by MPI | Jan 17, 2022 | Aktuelno, Životna sredina
Energija se najjednostavnije može definisati kao sposobnost jednog fizikalnog sistema da obavi neki rad, odnosno, na svaki rad se utroši energija. Izvore energije dijelimo na neobnovljive i obnovljive. Neobnovljivi izvori su fosilna goriva (ugalj, nafta i prirodni gas) i nuklearna goriva (uran, plutonij), čija su nalazišta i zalihe ograničene te samim tim podložna konačnom iscrpljivanju. Za razliku od njih, karakteristika obnovljivih izvora energije jest da su neiscrpni odnosno neprestano se obnavljaju u prirodi. U obnovljive izvore energije ubrajamo sunčevu energiju, energiju vjetra, energiju vode, geotermalnu energiju i energiju iz biomase.
Sa stanovišta zaštite okoline energija je veoma bitan parametar. Računa se da na proizvodnju energije otpada 50% negativnog djelovanja na okolinu, odnosno na globalne klimatske promjene. Radi se o emisijama gasova, koji nastaju kod korištenja fosilnih goriva (ugalj, nafta, zemni gas), proizvodnje struje i toplotne energije, kao i kod krajnjih potrošača, domaćinstava, industrije… Globalne klimatske promjene do kojih dolazi zbog pojačanog unošenja pojedinih gasova u atmosferu, jedan su od najvećih problema budućnosti. Ekonomija i ekologija imaju jednu važnu dodirnu tačku, ušteda energije znači istovremeno i smanjenje zagađenja okoline.
U posljednjim decenijama se veoma mnogo ulaže u alternativne izvore energije. Korist je višestruka, čuvaju se prirodni resursi, smanjuje se zagađenje okoline, a u nekim slučajevima se direktno rješava problem zagađenja (biomasa kod spaljivanja komunalnog otpada).
Cijeli policy paper dostupan je na linku.
by MPI | Jan 11, 2022 | Životna sredina slider
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, radimo i razgovaramo i sa mladim političkim aktivistima i aktivistkinjama iz različitih stranaka, kako bi čuli njihovu viziju angažmana na području zaštite okoliša. Muamer Čehić, naš sagovornik, mladi je političar i član Izvršnog odbora Narod i Pravda Gornji Vakuf-Uskoplje.
„Odnos prema zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini jedino se može analizirati u okviru ukupne političke, privredne i društvene situacije u državi. Institucionalno zanemarivanje pitanja očuvanja okoliša u korist privrednog i društvenog razvoja dovelo je do ugrožavanja okoliša u pojedinim oblastima.“ – navodi ovaj mladi magistar šumarstva.
Vjeruje kako su visok nivo zagađenosti zraka i vodotoka, nelegalne sječe šuma, gubitak plodnog tla, neadekvatno upravljanje otpadom, nekontrolisana gradnja i drugi ekološki problemi a koje uzrokuju i građani pozicionirali Bosni i Hercegovinu među države sa slabim učinkomu pogledu zaštite okoliša.
O tome kako njegova generacija mladih ljudi koji su politički angažovani mogu mijenjati ovako opisanu situaciju, te kako mogu ove teme staviti na dnevni red u institucije, pa i podići svijest društva o važnosti zaštite okoliša, Čehić govori:
„Nedovoljna zainteresovanost aktulenih političara za zaštitu okoliša, izostanak kvalitetnih zakonskih regulativa a svakako i ograničena svijest javnosti o negativnom uticaju degradacije okoliša, pružaju veliku šansu nama novoj generaciji mladih političara i političarki da učinimo nešto konkretno i važno po pitanju navedenog a što nam može obilježiti odnosno donijeti uspjeh u političkim karijerama.
Kako bi prevazišli izazove u zaštiti okoliša, mladi političari i političarke trebaju se maksimalno angažovati, educirati i konsultovati sa relevantnim stručnjacima ove oblasti, a što su neki od ciljeva projekta Priroda i društvo, a sve kako bi mogli dati konkretne prijedloge i prave ideje kojima ćemo probuditi interes kolega u strankama i institucijama a time i javnosti, za početak posebno na lokalnom nivou.Treba krenuti od malih i konkretnih inicijativa. Naprimjer institucije, javne pa i privatne kompanije trebaju sufinansirati troškove prijevoza samo onim uposlenicima koji za dolazak na posao koriste javni i grupni prijevoz (voz, tramvaj, autobus i sl.) – naravno, gdje je isto izvodivo.“
Obzirom da su u Bosni i Hercegovini izuzetno rijetke teme koje mogu okupiti ljude iz različitih političkih stranka, pitali smo i ovog mladog političkog aktivistu – da li je tema zaštite okoliša upravo takva?
„Za ozbiljan napredak u zaštiti okoliš ai unaprijeđenje instutacionalnih kapacite Bosne i Hercegovina, čitava plejada adekvatno usredotočenih političara iz različitih političkih opcija definitivno može, treba i mora staviti društveni ispred stranačkog interesa. U tom smislu svi trebamo poduzeti ogromne i iskrene napore za uspostavljanje u prvom redu usklađenog pravnog okvira zaštite okolišana svim nivoima odlučivanja, jer onečišćenje zraka ne poznaje granice općina, kantona ili entiteta. Moramo napraviti koaliciju vijećnika, zastupnika ili stranaka koja će raditi usmjereno na podizanju svijesti o osiguranju sigurnog i čistog okoliša, uvažavajući kontrolisano korištenje prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine i uspostavljanje balansa između istih, u skladu sa principima održivog razvoja.“ – odgovara Muamer Čehić.
Uzevši u obzir stručno zvanje magistra šumarstva ali i aktivno učešće u projektu „Priroda i društvo“, Čehić smatra da trenutno, a vrlo vjerovatno i budućnosti, postoje tri ključna prioriteta u okviru teme zaštite okoliša:
„Imajući u vidu egzistencijalne potrebe svakog živog bića u ovom trenutku a po mom mišljenju vrlo vjerovatno i u budućnosti tri su ključna prioriteta u okviru ove teme: očuvanje izvora pitkih voda, osiguranje čistog zraka i proizvodnja hrane iz čistog hemijski netretiranog tla. Propadanje okoliša a koje podrazumijeva onečišćenjevode i zraka odnosno gubitak tla, uključujući klimatske promjene, može usporiti i uništiti privredni napredak, ugroziti mir i stabilnost te uzrokovati migracije velikih razmjera.“ – zaključuje mladi političar i član Izvršnog odbora Narod i Pravda Gornji Vakuf-Uskoplje.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Jan 3, 2022 | Životna sredina slider
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, radimo i razgovaramo i sa mladim političkim aktivistima i aktivistkinjama iz različitih stranaka, kako bi čuli njihovu viziju angažmana na području zaštite okoliša. Ibrahim Indžić, naš prvi sagovornik, mladi je političar i član Izvršnog odbora Asocijacije mladih SDA Travnik.
„Okoliš ili okolina su sami po sebi relativno složena društvena oblast, koji iziskuju posebnu pažnju i još pažljiviji pristup, a sve u cilju kreiranja što ljepše životne sredine za sve nas.“ – započinje svoju percepciju ove teme Indžić.
„Iskreno govoreći, Bosna i Hercegovina, kao i u ostalim segmentima tako i u segmentu očuvanja okoliša se susreće sa problemima nedovoljno razvijenih kapaciteta, kao i mnogim socio-ekonomskim i institucionalnim problemima. Činjenica koja ohrabruje jeste da se sve više i više posvećuje pažnja ovome pitanju i problemi se rješavaju institucionalno, ali slobodno možemo reći da je taj tempo dosta usporen iz navedenih razloga. Smatram da proces pridruživanja BiH Evropskoj Uniji dosta doprinosi pozicioniranju ove tematike unutar institucija BiH tako što na jedan način stvara izvjesni ”pritisak” u procesu osvještavanja spomenutih institucija po pitanju ekologije, stoga u konačnici možemo očekivati sve veći napredak i čistije i zdravije okruženje za sve.“ – navodi mladi političar.
Kada je u pitanju odnos građana prema zaštiti okoliša, smatra kako su jasni pokazatelji da je svijest građana na izuzetno niskom nivou.
„Potrebno je određeno zakonsko rješenje, pa ako želite i zakonske sankcije za građane koji narušavaju i zagađuju okoliš, kako bi bar na taj način građani malo više obratili pažnju na ovu jako bitnu komponentu. S druge strane postoje i građani koji su ekološki osviješteni, ukazuju drugima na značaj očuvanja okoliša, ispravnog odlaganja otpada, i na koncu svojim primjerom ukazuju ostalima kako trebaju da vode brigu o svom okruženju.“
O tome kako njegova generacija u politici može doprinijeti rješavanju problema i izazova u oblastu zaštite okoliša, Ibrahim Indžić govori:
„Mladi političari ispred svojih političkih organizacija treba prvo da budu aktivni i prepoznatljivi kao aktivisti u svojim lokalnim zajednicama. Treba da aktivno uzimaju učešće u svim programima, projektima, edukacijama i aktivnostima vezanim za temu ekologije i očuvanja okoliša, a potom da sva stečena znanja i vještine dalje prenose svojim mladim kolegama u svojim političkim organizacijama. Jedan od načina stavljanja ove teme na dnevni red svojih stranaka jeste i podnošenje inicijative višim organima stranke da u svoje programe i strateške dokumente konkretnije zastupe temu ekologije, a upravo to je ono na što Mreža progresivnih inicijativa kao nevladina organizacija podstiče učesnike ekoloških radionica u svojoj organizaciji. Želio bih navesti i svijetli primjer svoje lokalne zajednice, općine Travnik, kada je na inicijativu općinskog načelnika gospodina Kenana Dautovića u mjesecu septembru ove godine održana ”Sedmica čistoće” kojoj se odazvalo više stotina volontera u svim mjesnim zajednicama Općine i zajedničkim snagama za sedam dana je očišćen veliki dio površine koju obuhvata općina Travnik, te na taj način je stvoreno ekološki prihvatljivije okruženje za sve stanovnike Općine.“
Da svaka politička stranka treba imati educiran kadar u smjeru kreiranja zelenih politika, nužnost je današnjice, smatra ovaj mladi politički aktivista. Navodi i da je tema zaštite okoliša upravo ona koja bi morala okupiti različite političke stranke u istoj borbi.
„Naročito obzirom da je čist okoliš i okruženje zajednički interes za sve, bez obzira kojoj nacionalnoj, etničkoj, religijskoj ili političkoj skupini neko pripadao. U centru ove teme je čovjek! Smatram da su ”zelene politike” sadašnjost i budućnost određenih političkih kretanja u sklopu savremenih političkih stranaka. Teško je opredijeliti se za samo jedan prioritet iz oblasti ekologije kojem treba da se promptno posvetimo. Umjesto toga rekao bih da su neki od prioriteta rješavanje problema divljih deponija koje su nastale isključivo ljudskim faktorom. Divlje deponije je potrebno prvo detektovati pa onda sanirati na efikasan način, te zakonskim regulativama ponuditi sankcije za nesavjesne građane koji doprinose nastajanju novih i širenju već postojećih divljih deponija. Zagađenje zraka od strane velikih termoelektrana, poput one u Tuzli, su također jedan od gorućih problema koje treba u što skorije vrijeme rješavati tako što će se građanima ponuditi ”zelena alternativa ”dosadašnjem načinu zagrijavanja objekata. Nadalje, veliki problem je i gradnja mini hidrocentrala koje narušavaju ekosistem, stvaraju problem sa pitkom vodom stanovnicima u čijim mjestima su planirane, te bih također ovom prilikom spomenuo primjer svoje lokalne zajednice gdje se na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća Travnik donijela odluka o stopiranju daljnje izgradnje mini hidrocentrala na području općine Travnik, a koncesije kod kojih je to bilo moguće su poništene.“ – govori Ibrahim Indžić, mladi politički aktivista i učesnik projekta Priroda i društvo.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Dec 23, 2021 | Aktuelno, Životna sredina
Energetska efikasnost je predmet snažnog i stalnog interesa i aktivnosti razvijenih zemalja. Stavljanje energetske efikasnosti u središte nacionalnih energetskih politika i Evropske unije kao cjeline provodi se u prvom redu zato što povećanje energetske efikasnosti doprinosi smanjenju troškova i potrošnje energije, i izravno utiče na konkurentnu sposobnost evropskih kompanija na međunarodnom tržištu. Druga važna posljedica povećanja energetske efikasnosti je smanjenje emisija CO2 , centralnog problema u zaštiti okoliša današnjice. Treća važna posljedica povećanja energetske efikasnosti je poboljšanje sigurnosti opskrbe potrošača. Četvrti, ali ne manje važan razlog je poticanje poduzetništva i otvaranje radnih mjesta. Evropska unija traži sve veće povećanje energetske efikasnosti, usmjerava sredstva u posebne fondove za poticanje veće energetske efikasnosti, za poticanje korištenja obnovljivih izvora i zaštitu okoliša te potiče više aktivnosti u promociji novog sustava gospodarenja energijom. Putem evropskih energetskih fondova (SAVE, SYNERGY, TACIS, ALTENER i drugih), PHARE programa i drugih međunarodnih fondova zemlje srednje i istočne Evrope se uključuju u zajednički program povećanja efikasnosti korištenja energije, značajnijeg korištenja obnovljivih izvora i zaštite okoliša. Iako mnoge zemlje u svijetu ulažu značajna finansijska sredstva u unapređenje energetske efikasnosti, Bosna i Hercegovina je na samom početku tog puta. Osim sporadičnih primjera ulaganja, mnogo toga nije urađeno. S druge strane, to predstavlja i veliki potencijal i priliku, što nužno ne mora značiti nešto što je negativno. Stručni članci ocjenjuju postojeće stanje neodrživim, i zahtijevaju aktivne mjere. Najčešće se to pitanje odgovornosti naslovljava na Vlade, i za ono što je u području njihovih odgovornosti kao i za ono što je područje odgovornosti i odlučivanja firmi ili građana.
Cijeli policy paper dostupan je na linku.
by MPI | Nov 16, 2021 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Irfan Čengić zastupnik je SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i učesnik projekta „Priroda i društvo“.
Čengić smatra da ni institucije ni građani nisu dovoljno zainteresovani za probleme iz oblasti zaštite okoliša i da je edukacija važna odgovornost institucija.
„Prije svega institucije moraju više raditi na promociji i edukaciji građana o ovoj važnoj temi. To podrazumijeva objasniti obaveze Bosne i Hercegovine iz Zelene agende za Zapadni Balkan i približiti tu temu građanima i objasniti njen značaj za svakodnevni život građana u našoj državi.“ – navodi Čengić.
Jasno je da u procesu angažmana na temama iz oblasti zaštite okoliša odgovornost imaju i političari i političarke i iz vlasti i iz opozicije. Zastupnik Socijaldemokratske partije pojašnjava kako se do sada u institucijama bavio ovim temama, ali i da li smatra da je moguće da upravo zaštita okoliša bude prostor zajedničkog djelovanja različitih političkih opcija:
„Konkretno, predložio sam inicijativu za usvajanje novog Zakona o obnovljivim izvorima energije u Federaciji Bosne i Hercegovine koji bi bio kvalitetniji i pravedniji. Prilikom usvajanja novog Zakona o zaštiti okoliša usvojeno je 19 amandmana koje sam predložio i tako poboljšao prijedlog zakona.Također u svojim javnim nastupima nastojim dati na važnosti ovim temama.
Mislim da je moguće okupiti političare iz različitih političkih opcija oko jednog zajedničkog društvenog interesa što je najbolje pokazalo i funkcionisanje Zelenog kluba u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U budućnosti je potrebno na svim nivoima okupljati zastupnike i političare iz različitih stranaka oko ove teme.“ – pojašnjava Čengić.
Obnovljivi izvori energije, iako se u Bosni i Hercegovini nerijetko percipiraju kao daleka tema budućnost, trenutno su, kaže Irfan Čengić, za njega najbliža oblast, i to u kontekstu veze između energetskog sektora i zaštite okoliša.
„Zbog toga mi je stalo do novog Zakona o obnovljivim izvorima energije i povećanja učešća građana i privrede u proizvodnji električne energije. Proces dekarbonizacije BiH mora pratiti pravedna energetska tranzicija u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan.“ – zaključuje.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
Posljedni komentari