Recikliranje predstavlja proces izvajanja sirovine/materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. Proces recikliranja uključuje sakupljanje otpada, izdvajanje korisnih materijala, preradu i izradu novih proizvoda od prerađenog materijala. Ono što je posebno važno jeste ciljano izdvojiti materijale koji se mogu reciklirati i brzo staviti u ponovnu upotrebu. Materijali koji se najčešće izdvajaju iz otpada i recikliraju su staklo, plastika, papir/karton, tetrapak, metal i biorazgradivi otpad.
Staklo podliježe procesu topljenja i ponovnog preoblikovanja, papir, plastika i tetrapak recikliranjem daju iste ili slične sirovine niže kvalitete, recikliranjem metala se štedi velika količina energije dok je recikliranje biorazgradivog materijala najstariji oblik reciklaže u kojem se kao krajnji produkt dobija đubrivo i mineralima obogaćeni humus kao i toplotna energija u bioenerganama.
Od svih vrsta otpada podložnih recikliranju, najveću prijetnju globalnom zagađenju otpadom predstavlja plastični otpad. Plastika i sintetički proizvodi plastike dospijeva u pitku vodu, u mora i okeane a time i u ljudski lanac ishrane. Po procjenama, svake godine u mora i okeane dospije 8 miliona tona plastike. Prognoze fondacije Ellen McArthur su da ako planeta Zemlja do 2050. godine nastavi sa proizvodnjom istih količina plastike, tada se u morima može očekivati više plastike nego ribe.
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, radimo i razgovaramo i sa mladim političkim aktivistima i aktivistkinjama iz različitih stranaka, kako bi čuli njihovu viziju angažmana na području zaštite okoliša. Tarik Ćenanović vijećnik je u Općinskom vijeću Ilidža ispred političke stranke Narod i Pravda.
Ćenanović smatra da su teme ekologije i zaštite okoliša još uvijek na neki način tabuizirane u Bosni i Hercegovini.
„Naime, naš mentalitet – po mom mišljenju, nije dovoljno sazrio da bi se ljudi bavili tom temom, jer su još uvijek neke druge teme dosta bitnije. Nažalost, naši sugrađani i sugrađanke nisu još uvijek ekološki osviješteni. Pored toga lokale samouprave ne rade ništa po tom pitanju, a trebale bi jer je eko sistem značajno narušen. Kao drugačiji primjer mogu izdvojiti Općinu Ilidžu koja je zajedno sa načelnikom Nerminom Muzurom uklonila sve divlje deponije, povećala broj kanti za smeće kao i broj kanti za selektiranje otpada, stakla, te napravila druge slične projekte. Mislim da se mnogo više može učiniti kako bi se probudila svijest građana. Također vjerujem da možemo poboljšati sistem na način da motivišemo djecu, odrasle kroz razne edukacije, pa i plakatima, flajerima, anketama. Zakoni postoje, dosta dobro su definisani po tom pitanju, ali nažalost u praksi se ne sprovode, jer uvijek nekom na vrhu nešto ne odgovara ili se samou predizbornoj kampanji spominju ove teme, a mi imamo sve manje vremena. Zanemarujemo činjenicu da kakav je naš odnos prema prirodi, takav će biti njen odnos prema nama, zato imamo i sve učestalije poplave, zemljotrese, požare, te nam kontinuirano prijete ekološke katastrofe.“
Ovaj mladi političar smatra da u njegovoj generaciji političkih aktivista i aktivistkinja, može nastati značajna promjena u odnosu prema zaštiti okoliša.
„Obzirom da značajan broj ljudi pomno prati šta i kako radimo i na koji način doprinosimo lokalnim zajednicama, ja iskreno vjerujem da trebamo iskoristiti tu priliku na pravi način. Trebamo krenuti iz svoje lokalne zajednice ka višem nivou vlasti, jer kroz konkretne primjere vlastitog rada možemo dokazati da zaista treba obratiti pažnju na okoliš koji je u jednu ruku i izvor života. Ono na šta mi kao mladi političari možemo uticati jeste podizanje svijesti samog društva. Dovoljno je da pogledamo preko granice – kod naših komšija koji to odlično rade i već u nekim sredinama se daju primjetiti promjene. Sredinom prošle godine sam podnio inicijativu za postavljanje novih kanti za otpad na području općine Ilidža, nažalost još uvijek čekam da se ista realizuje jer to nije u nadležnosti naše općine, stoga se nadam da bi se navedena inicijativa mogla realizovati već početkom turističke sezone. Mi kao mladi Naroda i Pravde iza sebe imamo dvije akcije čišćenja gdje smo imali veoma dobar odziv ne samo mladih ljudi. Već u planu za proljeće namjeravamo organizovati isto druženje.“ – govori vijećnik Tarik Ćenanović.
Govoreći o tome je li tema zaštite okoliša mjesto približavanja ljudi iz različitih političkih opcija oko jednog zajedničkog društvenog interesa, mladi vijećnik kaže kako je to zdravorazumski nužno.
„Naš okoliš i priroda su je postojali i prije nas, tako će i poslije nas, samo zavisi u kakvoj mjeri i na koji način će nam vratiti naš sadašnji odnos. Generalni problem naše zajednice je što ne želimo priznati da je nečija ideja dobra i da je za dobrobit zajednice samo zato što je taj neko istu predložio. Upravo na tim greškama mi mladi političari trebamo raditi i ispravljati svoje starije kolege, jer na kraju – to je za našu dobrobit, nas i naših građana koji nam daju povjerenje i glas kako bi ih mi zastupali. Vjerujem da svaka politička opcija ima bar tri osobe koje su spremne djelovati po pitanju ove teme, i da bi se uz kratki dijalog složili u mnogim stvarima, kako je to i bilo na samoj edukaciji koju je održala Mreža progresivnih inicijativa upravo na ovu temu. Zadovoljstvo i čast mi je da sam imao priliku sudjelovati na istoj, te upoznati ove divne kolege i kolegice iz različitih političkih opcija. Mnogo toga smo naučili jedni od drugih i iskreno se nadam da ćemo se nekad u bliskoj budućnosti naći za istim stolom, te uz razgovore nalaziti najbolja rješenja za nas, naše građane i građanke i prirodu.
Obzirom da sam magistar Turizma i da dolazim sa Općine Ilidža koju možemo nazvati zelenom oazom i velikim turističkim potencijalom u odnosu na ostatak Kantona Sarajevo, ja ovu temu posmatram kroz turizam. Prioriteti u ovom trenutku su divlje deponije, korita rijeka te adekvatno odlaganje smeća u kontejnere. Smatram da su to neke stvari koje će svaki turist prvo primijetiti, neki će čak i slikati ako to nije uredno ili ako jeste i podijeliti na svojim društvenim mrežama što nam može biti pozitivna ili negativna reklama, a negativne ne želimo. Bosna i Hercegovina ima toliko prelijepih krajeva za koje nismo ni znali do dolaska pandemije i mislim da trebamo očuvati sve prirodne blagodati koje imamo. Ako vidimo nekoga da nije na adekvatan način odložio otpad, tu osobu trebamo upozoriti ili za njom pokupiti smeće jer samo tako možemo učiti i postaviti primjer drugima.“ – navodi Tarik Ćenanović, mladi politički aktivista i učesnik projekta Priroda i društvo.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska
U okviru projekta Priroda i društvo, Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima realizirala je kratki video čiji cilj je podsjetiti na probleme u zaštiti okoliša koje u svakodnevnici često zapostavljamo, ali i na ulogu donosioca odluka u procesu rješavanja ovih problema.
Zagađenje zraka, onečišćenje rijeka, potoka i drugih prirodnih dobara, neplanska gradnja, narušavanje biodiverziteta zbog izgradnje mini hidrocentrala, ilegalna sječa šuma – samo je dio svakodnevnog odnosa prema okolišu čije posljedice pokazujemo u ovom kratkom videu.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
U Zakonu o zaštiti okoliša („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/21) okolinska dozvola definisana je: „Okolinska dozvola – rješenje kojim se propisuju mjere i uslovi zaštite okoliša tokom izgradnje i rada određenog pogona ili postrojenja, koja se izdaje na osnovu provedenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovoga Zakona“.
Zakonom o zaštiti životne sredine Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 71/2012 i 79/2015) ekološka dozvola je „odluka nadležnog organa donesena u formi rješenja kojom se utvrđuje da postrojenje ispunjava određene uslove za izgradnju i rad cijelog postrojenja ili dijela postrojenja, a može obuhvatiti jedno ili više postrojenja, na istoj lokaciji kojima upravlјa isto odgovorno lice“.
Dakle, okolinska dozvola je integralni pravi dokument – upravni akt kojim se propisuju mjere zaštite svih sastavnica okoliša: zrak, voda, zemljište/tlo, biodiverzitet.
Zagađenje (engl. pollution) je ljudskom djelatnošću uzrokovano unošenje materije ili energije u okoliš koje uzrokuje štetne posljedice za živa bića i za ljudsko zdravlje, onemogućuje ili ometa tradicionalne ljudske djelatnosti, smanjuje kvalitetu zraka, vode ili tla, te općenito smanjuje opću ili estetsku vrijednost prirodnih ekosistema ili izvora dobara. Izvori (uzročnici) zagađivanja nazivaju se zagađivačima. Zagađenje zraka je problem na lokalnom i globalnom nivou. Zagađujuće materije u zraku ispuštene u jednoj zemlji mogu atmosferom dospjeti i u druge zemlje, gdje mogu uzrokovati ili doprinijeti lošoj kvaliteti zraka.
Lebdeće čestice, nitrogenski dioksid i prizemni ozon danas se smatraju zagađujućim materijama koje najviše utiču na ljudsko zdravlje. Izloženost tokom najveće koncentracije i dugotrajna izloženost ovim zagađujućim materijama ovise o težini uticaja, od narušavanja respiratornog sistema do prerane smrti. Oko 90% stanovnika evropskih gradova izloženo je zagađujućim materijama u koncentracijama iznad nivoa kvalitete zraka koje se smatraju štetnima po zdravlje. Na primjer, procjenjuje se da sitne lebdeće čestice (PM2.5) u zraku skraćuju očekivano trajanje života u Evropskoj uniji za više od osam mjeseci. Benzo(a)piren je kancerogena zagađujuća materija koja izaziva sve veću zabrinutost, čije su koncentracije iznad najnižegnivoa utvrđenog u cilju zaštite ljudskog zdravlja u nekoliko gradskih područja, naročito u srednjoj i istočnoj Evropi. Zagađenje zraka isto tako šteti našem okolišu. Izloženost česticama PM2.5 je naročito opasna po ljudsko zdravlje, jer te čestice zadiru duboko u pluća i krvotok, izazivajući bolest i smrt. U BiH prosječne godišnje ambijentalne koncentracije PM2.5 često višestruko prelaze gornje dozvoljene granice po bh standardnima kvaliteta zraka (20 μg/m3) i po smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o vrijednostima kvaliteta zraka (10 μg/m3). Procjenjuje se da u BiH od posljedica izloženosti ambijentalnom zagađenju zraka s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi.
Posljedni komentari