by MPI | Jan 24, 2022 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1, Životna sredina 2, Životna sredina slider
Zagađenje (engl. pollution) je ljudskom djelatnošću uzrokovano unošenje materije ili energije u okoliš koje uzrokuje štetne posljedice za živa bića i za ljudsko zdravlje, onemogućuje ili ometa tradicionalne ljudske djelatnosti, smanjuje kvalitetu zraka, vode ili tla, te općenito smanjuje opću ili estetsku vrijednost prirodnih ekosistema ili izvora dobara. Izvori (uzročnici) zagađivanja nazivaju se zagađivačima. Zagađenje zraka je problem na lokalnom i globalnom nivou. Zagađujuće materije u zraku ispuštene u jednoj zemlji mogu atmosferom dospjeti i u druge zemlje, gdje mogu uzrokovati ili doprinijeti lošoj kvaliteti zraka.
Lebdeće čestice, nitrogenski dioksid i prizemni ozon danas se smatraju zagađujućim materijama koje najviše utiču na ljudsko zdravlje. Izloženost tokom najveće koncentracije i dugotrajna izloženost ovim zagađujućim materijama ovise o težini uticaja, od narušavanja respiratornog sistema do prerane smrti. Oko 90% stanovnika evropskih gradova izloženo je zagađujućim materijama u koncentracijama iznad nivoa kvalitete zraka koje se smatraju štetnima po zdravlje. Na primjer, procjenjuje se da sitne lebdeće čestice (PM2.5) u zraku skraćuju očekivano trajanje života u Evropskoj uniji za više od osam mjeseci. Benzo(a)piren je kancerogena zagađujuća materija koja izaziva sve veću zabrinutost, čije su koncentracije iznad najnižegnivoa utvrđenog u cilju zaštite ljudskog zdravlja u nekoliko gradskih područja, naročito u srednjoj i istočnoj Evropi. Zagađenje zraka isto tako šteti našem okolišu. Izloženost česticama PM2.5 je naročito opasna po ljudsko zdravlje, jer te čestice zadiru duboko u pluća i krvotok, izazivajući bolest i smrt. U BiH prosječne godišnje ambijentalne koncentracije PM2.5 često višestruko prelaze gornje dozvoljene granice po bh standardnima kvaliteta zraka (20 μg/m3) i po smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o vrijednostima kvaliteta zraka (10 μg/m3). Procjenjuje se da u BiH od posljedica izloženosti ambijentalnom zagađenju zraka s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi.
Cijeli policy paper dostupan je na linku.
by MPI | Jan 17, 2022 | Aktuelno, Životna sredina
Energija se najjednostavnije može definisati kao sposobnost jednog fizikalnog sistema da obavi neki rad, odnosno, na svaki rad se utroši energija. Izvore energije dijelimo na neobnovljive i obnovljive. Neobnovljivi izvori su fosilna goriva (ugalj, nafta i prirodni gas) i nuklearna goriva (uran, plutonij), čija su nalazišta i zalihe ograničene te samim tim podložna konačnom iscrpljivanju. Za razliku od njih, karakteristika obnovljivih izvora energije jest da su neiscrpni odnosno neprestano se obnavljaju u prirodi. U obnovljive izvore energije ubrajamo sunčevu energiju, energiju vjetra, energiju vode, geotermalnu energiju i energiju iz biomase.
Sa stanovišta zaštite okoline energija je veoma bitan parametar. Računa se da na proizvodnju energije otpada 50% negativnog djelovanja na okolinu, odnosno na globalne klimatske promjene. Radi se o emisijama gasova, koji nastaju kod korištenja fosilnih goriva (ugalj, nafta, zemni gas), proizvodnje struje i toplotne energije, kao i kod krajnjih potrošača, domaćinstava, industrije… Globalne klimatske promjene do kojih dolazi zbog pojačanog unošenja pojedinih gasova u atmosferu, jedan su od najvećih problema budućnosti. Ekonomija i ekologija imaju jednu važnu dodirnu tačku, ušteda energije znači istovremeno i smanjenje zagađenja okoline.
U posljednjim decenijama se veoma mnogo ulaže u alternativne izvore energije. Korist je višestruka, čuvaju se prirodni resursi, smanjuje se zagađenje okoline, a u nekim slučajevima se direktno rješava problem zagađenja (biomasa kod spaljivanja komunalnog otpada).
Cijeli policy paper dostupan je na linku.
by MPI | Dec 23, 2021 | Aktuelno, Životna sredina
Energetska efikasnost je predmet snažnog i stalnog interesa i aktivnosti razvijenih zemalja. Stavljanje energetske efikasnosti u središte nacionalnih energetskih politika i Evropske unije kao cjeline provodi se u prvom redu zato što povećanje energetske efikasnosti doprinosi smanjenju troškova i potrošnje energije, i izravno utiče na konkurentnu sposobnost evropskih kompanija na međunarodnom tržištu. Druga važna posljedica povećanja energetske efikasnosti je smanjenje emisija CO2 , centralnog problema u zaštiti okoliša današnjice. Treća važna posljedica povećanja energetske efikasnosti je poboljšanje sigurnosti opskrbe potrošača. Četvrti, ali ne manje važan razlog je poticanje poduzetništva i otvaranje radnih mjesta. Evropska unija traži sve veće povećanje energetske efikasnosti, usmjerava sredstva u posebne fondove za poticanje veće energetske efikasnosti, za poticanje korištenja obnovljivih izvora i zaštitu okoliša te potiče više aktivnosti u promociji novog sustava gospodarenja energijom. Putem evropskih energetskih fondova (SAVE, SYNERGY, TACIS, ALTENER i drugih), PHARE programa i drugih međunarodnih fondova zemlje srednje i istočne Evrope se uključuju u zajednički program povećanja efikasnosti korištenja energije, značajnijeg korištenja obnovljivih izvora i zaštite okoliša. Iako mnoge zemlje u svijetu ulažu značajna finansijska sredstva u unapređenje energetske efikasnosti, Bosna i Hercegovina je na samom početku tog puta. Osim sporadičnih primjera ulaganja, mnogo toga nije urađeno. S druge strane, to predstavlja i veliki potencijal i priliku, što nužno ne mora značiti nešto što je negativno. Stručni članci ocjenjuju postojeće stanje neodrživim, i zahtijevaju aktivne mjere. Najčešće se to pitanje odgovornosti naslovljava na Vlade, i za ono što je u području njihovih odgovornosti kao i za ono što je područje odgovornosti i odlučivanja firmi ili građana.
Cijeli policy paper dostupan je na linku.
by MPI | Nov 16, 2021 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Irfan Čengić zastupnik je SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i učesnik projekta „Priroda i društvo“.
Čengić smatra da ni institucije ni građani nisu dovoljno zainteresovani za probleme iz oblasti zaštite okoliša i da je edukacija važna odgovornost institucija.
„Prije svega institucije moraju više raditi na promociji i edukaciji građana o ovoj važnoj temi. To podrazumijeva objasniti obaveze Bosne i Hercegovine iz Zelene agende za Zapadni Balkan i približiti tu temu građanima i objasniti njen značaj za svakodnevni život građana u našoj državi.“ – navodi Čengić.
Jasno je da u procesu angažmana na temama iz oblasti zaštite okoliša odgovornost imaju i političari i političarke i iz vlasti i iz opozicije. Zastupnik Socijaldemokratske partije pojašnjava kako se do sada u institucijama bavio ovim temama, ali i da li smatra da je moguće da upravo zaštita okoliša bude prostor zajedničkog djelovanja različitih političkih opcija:
„Konkretno, predložio sam inicijativu za usvajanje novog Zakona o obnovljivim izvorima energije u Federaciji Bosne i Hercegovine koji bi bio kvalitetniji i pravedniji. Prilikom usvajanja novog Zakona o zaštiti okoliša usvojeno je 19 amandmana koje sam predložio i tako poboljšao prijedlog zakona.Također u svojim javnim nastupima nastojim dati na važnosti ovim temama.
Mislim da je moguće okupiti političare iz različitih političkih opcija oko jednog zajedničkog društvenog interesa što je najbolje pokazalo i funkcionisanje Zelenog kluba u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U budućnosti je potrebno na svim nivoima okupljati zastupnike i političare iz različitih stranaka oko ove teme.“ – pojašnjava Čengić.
Obnovljivi izvori energije, iako se u Bosni i Hercegovini nerijetko percipiraju kao daleka tema budućnost, trenutno su, kaže Irfan Čengić, za njega najbliža oblast, i to u kontekstu veze između energetskog sektora i zaštite okoliša.
„Zbog toga mi je stalo do novog Zakona o obnovljivim izvorima energije i povećanja učešća građana i privrede u proizvodnji električne energije. Proces dekarbonizacije BiH mora pratiti pravedna energetska tranzicija u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan.“ – zaključuje.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Nov 9, 2021 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Damir Džeba delegat je HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH i učesnik projekta „Priroda i društvo“.
Džeba procjenjuje da svijest o zaštiti okoliša u Federacije BiH nije dovoljno razvijena ni kod građana ali ni unutar institucija.
„Ukoliko i postoje mehanizmi zaštite čovjekove okoline, prirode i zdravlja, često ostaju samo ‘mrtvo slovo na papiru’ jer se isti ne poštuju, svjesno se zaobilaze radi imovinske koristi. Slijedom takvih ponašanja i primjera onda i građani ne osjećaju potrebu za zaštitom okoliša jer izostaju i sankcije za uništavanje prirode i okoliša. Opća ocjena je da stanje nije dobro te da se mora uložiti napora, volje i sredstava kako bi primjereno štitili okoliš, prirodu a na koncu i zdravlje ljudi.“ – navodi delegat Džeba.
Posljednje poplave u Bosni i Hercegovini podsjećaju nas na važnost postavljanja teme zaštite okoliša i klimatskih promjena kao političkog prioriteta. Da li je to uopće moguće i da je ova tema potencijalni faktor približavanja političara i političarki iz različitih stranaka, Damir Džeba odgovara:
„Zastupnice i zastupnici u zakonodavnoj vlasti, a ministrice i ministri u izvršnoj vlasti mogu učiniti puno da se teme zaštite okoliša nađu u prioritetima djelovanja, odnosno da kod kreiranja planova rada parlamenata, skupština ili vlada, stavljaju u fokus i na dnevne redove zasjedanja teme koje će podizati svijest o čuvanju čovjekovog životnog prostora i okoliša općenito. Naravno da nas ova tema može okupiti. Teme zaštite okoliša su univerzalne i nisu jednoznačno obojene lijevim ili desnim političkim idejama nego su nadstranačke i svima nužne ukoliko želimo živjeti ili se trudimo živjeti u skladu s prirodom i njezinim očuvanjem.“
U okviru učešća u projektu „Priroda i društvo“, Damir Džeba jedan je od članova zakonodavne vlasti koji su se angažovali na pitanjima zaštite okoliša, te je uputio izaslaničko pitanje Ministarstvu okoliša i turizma FBiH o tome za koje su deponije u FBiH izrađena geološka istraživanja ispitavanja tla, te studije uticaja na okoliš i kada su izrađeni. Upravljanje otpadom Džeba izdvaja kao jedan od prioriteta djelovanja u ovoj oblasti.
„Prije svega bih izdvojio upravljanje otpadom jer sami sebe zatrpavamo smećem. To radimo i kao pojedinci jer nemamo dovoljno razvijenu svijest o potrebi pravilnog odlaganja smeća tj. Otpada, a također ni sustav i institucije se ne bave u dovoljnoj mjeri kvalitetnim i održivim sustavima upravljanja otpadom što rezultira raznim ‘divljim’ deponijima smeća ali i prljavim gradovima i prometnicama.
Druga stvar koju bi istakao je zaštita rijeka i rječica od ‘najezde’ mini hidroelektrana. Nažalost, svjedoci smo uništavanja prirode i ‘sumnjivih’ koncesija za postavljanje mini hidroelektrana diljem BiH. Kvalitetan i rigorozan zakonodavan okvir, nadzor i provjera, bi pomogli da se spriječi izdavanje nerazumnih i nerezonskih koncesija za gradnju mini hidroelektrana koje uništavaju rijeke odnosno okoliš u cjelini.“ – navodi delegat HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH, Damir Džeba.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Oct 31, 2021 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Sandra Imširović delegatkinja je Demokratske fronte u Domu naroda Parlamenta FBiH, te učesnica projekta „Priroda i društvo“. Polazna tačka u zaštiti okoliša moraju biti institucije i to kroz donošenje i implementaciju zakona, smatra ova mlada delegatkinja.
“Nedostatak političke volje, nedostatak vladavine prava i prebacivanje nadležnosti samo su neki od razloga zbog kojih pitanje zaštite okoliša nije u svakodnevnom fokusu svih političara a i građana, a treba biti. Primjerice, veliki je problem trenutno ilegalna sječa šuma i neophodno je što prije donošenje Zakona o šumama, kako bismo sačuvali bogatstvo naših šuma i spriječili ilegalnu sječu. Također, jako je važno raditi na podizanju svijesti građana – kako kroz direktne razgovore tako i kroz različite kampanje.“ – navodi Imširović.
Delegatkinja Imširović smatra da angažman u smjeru zaštite okoliša mora početi iz vlastite kuće svake političke stranke – odnosno, da političari i političarke prioritetno moraju raditi na integraciji ovog pitanja u izborne programe stranaka.
„Ako pogledamo, ne samo zemlje zapada, već i mnoge druge vidjet ćemo da su takozvane zelene politike, kao što su zaštita okoliša, zraka, vode, klimatske promjene zauzele vodeća mjesta u izbornim programima. Nakon što se ova tema identifikuje kao bitna onda se može prenijeti i na parlamente i raditi na podizanju svijesti, ne samo građana, već i političara. Pitanje zaštite okoliša je pitanje o kojem treba da se razgovara svakodnevno, ali bez političke volje neće biti ni pomaka.“ – dodaje Sandra Imširović.
Pitanje instrumentalizacije teme zaštite okoliša kao zajedničkog mjesta okupljanja različitih političkih stranaka jedna je od važnijih dimenzija projekta „Priroda i društvo“. Delegatkinja DF-a navodi kako pojedinci sami ne mogu napraviti mnogo, ali ukoliko se političari sa različitih nivoa vlasti i iz različitih političkih partija udruže i stave problem zaštite okoliša u fokus, može doći do značajnih promjena.
„Snaga svega i jeste u koalicijama, savezima. Treba krenuti od vijećnika na lokalnim nivoima pa do najvišeg nivoa zakonodavne vlasti. Učešće na konferencijama i događajima političkih stranaka, izlaganje i pružanje dokaza zakonodavnim komisijama, povezivanje sa Uredom za reviziju od velikog su značaja. Mediji imaju veliki uticaj i vrlo je bitno da prepoznaju kolika je njihova uloga u svemu ovome. Također, značajno je učešće zajednice, uključivanje nevladinog sektora te finansijska podrška projektima.
S obzirom da dolazim iz grada koji ima tri fabrike, svakako da mi je najbliža tema zagađenost zraka, a svakako i prioritet u daljem radu. Sa dolaskom zimskih dana osjetno je povećana i zagađenost zraka, pojava smoga, čemu doprinosi i veliki broj individualnih ložišta, što za posljedicu ima porast broja oboljelih osoba od respiratornih bolesti. Prema dostupnim podacima Tuzla je najzagađeniji grad na Balkanu upravo zbog individualnih ložišta. Kontinuirano treba raditi i pokušati doprinijeti smanjenju ovog problema.“ – zaključuje Imširović analizirajući svoje političke prioritete u oblasti zaštite okoliša.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
Posljedni komentari