u skladu s prethodno navedenim propisima, a dok se to ne desi, učitelji i nastavnici će nastaviti raditi s učenicima s teškoćama, za što im pripada pravo naknade u skladu sa Kolektivnim ugovorom za djelatnosti predškolskog odgoja i osnovnog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo.
Angažman asistenata u osnovnim školama, napominju iz Sindikata, nije dovoljan preduslov za kvalitetan rad učitelja i nastavnika s učenicima s teškoćama, odnosno učitelji i nastavnici ne mogu sami obavljati sve poslove i radne zadatke koji su predviđeni pomenutim zakonskim propisima.
Sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja KS je pozvao direktore svih osnovnih škola u KS da odmah, a u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, za sve učenike s teškoćama za koje je neophodno izvršiti opservaciju, dijagnostiku i izraditi IPP dostave podatke JU Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju “Vladimir Nazor” Sarajevo, kako bi učenici s teškoćama u osnovnim školama dobili bar dio onog što je neophodno, te kako bi se učitelji i nastavnici mogli posvetiti svim učenicima u odjeljenjima, ali i ostvariti svoja prava zagarantovana Kolektivnim ugovorom, saopćeno je iz ovog sindikata.
Izvor: bhrt.ba/FENA
by Editor | Sep 24, 2020 | EU integracije 2, Euroatlanske integracije
Od 5. marta 2020. godine, kada su registrovana prva dva slučaja zaraze, građani Bosne i Hercegovine zajedno sa milionima ljudi širom svijeta suočavaju se s virusom COVID – 19. Protok ljudi, robe i kapitala je zaustavljen. Bosna i Hercegovina se poslije 2008. godine i globalnog financijskog kraha opet suočila sa krizom koja je zahvatila cijeli svijet, a koju će ovako mala zemlja teško sama prebroditi. Države širom svijeta suočavaju se s problemima nedostatka medicinske opreme za borbu protiv virusa, hrane i pitke vode. Veliki broj ljudi je ostao bez zaposlenja, čime je preživljavanje u vremenu zdravstvene krize postalo još teže.
Krizna diplomatija
Krizna diplomatija igra vitalnu ulogu u savremenim međunarodnim odnosima te se neprestano prilagođava svjetskoj dinamici promjena. Konkretna funkcija joj je pomoć u određenim količinama potrebnih sredstava, a isto tako simboličnu upućujući na prijateljske odnose i solidarnost među državama. Krize koje su se događale u dvadesetom stoljeću uveliko se razlikuju od onih koje se događaju samo stotinu godina kasnije. Nisu samo ratovi i oružani sukobi faktori globalne prijetnje, u globalnoj političkoj areni prijetnje mogu biti financijske, zdravstvene i različite prirodne nepogode. Kako je svijet postajao globalno selo, potencijalne krize su mnogo češće, jer događaj kao što je pandemija virusa COVID – 19 , koja je po do sada poznatim informacijama počela u Kini – posljedično je utjecala na svaki dijelić planete Zemlje.
Međunarodne krize tjeraju države na velike koalicije kako bi se suočile s problemima s kojima se čovječanstvo suočava. Usljed toga, dolazi do vanjskopolitičkih kriza gdje države moraju adekvatno da odgovore datim problemima.
Solidarnost i inostrani partneri su ključ krizne dipomatije
Suočena s velikim izazovom, Bosna i Hercegovina i njena ograničena diplomatska sposobnost, koju imaju sve male države, u prvih deset dana usmjerila je svoje aktivnosti potrage za pomoći kod ključnih vanjskopolitčkih partnera. Sjedinjene Američke Države kao jedan od ključni partnera BiH od njene nezavisnosti do danas pokazale su spremnost i prve uputile hitnu pomoć. Evropska unija kao najvažniji vanjskopolitički cilj BiH je pokazala svoju solidarnost i enormnu podršku u borbi protiv pandemije COVID – 19. Podsjećanja radi, Evropska unija je od 1996. godine uložila više od 3,5 milijardi eura u obnovu, reformu javne uprave, vladavinu prava, održivu ekonomiju, poljoprivredu i druga ključna područja u BiH, i tako postala najveći pojedinačni donator BiH.
Svi ambasadori država članica Evropske unije akreditiranih u Bosni i Hercegovini, zatim komandant EUFOR-a i šef Delegacije EU u BiH/specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, Johann Sattler, napravili su zajednički osvrt u vezi s aktuelnom situacijom u BiH i u Evropi prouzrokovanom pandemijom korona virusa. Poslali su važnu poruku Bosni i Hercegovini. „Iako je Evropska unija najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine i njen najveći donator, naš odnos se ne zasniva isključivo na obostranim ekonomskim pogodnostima, pa čak ni na geografiji ili kulturi, već na temeljnom principu solidarnosti koji je zbližio Evropljane u godinama nakon Drugog svjetskog rata. U tom duhu danas sarađujemo s građanima i vlastima u Bosni i Hercegovini. Nikada nećemo odustati od ovog principa jer bez solidarnosti ne možemo uspjeti u svojim naporima da pobijedimo virus!“
Krizna diplomatija BiH
Predsjedništvo BiH je u prvim danima od objave vanredne situacije imalo kontakte s Predstavništvom UN-a u BiH pri čemu je podržana namjera UNDP da se popišu potrebe zdravstvenih institucija u BiH kako bi se izvršila dostava opreme i materijala koji se nalaze u UN-ovim skladištima u Europi, a dijelom da UNDP finansira proizvodnju i nabavku dijela opreme koju bi interventno proizvodile domaće firme, a izbjegao problem sa javnim nabavkama u hitnoj situaciji.
Institucije BiH su podržale inicijativu Regionalnog vijeća za suradnju – RCC da se zemljama Zapadnog Balkana omogući pristup Fondu solidarnosti EU za krizne situacije, no utvrđeno je da je taj fond namjenjen samo državama članicama EU i zemljama kandidatima čime su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Albanija, kao i Kosovo ostali van mogućnosti korištenja. U suradnji s nadležnim institucijama BiH, predstavnicima zemalja regiona i Europske unije došlo je do prijedloga da se neiskorištena sredstva IPA fondova za zemlje zapadnog Balkana preusmjere na borbu protiv COVID – 19 za što potrebne odluke moraju donijeti institucije EU. Nakon inicijalne potrebe za osiguranjem novca došlo je do preokreta u potrebama gdje se utvrdilo da postoje već potrebne količine novca, ali da nema dovoljno potrebne medicinske opreme na tržištu da se kupi. Zato je EU donijela odluku kojom je omogućila da BiH, kao i druge zemlje zapadnog Balkana, uđe u jedinstveni sistem EU nabavke potrebne opreme, odnosno zajedničku potražnju prema dobavljačima.
Po pitanju transporta roba, koji je pretrpio zastoj zbog restriktivnih mjera koje su države regiona i EU počele zasebno i nekoordinirano uvoditi, institucije zemalja regiona u suradnji sa RCC, CEFTA sekretarijatom i Transportnom zajednicom EU su proizvele mehanizam razmjene podataka o restrikcijama i njihovoj mogućoj harmonizaciji, olakšanju i međusobnom prihvatanju mjera kako bi se prevoznicima omogućilo jednostavnije dostavljanje roba. Razmatrani su i prijedlozi uspostave zelenih koridora transporta po olakšanom pristupu pogotovo iz EU prema regionu te policijskog eskorta konvoja kamiona koji je i danas s više ili manje uspjeha u primjeni. Pored toga ekspertskim i diplomatskim aktivnostima utvrđeni su i osposobljeni granični prijelazi na koji robe mogu ući. Iako se razna rješenja susreću s mnoštvom izazova i prepreka u zamišljenoj provedbi, inicijalna komunikacija između institucija, uključujući i diplomatsku, je dala početne rezultate koje svakako treba dograđivati. Institucije BiH su razmatrale i mogućnost korištenja kriznih fondova NATO-a za potrebe borbe protiv COVID 19.
Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) BiH je održalo sastanak sa 75 ambasadora i šefova diplomatsko-konzularnih misija u BiH, gdje su upoznati sa najvažnijim zaključcima i odlukama koje je usvojilo Vijeće ministara BiH na 6. sjednici. Predstavnici MVP BiH potpisali su pismo, zajedno sa svim MVP regiona (uključujući Kosovo), u kome su ohrabrili Europsku komisiju da izuzme zemlje zapadnog Balkana iz sistema za izvoz zaštitne medicinske opreme.
Također, prvi put u historiji BiH uspješno realizirana aktivnost repatrijacije bosanskohercegovačkih državljana iz Republike Italije, Češke i Švedske. Iz Španije i Francuske uprkos naredbi MVP BiH da DKPi sugeriraju ostanak našim državljanima u zemljama gdje se nalaze, ambasadori su odlučili da izađu u susret građanima koji nisu mogli da sami omoguće dalji boravak u navedenim zemljama te su dali sve od sebe da ih u gotovo nemogućim uslovima dopreme do BiH. Početkom aprila, tačnije 09.04.2020. godine, EU je podržala repatrijaciju 6 bh. državljana iz ne-europskih zemalja: od Maroka do Gambije i Perua.
Dočekati narednu krizu integirani u EU
Bosna i Hercegovina sa svim svojim problemima, svakodnevnim krizama sa kojima se suočava, pokazala je konkretnim diplomatskim aktivnostima da se može postići mnogo toga aktivnim radom i zalaganjem, i da ići korak po korak nije uvijek spor proces nego je proces koji donosi promjene, i ne podrazumijeva “stajanje u mjestu”. Gledajući sve realne prijetnje koje su se dogodile BiH od poplava 2014. godine, pa evo i danas kada se suočavamo s velikom globalnom pandemijom, institucije i zvaničnici pokazuju da, ipak, postoje konkretne stvari i koraci koje mogu poduzeti i napraviti za građane BiH. Šteta je samo što ćemo nakon ove krize, možda ponovo gledati dobro poznati scenario usmjeren na svakodnevna politička dešavanja i „prepucavanja“ te ćemo opet zaboraviti ciljeve i sve važno za BiH i njene građane. Jedan od tih ciljeva su i evropske integracije te sprovođenje reformskih procesa, ne zbog EU i nekog budućeg pristupanja istoj, nego zbog boljeg života i vraćanja nade građanima i građankama. To je ono na šta se moraju institucije fokusirati istom ili čak većom količinom energije i požrtvovanosti nego sada, u periodu pandemije.
Iako niko to ne želi, ali ukoliko se svijetu opet desi neka globalna kriza, nadamo se da će BiH istu dočekati kao punopravna članica Evropske unije te zajedno sa ostalim ambasadorima pisati zajedničke izjave solidarnosti i pomoći onim zemljama kojima će ta pomoć biti potrebna, baš kao i nama sada. Do tada, moramo raditi…
Piše: Mahir Sijamija
Izvor: vpi.ba
Posljedni komentari