by Editor | Jul 5, 2021 | Aktuelno, Slider homepage, Životna sredina
Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz finansijsku podršku Zelenog klimatskog fonda (GCF) nastavlja davati doprinos pozicioniranju teme klimatskih promjena u javnom prostoru, te je od 24. do 26.06.2021. godine održan prvi modul Akademije klimatskih promjena, tematske edukacije koja je organizirana za izabrane zvaničnike iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Narodne skupštine Republike Srpske i Skupštine Brčko distrikta.
Tokom edukacije zastupnici i zastupnice su se imali priliku pobliže upoznati sa utjecajima klimatskih promjena, sa ekonomskog dimenzijom istih, te sa različitim mogućnostima djelovanja u toj oblasti. Ovakav način suočavanja sa problematikom na vrlo preciziran način definira mogućnosti koje bi omogućile efikasniju borbu za očuvanje klime. Kao nastavak ove edukacije bit će održan drugi modul Akademije, gdje će učesnici biti mladi predstavnici političkih stranaka, medijskih kuća i nevladinih organizacija.
by MPI | Jun 22, 2021 | Slider homepage, Životna sredina
Događaj na temu „Predstavljanje Utvrđenog doprinosa Bosne i Hercegovine (NDC) za period 2020.-2030.“ održan je 07.06.2021. godine u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Dokument „Utvrđeni doprinos BiH“ tiče se opredjeljenosti ispunjavanja Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, kada su se svjetski lideri zajednički usaglasili da unaprijede klimatske akcije kako bi ograničili porast temperature na 1,5 stepeni Celzijusa. Ažurirani NDC obuhvata plan smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte za 33,2 posto do 2030. i skoro 66 posto do 2050. u odnosu na 1990. godinu. O tematici su govorili ministri, zastupnici i predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Zelenog kluba, Saša Magazinović, istakao je da kao opozicioni poslanik čestita Vijeću ministara BiH na usvajanju ovako važnog dokumenta, te rekao da mu je drago što je zajedničkim radom postignut rezultat da su zelene politike, zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena konačno ušle u Parlamentarnu skupštinu BiH.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac rekao je da klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova s kojima se suočava čovječanstvo, i da Bosna i Hercegovina razumije taj značaj, te čini sve napore da doprinese globalnoj borbi protiv istih. Pozvao je sve domaće donosioce odluka, kao i partnere iz međunarodne zajednice, da pruže pomoć na tom putu.
Dr Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, podsjetila je na opasku generalnog sekterata UN-a, Antonia Guterresa da je sljedećih deset godina naša zadnja prilika da izbjegnemo klimatsku katastrofu, i da je zato 2021. godina prekretnica. Istakla je da su Ujedinjene nacije snažno opredijeljene u jačanju podrške stanovnicima Bosne i Hercegovine u realizaciji klimatskih akcija.
Steliana Nedera, UNDP rezidentna predstavnica u Bosni i Hercegovini, iskazala je zadovoljstvo što je organiziran ovakav skup koji je na jednom mjestu okupio ključne donosioce odluka koji su opredijeljeni za borbu protiv klimatskih promjena. Pozvala je na snažnije akcije i partnerstvo u smanjenju emisija CO2, te je iskazala spremnost UNDP-ja da nastavi pružati podršku, zajedno sa donatorima, domaćim institucijama u realizaciji planiranih aktivnosti.
Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo istaknula je da joj je zadovoljstvo što ima priliku razgovarati o „Utvrđenom doprinosu Bosne i Hercegovine“ jer klimatske promjenje ugrožavaju održivi razvoj. Za borbu protiv ove pošasti potrebne su nam brze i hrabre političke odluke, naglasila je ministrica Đapo.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Srebrenka Golić je rekla da je ključni izazov u tome da se prelazak na niskokarbonsku privredu iskoristi tako da se postignu ciljevi brzog poboljšanja ekonomske situacije i društvene ujednačenosti, te naglasila da svaki dan treba biti dan borbe za zaštitu životne sredine.
Ambasador Velike Britanije u BiH, Matt Field, je podsjetio da se ove godine održava UN Konferencija o klimatskim promjenama COP26, čiji su domaćini Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija. Iskazao je nadu da će, nakon Pariškog sporazuma, to biti prekretnica u još ambicioznijem naporu smanjenja emisija stakleničkih gasova i putu ka cilju nula emisija do sredine stoljeća. Podsjetio je da Ambasada Velike Britanije nastavlja podržavati BiH i da su spremni podijeliti njihovo značajno iskustvo u ovom polju.
Zamjenik italijanskog ambasadora Matteo Evangelista je čestitao Bosni i Hercegovini na predaji ažuriranog i ambicioznijeg Utvrđenog doprinosa. Iskazao je radost što su ministri složni da je potrebna veća posvećenost pitanju klimatskim promjenama, te je potcrtao da je ovo pitanje značajno i na evropskom putu Bosne i Hercegovine.
Ambasadorica Švedske u Bosni i Hercegovini, Johanna Strömquist, je rekla kako se nijedna zemlja ne može sama izboriti sa klimatskim promjenama, te da je potrebno iskoristiti ovakav tenutak da se nastavi aktivno raditi na ispunjenju ciljeva. Također je podsjetila da će Švedska nastaviti pružati podršku u oblasti zaštite okoliša, energijske efikasnosti i civilnog društva.
Izvor: UNDP
by Editor | May 25, 2021 | Aktuelno, Slider homepage, Životna sredina
„Pitanje zdravog okoliša je pitanje vitalnog interesa“
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, održan je konsultacijski sastanak zastupnika i zastupnica Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske o načinima aktualiziranja pitanja zaštite okoliša u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.
U Bosni i Hercegovini, zemlji bajkovitih prirodnih resursa, pitanje zaštite okoliša kontinuirano je u drugom, trećem ili četvrtom planu u odnosnu na dnevno politički javni prostor. Osim što je ovo pitanje egzistencijalno za zdravlje i budućnost društva u BiH, suočavanje sa neriješenim pitanjima u oblasti zaštite okoliša jedan je od koraka koji će se nužno morati tretirati u putu BiH ka EU integracijama.
Na sastanku su učestvovali zastupnici i zastupnice iz osam različitih političkih stranaka iz cijele zemlje, a u narednom periodu planiraju poduzeti inicijative kako bi se različite oblasti po pitanju zaštite okolišaaktualizirale u oba bosanskohercegovačka entiteta.
Zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH Damir Džeba kazao je kako pitanja zaštite okoliša općenito kao životne sredine u BiH nisu dovoljno prisutna u institucionalnom okviru, misleći prvenstveno na konkretan rad na temama zaštite okoliša u zakonodavnim i izvršnim tijelima vlasti.
„BiH ima ozbiljnih problema sa zagađenošću zraka, voda i tla, nelegalnom i neplanskom iskorištavanju šuma i rijeka, nelegalnim deopnijama otpada i upravljanjem. Žurno je potrebno donositi provedive zakonodavne i izvršne aktivnosti s konkretnim koracima, vremenskim okvirom te mjerenjima učinkovitosti poboljšanja zaštite okoliša i životne sredine.“ – navodi Džeba.
Jasmin Duvnjak, delegat u Domu naroda PFBiH naveo je kako generalno, pitanja zaštite okoliša imaju nezadovoljavajući tretman u javnim politikama u našoj zemlji. Duvnjak dodaje: „Zakonska regulativa je sasvim solidna, ali su neadekvatni mehanizmu kontrole, monitoringa i sankcionisanja zagađivača u stvarnoj praksi. Čini mi se da najveći broj krivičnih prijava za onečišćenje okoliša podnose udruženja građana i neki društveno-odgovorni pojedinci, dok sistemska reakcija uglavnom izostaje. Stanje će biti bolje onda kada pomirimo tri stvari – ekologiju, ekonomiju i našu ljudsku savjest, i kada shvatimo da su pitanja zdravog okoliša pitanja od vitalnog (životnog) interesa za svakog čovjeka – građanina.“
Potpredsjednik Narodne skupštine RS Denis Šulić stava je da zaštita životne sredine nije tema ili problem za kratkoročno bavljenje na bilo kom nivou, već da se radi o životnoj misiji svakog odgovornog čovjeka.
„Nekada se mislilo da ljudska neodgovornost prema okolini može imati uticaj na neko daleko buduće vrijeme, a danas se zna da je to vrijeme došlo i da se svaka neodgovornost prema životnoj sredini vrlo brzo manifestuje u našem svakodnevnom životu. Zbog toga ja mislim da za svaku odluku koju kao društvo donosimo, moramo praviti analizu na koji način ona može uticati na životnu sredinu i ne smijemo donositi bilo kakvu odluku ukoliko postoji i minimum šanse da je ona loša po okolinu.“ – navodi Šulić.
U narednom periodu, zastupnici i zastupnice će djelovati u okviru parlamenata u kojim obnašaju mandate kako bi aktualizirali pitanja zaštite okoliša. Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Oct 12, 2020 | EU integracije slider, Euroatlanske integracije, Slider homepage
Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, u izjavi za novinare nakon skupa, pojašnjava da proces nije bio jednostvan niti za jednu državu koja je željela biti članica EU niti je generalno bila spremna za puno članstvo dok nije provela reforme koje znaju biti bolne kako za političare tako i za stanovništvo.
“Generalno te reforme vode ka boljem životu. Da li će za nas proces trajati duže ili sporije, ovisi naravno o nama. BiH je država u kojoj se odluke donose sporije nego li je to u drugim državama, komplikovan je način donošenja odluke. Ali iskreno se nadamo da ćemo, kad se budu stvari rješavale pogotovo kod ovih 14 prioriteta, na kraju ostati sa pravim problemima koji će trebati jaku i istinsku političku volju. Ostale jednostavnije stvari ćemo pokušati brže rješavati, koliko je to moguće”, poručio je.
Kako podsjeća, u periodu koji slijedi ocjenjivat će se napredak BiH, u kontekstu 14 prioriteta. Evropska komisija će ocijeniti da li je ono što je urađeno dovoljno za potencijalno dobivanje kandidatskog statusa.
“Po posljednjim ocjenama iz Brisela, ako nastavimo ovim tempom, mogli bismo očekivati kandidatski status sljedeće godine. Četrnaest prioriteta nema veze s kandidatskim statusom, imaju veze sa članstvom BiH u Evropskoj uniji. Ako provedemo 14 prioriteta ili ako Evropska komisiji ocijeni da se provode u pravom smjeru, idemo ka otvaranju poglavlja. To je veći status od onoga što nazivamo kandidatskim statusom. Isključivo su vezani za otvaranje pregovora, kao buduća aktivnost odnosno buduće punopravno članstvo”, kazao je.
Predsjednik Panevropske unije BiH Osman Topčagić optimističan je te kaže da bi za BiH mnogo značilo da dobije kandidatski status, a treba nastaviti s reformama. To je jedna faza u čitavom procesu, prije otvaranja pregovora, a za nas bi mnogo značilo.
Otvorili bi se kasnije pregovori, po poglavljima, po novoj metodologiji EU. Dalo bi to pozitivnu poruku optimizma u našu stvarnost, koja nam je potrebna u Delegaciji EU u BiH. Krasimir Nicolov osvrnuo se u današnjem govoru na posljednji izvještaj o napretku BiH, pomake i nedostatke. Ukazao je na brzinu reformi posebno u oblasti vladavine prava, preporučio kontinuiran i ozbiljan rad na reformama.
Današnji skup službeno nazvan ‘Konkretan razgovor: 14 prioriteta EU – s riječi na djela’ najavljen je kao prvi u nizu planiranih o konkretnim temama, a sudjelovali su predstavnici različitih političkih opcija u BiH.
Izvor: BHRT.ba
by MPI | Oct 12, 2020 | Slider homepage, Životna sredina, Životna sredina slider
Nevladine organizacije pozivaju Vijeće ministara BiH da hitno donese odluku o formiranju ekspertskog i pravnog tima kao neophodnog koraka za konkretan i pravovremen odgovor Bosne i Hercegovine, kada je u pitanju odluka Vlade Hrvatske da nuklearni otpad deponuje na granici sa BiH u Trgovskoj Gori.
“Insistiramo da se i nevladin sektor uključi u cijeli proces, te da se uključi u rad Koordinacijskog tijela kao relevantan akter u rješavanju ovog pitanja. Nužno je intenzivirati diplomatske odnose, ali osloniti se samo na razgovore bi bilo naivno i neodgovorno prema građanima – prema građanima čiji su životi stavljeni na kocku. Hrvatska je doslovno milione uložila u realizaciju namjere da pomenute opasne otpade deponuje na granicu sa BiH, te neće od nje odustati tek tako. Hitno nam je potreban ekspertski tim, da na osnovu njihovog rada, pravni tim može formirati slučaj na pravi način, te pripremiti odbranu života naših građana pravnim putem”, navodi se u saopćenju iz Centra za promociju civilnog društva.
Nevladine organizacije pomno prate dešavanja vezana za pitanje Trgovske gore i aktivno učestvuju u svim segmentima zagovaranja, alarmiranja i djelovanja na sprečavanju uništavanja Une i života građana i građanki Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Centra za promociju civilnog društva.
Nevladine organizacije pozdravljaju uložene napore Ministarstva vanjskih poslova BiH da skrenu pažnju na ovaj problem, ali smatraju da “ipak moramo biti brži i proaktivniji u donošenju odluka koje su predouslov za kreiranje potrebnih studija uticaja na okoliš i osnivanje i rad pravnog tima”.
“Svjesni smo brojnih socio-ekonomskih kao i drugih izazova, ali problem sa potencijalnim deponovanjem radioaktivnih i drugih opasnih otpada na samu granicu sa BiH je jedna sasvim nova dimenzija izazova koja nam ne dozvoljava pravo na grešku. Konverzija Trgovske gore u svojevrsnu deponiju za otpade iz nuklearne elektrane Krško, medicinski otpad iz čitave Hrvatske kao i druge opasne otpade je nesumnjivo jedan od najvećih izazova za BiH”, navodi se u saopćenju.
Nevladine organizacije izražavaju zadovoljstvo zbog činjenice da su parlamenti na svim nivoima vlasti jednoglasno usvojili identičan stav protivljenja ovom projektu susjedne Hrvatske.
“I Predsjedništvo BiH je zauzelo jasan i jednistven stav po ovom pitanju. Angažman Zelenog kluba zastupnika na svim nivoima vlasti je također primjetan”, saopštili su ocjenjujući da to nije dovoljno i da treba više angažmana kako bi se ovaj problem riješio.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
by MPI | Oct 5, 2020 | Slider homepage, Životna sredina, Životna sredina slider
Razgovor o temi “Implikacije odlaganja nuklearnog otpada na lokalitetu Trgovska gora na turistički razvoj” održan je u organizaciji Mreže progresivnih inicijativa, a o tematici su govorili ministri, zastupnici i predstavnici nevladinog sektora.
Učesnici razgovora naglasili su da se radi o izuzetno važnom ekološkom i političkom pitanju o kojem postoji rijetko jedinstven stav u Bosni i Hercegovini. Međutim, brojna ranija iskustva govore da zajednički stav sam po sebi nije dovoljan da se riješi ovakav međudržavni problem sa Republikom Hrvatskom, a koji potencijalno implicira posljedice – ne samo na zdravlje ljudi, nego i na čitav eko-sistem ove regije.
Jedan od važnih aspekata koji pada u drugi plan u ovom trenutku su moguće posljedice i po ekonomiju – u prvom redu turizam, ukoliko dođe do ostvarenja namjere institucija Hrvatske da radioaktivni i nuklearni otpad skladište na granici sa Bosnom i Hercegovinom.
Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, u svom izlaganju je posebno naglasio da se u blizini spornog lokaliteta nalaze parkovi prirode – Nacionalni park Una u FBiH, Park prirode Una u Republici Srpskoj i područje “Natura 2000” na lokaciji Tišina kod Šamca, koji predstavljaju zaštićene zone. Dodao je da je i bez posebnih analiza jasno da bi, ukoliko Hrvatska uspije u svojoj namjeri, posljedice na turizam bile katastrofalne.
“Uzimajući u obzir da je do pojave pandemije koronavirusa sektor turizma u BiH bilježio značajan rast, što govori o njegovom realnom potencijalu, te činjenici da će biti potrebna značajna ulaganja u njegov oporavak, u konkretnom slučaju moramo insistirati na procjeni uticaja na razvoj i održivost turizma u širem području oko lokacije Trgovske gore, kao i nizvodno od rijeke Une i njenog sliva. U širem reonu oko Trgovske gore, i dalje nizvodno rijekom Unom prema Kostajnici, primaran resurs za zapošljavanje stanovništva i ekonomski razvoj regije leži u proizvodnji zdrave hrane i razvoju turizma. Izgradnja spornog odlagališta može eliminisati mogućnost razvoja ovih djelatnosti, a stanovništvo osuditi na ekonomsko propadanje i iseljavanje”, istakao je ministar Košarac.
U okviru online razgovora govorila je i Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma FBiH, koja je istakla da turisti formiraju percepciju o određenoj destinaciji na osnovu informacija sa društvenih mreža, interneta, TV i printanih medija, kao i marketinga države i turističkih agencija.
“Brend Bosne i Hercegovine, između ostaloga, kreiran je i na Nacionalnom parku Una koji je baziran na održivom “eko-turizmu“ i godinama stvaran ogromnim zalaganjem države, federacije, kantona, općina i samih njenih stanovnika. Odlaganje nulearnog i radioaktivnog otpada predstavlja najekstremniji primjer suprotnosti pojma eko-turizma. U tom smislu, kreirani imidž i brend BiH je već u velikoj mjeri uništen samim dovođenjem u kontekst mogućeg odlaganja nuklearnog i radioaktivnog otpada u njegovoj blizini. Sigurno je da bi se sa izgradnjom odlagališta potpuno eliminisala mogućnost daljeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i turizma, a stanovništvo dovela u situaciju da razmišljaju o iseljenju. Stoga, BiH mora učiniti sve kako bi zaustavila namjeru Hrvatske da na granici sa BiH, na području našeg najvećeg prirodnog bogatstva i potencijala razvoja turizma, izgradi odlagalište nuklearnog i radioaktivnog otpada”, naglasila je ministrica Đapo.
Srebrenka Golić, ministrica prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije u Vladi RS je navela da je presedan da neko gradi odlagalište nuklearnog otpada na granici sa susjedima, te da se tako ne gradi suživot i dobrosusjedski odnosi. Ministrica Golić je pozvala ministricu vanjskih poslova BiH Biseru Turković da javnosti ponudi odgovor na pitanje zašto blokira formiranje ekspertskog i pravnog tima. Posebno je naglasila da eksperti iz Bosne i Hercegovine trebaju istovremeno sa ekspertima iz Hrvatske raditi istraživanja, što je trenutno onemogućeno. U vrlo emotivnom govoru o prirodnim bogatstvima ugrožene regije, ona je poslala poruku da će biti kasno za reakciju ukoliko svi akteri u Bosni i Hercegovini ne shvate koliko je situacija složena i koliko je važno da se hitno reaguje.
Jasmin Emrić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji dolazi iz potencijalno ugrožene regije, potcrtao je potrebu brže reakcije institucija Bosne i Hercegovine.
“Mi se danas ne borimo protiv namjere susjedne Hrvatske da nam u dvorište istovari nuklearni i radioktivni otpad jer nam je dosadno i nemamo drugih problema. Borimo se jer smo svjesni da se može desiti da turizam, poljoprivreda i ekonomija ovog dijela države budu potpuno uništeni”, rekao je Emrić.
Učesnici razgovora su istakli saglasnost o važnosti zajedničkog i organizovanog djelovanja izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima, nevladinog sektora, akademske zajednice, medija, kao i kapacitiranih pojedinaca kako bi interesi građana Bosne i Hercegovine bili zaštićeni. Pozdravljena je namjera formiranja ekspertnog tima, kao i tima pravnih eksperata koji će pomoći da Bosna i Hercegovina na međunarodnom pravnom terenu zaštiti svoje građane.
Posljedni komentari