by MPI | Oct 12, 2020 | EU integracije slider, Euroatlanske integracije, Slider homepage
Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, u izjavi za novinare nakon skupa, pojašnjava da proces nije bio jednostvan niti za jednu državu koja je željela biti članica EU niti je generalno bila spremna za puno članstvo dok nije provela reforme koje znaju biti bolne kako za političare tako i za stanovništvo.
“Generalno te reforme vode ka boljem životu. Da li će za nas proces trajati duže ili sporije, ovisi naravno o nama. BiH je država u kojoj se odluke donose sporije nego li je to u drugim državama, komplikovan je način donošenja odluke. Ali iskreno se nadamo da ćemo, kad se budu stvari rješavale pogotovo kod ovih 14 prioriteta, na kraju ostati sa pravim problemima koji će trebati jaku i istinsku političku volju. Ostale jednostavnije stvari ćemo pokušati brže rješavati, koliko je to moguće”, poručio je.
Kako podsjeća, u periodu koji slijedi ocjenjivat će se napredak BiH, u kontekstu 14 prioriteta. Evropska komisija će ocijeniti da li je ono što je urađeno dovoljno za potencijalno dobivanje kandidatskog statusa.
“Po posljednjim ocjenama iz Brisela, ako nastavimo ovim tempom, mogli bismo očekivati kandidatski status sljedeće godine. Četrnaest prioriteta nema veze s kandidatskim statusom, imaju veze sa članstvom BiH u Evropskoj uniji. Ako provedemo 14 prioriteta ili ako Evropska komisiji ocijeni da se provode u pravom smjeru, idemo ka otvaranju poglavlja. To je veći status od onoga što nazivamo kandidatskim statusom. Isključivo su vezani za otvaranje pregovora, kao buduća aktivnost odnosno buduće punopravno članstvo”, kazao je.
Predsjednik Panevropske unije BiH Osman Topčagić optimističan je te kaže da bi za BiH mnogo značilo da dobije kandidatski status, a treba nastaviti s reformama. To je jedna faza u čitavom procesu, prije otvaranja pregovora, a za nas bi mnogo značilo.
Otvorili bi se kasnije pregovori, po poglavljima, po novoj metodologiji EU. Dalo bi to pozitivnu poruku optimizma u našu stvarnost, koja nam je potrebna u Delegaciji EU u BiH. Krasimir Nicolov osvrnuo se u današnjem govoru na posljednji izvještaj o napretku BiH, pomake i nedostatke. Ukazao je na brzinu reformi posebno u oblasti vladavine prava, preporučio kontinuiran i ozbiljan rad na reformama.
Današnji skup službeno nazvan ‘Konkretan razgovor: 14 prioriteta EU – s riječi na djela’ najavljen je kao prvi u nizu planiranih o konkretnim temama, a sudjelovali su predstavnici različitih političkih opcija u BiH.
Izvor: BHRT.ba
by MPI | Oct 12, 2020 | Aktuelno
Mreža progresivnih inicijativa, Panevropska unija BiH i Fondacija Konrad Adenauer okupili su u Sarajevu političke i predstavnike nevladinog sektora te međunarodne zajednice na skupu zamišljenom kao konkretan razgovor o 14 prioriteta EU, bitnih za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.
Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, u izjavi za novinare nakon skupa, pojašnjava da proces nije bio jednostvan niti za jednu državu koja je željela biti članica EU niti je generalno bila spremna za puno članstvo dok nije provela reforme koje znaju biti bolne kako za političare tako i za stanovništvo.
- Generalno te reforme vode ka boljem životu. Da li će za nas proces trajati duže ili sporije, ovisi naravno o nama. BiH je država u kojoj se odluke donose sporije nego li je to u drugim državama, komplikovan je način donošenja odluke. Ali iskreno se nadamo da ćemo, kad se budu stvari rješavale pogotovo kod ovih 14 prioriteta, na kraju ostati sa pravim problemima koji će trebati jaku i istinsku političku volju. Ostale jednostavnije stvari ćemo pokušati brže rješavati, koliko je to moguće – poručio je.
Kako podsjeća, u periodu koji slijedi ocjenjivat će se napredak BiH, u kontekstu 14 prioriteta. Evropska komisija će ocijeniti da li je ono što je urađeno dovoljno za potencijalno dobivanje kandidatskog statusa.
- Po posljednjim ocjenama iz Brisela, ako nastavimo ovim tempom, mogli bismo očekivati kandidatski status sljedeće godine. Četrnaest prioriteta nema veze s kandidatskim statusom, imaju veze sa članstvom BiH u Evropskoj uniji. Ako provedemo 14 prioriteta ili ako Evropska komisiji ocijeni da se provode u pravom smjeru, idemo ka otvaranju poglavlja. To je veći status od onoga što nazivamo kandidatskim statusom. Isključivo su vezani za otvaranje pregovora, kao buduća aktivnost odnosno buduće punopravno članstvo – kazao je.
Predsjednik Panevropske unije BiH Osman Topčagić optimističan je te kaže da bi za BiH mnogo značilo da dobije kandidatski status, a treba nastaviti s reformama. To je jedna faza u čitavom procesu, prije otvaranja pregovora, a za nas bi mnogo značilo.
- Otvorili bi se kasnije pregovori, po poglavljima, po novoj metodologiji EU. Dalo bi to pozitivnu poruku optimizma u našu stvarnost, koja nam je potrebna u Delegaciji EU u BiH. Krasimir Nicolov osvrnuo se u današnjem govoru na posljednji izvještaj o napretku BiH, pomake i nedostatke. Ukazao je na brzinu reformi posebno u oblasti vladavine prava, preporučio kontinuiran i ozbiljan rad na reformama.
Današnji skup službeno nazvan ‘Konkretan razgovor: 14 prioriteta EU – s riječi na djela’ najavljen je kao prvi u nizu planiranih o konkretnim temama, a sudjelovali su predstavnici različitih političkih opcija u BiH.
Izvor: Vijesti.ba
by MPI | Oct 12, 2020 | Slider homepage, Životna sredina, Životna sredina slider
Nevladine organizacije pozivaju Vijeće ministara BiH da hitno donese odluku o formiranju ekspertskog i pravnog tima kao neophodnog koraka za konkretan i pravovremen odgovor Bosne i Hercegovine, kada je u pitanju odluka Vlade Hrvatske da nuklearni otpad deponuje na granici sa BiH u Trgovskoj Gori.
“Insistiramo da se i nevladin sektor uključi u cijeli proces, te da se uključi u rad Koordinacijskog tijela kao relevantan akter u rješavanju ovog pitanja. Nužno je intenzivirati diplomatske odnose, ali osloniti se samo na razgovore bi bilo naivno i neodgovorno prema građanima – prema građanima čiji su životi stavljeni na kocku. Hrvatska je doslovno milione uložila u realizaciju namjere da pomenute opasne otpade deponuje na granicu sa BiH, te neće od nje odustati tek tako. Hitno nam je potreban ekspertski tim, da na osnovu njihovog rada, pravni tim može formirati slučaj na pravi način, te pripremiti odbranu života naših građana pravnim putem”, navodi se u saopćenju iz Centra za promociju civilnog društva.
Nevladine organizacije pomno prate dešavanja vezana za pitanje Trgovske gore i aktivno učestvuju u svim segmentima zagovaranja, alarmiranja i djelovanja na sprečavanju uništavanja Une i života građana i građanki Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Centra za promociju civilnog društva.
Nevladine organizacije pozdravljaju uložene napore Ministarstva vanjskih poslova BiH da skrenu pažnju na ovaj problem, ali smatraju da “ipak moramo biti brži i proaktivniji u donošenju odluka koje su predouslov za kreiranje potrebnih studija uticaja na okoliš i osnivanje i rad pravnog tima”.
“Svjesni smo brojnih socio-ekonomskih kao i drugih izazova, ali problem sa potencijalnim deponovanjem radioaktivnih i drugih opasnih otpada na samu granicu sa BiH je jedna sasvim nova dimenzija izazova koja nam ne dozvoljava pravo na grešku. Konverzija Trgovske gore u svojevrsnu deponiju za otpade iz nuklearne elektrane Krško, medicinski otpad iz čitave Hrvatske kao i druge opasne otpade je nesumnjivo jedan od najvećih izazova za BiH”, navodi se u saopćenju.
Nevladine organizacije izražavaju zadovoljstvo zbog činjenice da su parlamenti na svim nivoima vlasti jednoglasno usvojili identičan stav protivljenja ovom projektu susjedne Hrvatske.
“I Predsjedništvo BiH je zauzelo jasan i jednistven stav po ovom pitanju. Angažman Zelenog kluba zastupnika na svim nivoima vlasti je također primjetan”, saopštili su ocjenjujući da to nije dovoljno i da treba više angažmana kako bi se ovaj problem riješio.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
by MPI | Oct 11, 2020 | Ekonomski razvoj, Ekonomski razvoj slider
Asocijacija poduzetnika Hercegovine (APH) ukazala je na potrebu odgovornog i brzog djelovanja vlasti po pitanju saniranja ekonomije nakon drastičnog pada BDP-a u BiH, s naglaskom na donošenje reformskih zakona za rasterećenje privrede, koji već dugo čekaju na usvajanje.
Iz te asocijacije ističu kako je ekonomija u BiH u drugom kvartalu ove godine, po službenim podacima, imala zastrašujući pad od 10,8 posto te da procjene idu dotle da neki ekonomisti prognoziraju čak i bankrot države.
Smatraju kako je pad BDP-a u drugom tromjesečju ove godine direktna posljedica mjera koje su uvedene zbog proglašenja stanja prirodne nesreće, ali ni da kvartali koji slijede neće imati puno bolje rezultate, računajući i prvo tromjesečje iduće godine.
Moguće je, kako ocjenjuju u APH, da negativno bude i čitavo prvo polugodište 2021.
“Koliko vidimo iz službenih izjava najviših predstavnika izvršne vlasti, izlaz iz teške ekonomske situacije traži se isključivo u međunarodnim kreditima, za koje ministri objašnjavaju da su najjeftiniji i najbrže dostupni. Problem uzimanja novih kredita poduzetnici vide u činjenici da će se ti zajmovi opet vraćati iz rezultata rada realnog sektora, a glavna namjena tih kredita je pokrivanje plaća i drugih beneficija u javnom sektoru, na račun privatnog sektora”, navodi se u priopćenju.
Dobra vijest je donošenje nove uredbe koju je u ponedjeljak najavio premijer Novalić kojom će se ciljano pomagati nekim određenim sektorima no, ističu iz APH, to neće biti dovoljno za održavanje stabilnosti ekonomije, jer je pomoć nužna posvuda s obzirom da svi trpe posljedice pandemije.
Stoga je važno da i niže razine vlasti na svom području dodatno djeluju kako bi se ublažile negativne posljedice, posebno u turizmu, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, koje su već mjesecima pogođene posljedicama raznih mjera koje su propisivane kao obavezne.
“Sadašnje iznimno teško stanje u ekonomiji bez odlaganja treba iskoristiti i kako bi se usvojili i počeli provoditi reformski zakoni koji su odavno upućeni u parlamentarnu proceduru, a koji za cilj imaju rasterećenje privrede, poticanje veće ekonomske aktivnosti, masovnije zapošljavanje, porast izvoza i u konačnici značajniji rast BDP-a”, poručili su iz APH.
Napomenuli su kako su budžeti na svim razinama i privatni sektor gospodarstva spojene posude i da nijedna strana ne smije biti povlaštena.
“Što više bude trpjela privreda, bit će teže i javnome sektoru. Stoga u aktivnostima nadležnih vlasti ne smije biti predaha, jer ovo je maraton kojeg moramo svi istrčati do kraja”, poručili su hercegovački poduzetnici.
Izvor: Start BiH
by MPI | Oct 11, 2020 | Ekonomski razvoj, Ekonomski razvoj slider
Dijaspora je od aprila do kraja juna poslala 220 miliona KM manje u odnosu na isti period prošle godine, objavila je Centralna banka BiH.
Ukupni tekući transferi u drugom kvartalu iznosili su oko 904 miliona KM, od čega se na novčane doznake iz inostranstva odnosilo oko 554 miliona, a ostatak se odnosio na ostale transfere.
Pad doznaka zabilježen je i u prvom kvartalu ove godine, kada je iz dijaspore stiglo 23 miliona KM manje.
Izvor: BL Portal
Posljedni komentari