Projekat: Regionalni dijalog mladih za Evropu
Autorica: Jelena Dadić
Čekali i dočekali – Evropska komisija je 8. novembra objavila godišnji izvještaj o napretku regiona za 2023. godinu, odnosno, novi paket proširenja i Izvještaj o evrointegraciji za sve zemlje Zapadnog Balkana. Kakva je ocjena napretka ovih zemalja u ovogodišnjim izvještajima, u kojoj mjeri se oni bave i pitanjima i potrebama mladih, odnosno, uzimaju li u obzir učešće mladih u procesima donošenja odluka? Podsjetimo se, Zapadni Balkan čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Kosovo*[1], a tekst se bavi uporednom analizom izvještaja za navedene zemlje sa fokusom na omladinsku perspektivu.
Čitamo li svi u Srbiji isti izjveštaj Evropske komisije?
Reakcije javnosti na izvještaj u Srbiji bile su očekivane, uzimajući u obzir izbornu poletnost, koja nam nije strana. Premijerka Srbije Ana Brnabić nije krila zadovoljstvo, jer je Evropska komisija, kako kaže, „prepoznala jasan napredak Srbije“ u svim ključnim oblastima. Sa druge strane, civilno društvo u Srbiji ne izražava jednaku pozitivnost kao donosioci odluka, a nisam sigurna ni da građani i građanke Srbije osjećaju blagodeti određenog napretka. Da li zbog same izborne kampanje ili tradicionalnog bijega od odgovornosti javnih vlasti, izostalo je temeljnije posvećivanje preporukama Evropske komisije i predlaganje konkretnijih rješ0nja. Ostaje utisak da nismo sigurni kako da čitamo ovogodišnje izvještaje Evropske komisije, odnosno, legitimno postavljamo pitanje: Čitamo li svi isti izvještaj? Skoro deceniju, pripremljenost Srbije za članstvo u Evropskoj uniji stagnira na istom mjestu, a za ozbiljan pomak potrebno nam je više od prolazne ocene kojom ćemo zamaskirati realnost.
Ocjenu veoma dobrog i dobrog napretka rijetko kada čujemo, dok se godinama oko nas vrti diskurs o ograničenom napretku Srbije. Na osnovu Alternativnog izvještaja o položaju i potrebama mladih za 2023. godinu, istraživanja koje svake godine sprovodi Krovna organizacija mladih Srbije, mladi koji prate politička dešavanja izjašnjavaju se da ih najviše interesuju teme korupcije i kriminala, zatim nacionalne teme – Kosovo, spoljna politika Srbije, ali i ekonomske teme zapošljavanja, stanja demokratije i zaštite životne sredine.
Podsjetimo se, do danas je otvoreno 22 od 35 poglavlja od čega su dva privremeno zatvorena. Otvaranje poglavlja, zatvaranje istih, kao i analiza preporuka izvještaja u procesu pristupanja Uniji naizgled deluju kao puke administrativne aktivnosti, što često i jesu, ali ono što ne smijemo izgubiti iz vida jeste da se one odnose na oblasti koje utiču na živote svakoga od nas, bez obzira na naša interesovanja, vrstu zanimanja, mjesto stanovanja ili naše lične vrijednosti. U vezi sa procesom pristupanja Evropskoj uniji, kao i o održivosti ovakve nadnacionalne organizacije možemo imati različite stavove, ali definisana poglavlja i kriterijumi u direktnoj su vezi sa našim životnim standardom, zdravljem, pravima i participacijom i kao takvi ne smiju ostati mrtvo slovo na papiru, bez obzira na naše sentimente ka Evropskoj uniji.
(Ne)važnih 16 odsto
Na osnovu Zakona o mladima u Srbiji, sva lica od 15 do navršenih 30 godina života smatraju se mladim, a prema popisu iz 2022. godine, mladi (15–29 godina) čine 15,76 odsto populacije u Srbiji. Jesu li i koliko naše potrebe vidljive?
Evropska komisija se, u svom izvještaju u okviru ekonomskih kriterijuma i funkcionisanja tržišne ekonomije, osvrće na program Garancija za mlade. Uzimajući u obzir da je jedan od najvećih problema mladih upravo nezaposlenost, implementacija plana Garancija za mlade trebalo bi da nam olakša sam ulazak na tržište rada i sticanje potrebnih vještina. Zbog čega je ovo važno i šta su tačno Garancije za mlade?
Prema zvaničnim podacima Nacionalne službe za zapošljavanje broj mladih koji su nezaposleni u maju 2023. godine iznosio je 75.526 što predstavlja ukupno 18,43 odsto od celokupnog broja nezaposlenih. Važno je pomenuti i da tranzicija od škole do prvog stabilnog i/ili zadovoljavajućeg posla u Republici Srbiji traje veoma dugo, skoro dvije godine, što znači da posao u Srbiji aktivno tražimo mnogo duže nego naši vršnjaci u zemljama Evropske unije.[2] Većina mladih ne radi na poziciji za koju su se školovali, mnogi vjeruju da su za dobijanje posla primarna lična poznanstva i članstvo u političkoj partiji, dok su u našoj zemlji i dalje prisutni slučajevi „rada na crno“, odnosno neprijavljivanja zaposlenih lica.
Garancije za mlade jesu evropski mehanizam koji treba da pomogne mladima da što lakše prebrode prelazni period nakon završenog školovanja, traženja posla, prakse ili dodatnog školovanja i usavršavanja, a funkcionišu u vidu političke obaveze. Šta to znači? Ovaj program predstavlja političku obavezu svih vlada država članica Evropske unije da obezbijede mladim ljudima kvalitetnu ponudu za: zapošljavanje, nastavak obrazovanja, praksu ili obuku, a uzimajući u obzir da period ulaska na tržište rada mladima nije nimalo lak, neće nam biti teško da shvatimo značaj ove sistemske podrške. Država ovu obavezu mora ispuniti u roku od četiri meseca od gubitka posla, odnosno, završetka školovanja. Dio odgovornosti i odluke je svakako na nama, ali država je ta koja ima obavezu da nam olakša ovaj proces i obezbijedi saradnju svih sektora u društvu – javnog sektora, poslodavaca, civilnog sektora, lokalnih samouprava, itd. Srbija je sa Evropskom unijom potpisala Protokol o saradnji na programu Garancija za mlade u julu ove godine.
Izvještaj se dotiče i nastavka programa Moja prva plata koji podstiče zapošljavanje mladih. Program se realizuje kroz četiri faze, a prva je namjenjena isključivo poslodavcima koji su zainteresovani da učestvuju u programu. Potom je na redu prijava nezaposlenih lica, dok će se treća faza programa odnositi na izbor kandidata od strane poslodavaca. Četvrta faza realizacije programa podrazumeva potpisivanje trojnog ugovora između Nacionalne službe za zapošljavanje, poslodavca i izabranog kandidata. „Detalj“ koji remeti idiličnu sliku državne intervencije jeste da se ovaj program realizuje u trajanju od devet meseci bez zasnivanja radnog odnosa, što znači da mladi nemaju adekvatne uslove rada i pravo na socijalno osiguranje, regulisane slobodne dane, a zdravstveno osiguranje koje dobijaju je ograničenog karaktera. Takođe, država će na mjesečnom nivou isplaćivati mladima sa srednjim obrazovanjem novčanu naknadu u iznosu od 28.000 dinara, dok će mladi sa visokim obrazovanjem dobijati 34.000 dinara. Uzimajući u obzir da je prosječna potrošačka korpa u avgustu 2023. godine iznosila više od 100.000 dinara, naziv programa koji sadrži riječ plata trebalo bi redefinisati, jer se legitimno pitamo da li ovo uopšte možemo nazvati platom. Na osnovu istraživanja, najveći procenat mladih smatra da je plata od više od 110.000 dinara dovoljna za pristojan život[3]. Na ovo dodajte podatak da skoro 18 odsto mladih ljudi radi na crno, promešajte sa informacijom da mladi nemaju povjerenja u institucije u našoj zemlji, začinite time da su na dnevnom nivou izloženi fizičkom i drugim oblicima nasilja i dobićete odličan recept kako 50 odsto mladih planira da napusti Srbiju, dok 40 odsto njih ne planira trenutno, ali ne otpisuje tu mogućnost. Moramo uzeti u obzir i da zasluge za smanjenje stope nezaposlenosti mladih imaju i ekonomske migracije.
Evropska komisija ukratko daje preporuke za povećanje stope aktivnosti mladih i smanjenje nezaposlenosti u okviru privremeno zatvorenog Poglavlja 26 – Obrazovanje i kultura. U njima se daje pregled stanja i preporuka u oblasti srednjeg i visokog obrazovanja, ali se dotiče i razvoja neophodnih vještina za tržište rada, nedovoljnih mogućnosti za prekvalifikaciju i značaja karijernog vođenja i savetovanja.
Ko (ne) čeka – taj dočeka
Gore pomenuto poglavlje ukratko se dotiče i prethodno usvojenih zakona i strategija – početkom godine je usvojena nova dugoočekivana Nacionalna strategija za mlade koja određuje prioritete omladinske politike do 2030. godine, a potom je usvojen i Akcioni plan za period od 2023. do 2025. godine za sprovođenje Strategije za mlade. Akcioni plan, kao dokument javne politike, operacionalizuje opšte i posebne ciljeve postavljene Strategijom, definiše prioritete u pogledu vremena ostvarivanja konkretnih mera i precizira neophodna finansijska sredstava za njihovo sprovođenje. Sa druge strane, još uvek čekamo na bitne zakone koji se tiču unapređenja položaja i prava mladih.
Dokle smo stigli sa Zakonom o mladima? Novi Zakon o mladima još uvek nije usvojen, ali za razliku od prethodnog resornog ministarstva za mlade, Ministarstvo turizma i omladine otpočelo je rad na izradi novog zakona, kroz rad Radnih grupa koje razmatraju nacrt zakona, nakon čega nas očekuje održavanje javne rasprave. U toku je rad radne grupe za izmjene i dopune Zakona o volontiranju, a kada se radi o Zakonu o radnoj praksi – nacrt postoji, ali očigledno ne i politička volja. Nije nam strano da se u kontekstu procesa izbora, nacrtima zakona i nastavku započetih procedura u našoj zemlji gubi svaki trag. Takođe, nije nam strano da se čak i kada dočekamo proces javnih rasprava, one održavaju za vrijeme praznika ili sezona odmora, a informacije o njihovom održavanju nerijetko dobijamo kao da su u pitanju tajni državni podaci.
O mladima sa mladima
Jedan plus za Srbiju – Evropska komisija pohvalila je obnovljenu aktivnost Saveta za mlade Vlade Republike Srbije, savjetodavnog tijela koje podstiče aktivnosti u vezi sa razvojem, ostvarivanjem i sprovođenjem omladinske politike i predlaže mjere za njeno unapređivanje. Članovi Savjeta pored organa državne uprave, kancelarija za mlade jesu eksperti/kinje i drugi akteri, ali i predstavnici mladih koji zastupaju stavove mladih u Srbiji. Iako možemo primetiti osetnu razliku u učestalosti i načinima održavanja sednica aktuelnog Savjeta za razliku od prethodnih saziva, a ako uzmemo u obzir da se i novi Zakon o mladima dotiče važnosti postojanja ove mogućnosti, prostor za unapređenje još uvijek postoji. Sjednice Savjeta jesu mjesto za predstavnike mladih da adresiraju važna omladinska pitanja, stoga je važno da i predstavnici drugih ministarstava, kao i drugi članovi Savjeta budu aktivan dio ovog tijela i pokažu spremnost da dogovorene mjere zaista budu i primjenjene. Mandat tekućeg Savjeta traje do vremena aktuelnog saziva Vlade, a učestali izborni procesi u našoj zemlji onemogućavaju dublje posvećivanje rješavanju problema, usljed frekventnosti institucionalnih promjena.
Novo resorno ministarstvo zaduženo za mlade jeste Ministarstvo turizma i omladine, a ova institucionalna promjena nije podrazumijevala i sistemsku promenu koja bi još više podstakla međusektorsku saradnju. Šta to znači? Prema posljednjim podacima, u Sektoru za omladinu trenutno radi 11 zaposlenih od ukupno 17 predviđenih radnih mjesta. Situacija jeste nešto bolja u odnosu na prethodno ministarstvo, ali i dalje se suočavamo sa nedostatkom ljudskih resursa koji koči procese i implementaciju.
Takođe, ono što uvijek treba imati u vidu jeste da su mladi heterogena grupacija, što znači da i među samim mladima postoje razlike u potrebama i načinu života, najprije govoreći o mladima koji žive u gradovima i o njihovim vršnjacima u manjim mjestima u Srbiji. Zato su nam veoma važni mehanizmi učešča mladih i na lokalnom nivou. Skoro 50 odsto jedinica lokalne samouprave nema formirane lokalne savjete za mlade, a one koje imaju, često se radi o nefunkcionalnim i neinkluzivnim telima. Dakle, kao što postoji nacionalni Savjet za mlade, tako su nam i na lokalu potrebni funkcionalni mehanizmi učešća kao što su savjeti za mlade, kancelarije za mlade, lokalni akcioni planovi, finansiranje lokalne omladinske politike i omladinski prostori.
Analiza napretka u komšiluku
Šta kažu izvještaji ostalih zemalja na Zapadnom Balkanu? Kada se radi o Albaniji i o ispunjenosti ekonomskih kriterijuma za ovu državu, izvještaj se takođe dotiče pripremljenosti ove zemlje za implementaciju Garancija za mlade. Podsetimo se, u 2022. godini Tirana je nosila titulu Evropske prijestonice mladih, što je rezultiralo postojanjem raznolikih sadržaja i aktivnosti za mlade iz ovog grada, ali i iz regiona, a kako ističe i Evropska komisija, ova titula unaprijedila je lokalni i nacionalni ekosistem za razvoj omladinskih politika. Pored naznake da još uvijek nije obezbijedila sistemsku funkcionalnost na poljima socijalnih usluga, inovacija i zapošljivosti, Albanija je ostvarila dobar napredak u ovim oblastima u toku izvještajnog perioda.
U skladu sa preporukama iz posljednjeg izveštaja, usvojena je nova Nacionalna strategija zapošljavanja i vještina 2023-2030 koja se fokusira se na kvalitet poslova, razvoj vještina i bolje usklađivanje potražnje i ponude na tržištu rada. Ona daje prioritet sistematskom angažovanju privatnog sektora u stručnom obrazovanju i obuci, kao i razvoju zelenih i digitalnih vještina kroz sistem celoživotnog učenja. Takođe, odobren je Nacionalni plan implementacije šeme Garancija za mlade, dok bi u narednoj godini Albanija trebalo da započne pilotiranje Garancija za mlade, sa posebnim fokusom na NEET mlade (one koji nisu u obrazovnom sistemu, zaposleni ili na obuci/neformalnom obrazovanju). Nacionalna strategija za mlade 2022-2029 usvojena je u oktobru 2022. godina i dotiče se i oblasti rodno zasnovanog nasilja, njegovanjem vještina koje promovišu emocionalnu, psihološku i fizičku sigurnost mladih žena i muškaraca.
U izvještaju za Bosnu i Hercegovinu, takođe je u fokusu problem zapošljivosti mladih. Nezaposlenost mladih (15-24 godine) vratila se na nivo prije pandemije Kovida i na stopu od skoro 30 odsto nezaposlenih mladih. Visoka nezaposlenost traje godinama zbog izazova povezanih sa neusklađenošću vještina, nedovoljnim tempom otvaranja radnih mesta i neadekvatim poreskim rešenjima. Takođe, postoji značajan rodni jaz, sa stopama nezaposlenosti žena većim od onih za muškarce, dok neophodne reforme javne službe za zapošljavanje onemogućavaju ograničeni budžetski i ljudski resursi.
U oblasti inovacija i obrazovanja, BiH i dalje ima ocjenu lošeg kvaliteta zbog kontinuirane neusklađenosti vještina. Šta ovo, u stvari znači? Obrazovni sistem u BiH ne uspjeva da radnoj snazi obezbijedi vještine i znanja neophodna za nesmetanu integraciju na tržište rada, te je neadekvatno obrazovanje važan faktor za posebno visoku stopu nezaposlenosti mladih. Nastavni planovi i programi i dalje su zastareli i još uvijek nisu dovoljno usklađeni sa realnim potrebama zemlje, dok u cjelokupnoj populaciji i dalje postoji veliki udio niskokvalifikovanih ljudi.
U oblasti socijalne politike i zapošljavanja, BiH je ostvarila određeni nivo pripremljenosti, najviše u vezi sa preporukom koja se odnosi na izradu plana implementacije Garancija za mlade. Preporuke Komisije od prošle godine su samo djelimično sprovedene i stoga ostaju na snazi. U narednoj godini ova država bi trebalo da usvoji strategije zapošljavanja na nivou entiteta i na nivou cijele zemlje, ali i da usvoji plan implementacije Garancija za mlade u skladu sa smernicama EU. Naglasak se stavlja i na izradu Nacionalne strategije za mlade koja bi trebalo da obijezbedi ravnopravan tretman mladih u društvu.
Situacija u Crnoj Gori ne odskače mnogo od situacije u regionu, sa problemom nezaposlenosti mladih od skoro 30 odsto. Spremnost na reforme od strane Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Evropska komisija vidi kao važnu stepenicu ka implementaciji Garancija za mlade, ali i za funkcionalno tržište rada. Crna Gora je u julu 2021. godine usvojila Deklaraciju Zapadnog Balkana o obezbjeđivanju održive integracije mladih na tržište rada i obavezala se da će preduzeti konkretne korake za postepeno uvođenje i implementaciju Garancije za mlade.
Slično kao i u Srbiji, i građani i građanke Crne Gore čekaju završtetak važnih zakonodavnih procesa koji bi normativno uredili prava mladih u zemlji. Na redu je usvajanje izmene i dopune Zakona o mladima, nove Strategije za mlade s obzirom na to da se prethodna odnosila na period do 2020. godine, ali i usvajanje Akcionog plana za njenu implementaciju. Kako se navodi u izveštaju, ova Strategija bi operacionalizovala i omladinske centre u zemlji, a od značaja je još jednom podvući njihovu važnost kao jednog od mehanizama omladinske politike.
Kada se radi o Sjevernoj Makedoniji, mladi su takođe prepoznati kao osjetljiva ciljna grupa koja se suočava sa poteškoćama na tržištu rada. Sjeverna Makedonija je prva ekonomija Zapadnog Balkana koja je uvela jedan oblik garancija za mlade 2018. godine. U periodu od 2018. do 2022. godine učešće nezaposlenosti mladih je smanjeno za gotovo 13 odsto, i pored toga što Zavod za zapošljavanje funkcioniše sa nedovoljno ljudskih resursa. Iako Sjeverna Makedonija predstavlja primer dobre prakse za zemlje iz komšiluka, Evropska komisija podvlači da je neaktivnost na tržištu rada i dalje posebno velika za žene, u odnosu na muškarce. Preporuka jeste da se intenzivno nastavi implementacija ovog plana, sa fokusom na ugrožene grupe u društvu. U državi postoje Nacionalna strategija zapošljavanja 2021-2027, kao i Akcioni plan zapošljavanja 2021-2023, a novi plan za implementaciju Garancija za mlade 2023-2026 usvojen je u martu 2023. godine. Zakon o participaciji mladih i omladinskoj politici donet je 2020. godine i uređuje brojna pitanja iz domena omladinske politike, a posebno omladinsko organizovanje, participaciju mladih u donošenju odluka, dokumenta omladinske praktične politike, aktivnosti i mjere na nacionalnom i lokalnom nivou. U izvještajnom periodu izrađena je Nacionalna strategija za mlade za 2023-2027, koja čeka da bude usvojena. Ostaje otvoreno pitanje koliko su u skladu donijeti normativni akti sa realnim kapacitetima zemlje za njihovu implementaciju.
Evropska komisija u izvještaju koji se odnosi na Kosovo* dotakla se okruženja za volontiranje koje bi trebalo poboljšati, uključujući uspostavljanje odgovarajućeg zakonodavnog okvira usklađenog sa međunarodnim standardima i izdvajanjem finansijskih i ljudskih resursa za omladinske programe volontiranja. Usvojen je višegodišnji plan implementacije Garancija za mlade, a u toku su reforme javnih službi za zapošljavanje, a Kosovska agencija za zapošljavanje imenovana je kao koordinaciono telo. Učinjen je ključni napor u toku prve faze implementacije ove šeme, a Ministarstvo za kulturu, omladinu, sport i inovacije osnovalo je radnu grupu koja će djelovati kao fokalna tačka za implementaciju Garancija za mlade. Faktori koji direktno otežavaju situaciju unapređenja zapošljivosti na Kosovu* svakako jesu intenzivno prisustvo sive ekonomije, kao i manjkavosti obrazovnog sistema. U toku godine, radilo se na obezbeđivanju uslova za pilotiranje Garancija za mlade u dvije opštine, na izmjenama relevantnog zakonodavstva, kao i na restrukturiranju javne službe za zapošljavanje.
Preporuke su tu, gdje je odgovornost?
Izvještaji Evropske komisije u dijelovima pojedinih poglavlja dotiču se položaja i problema mladih, dajući kratki osvrt na prethodna postignuća, kao i dalje preporuke. Razumljivo, zbog obima samih izvještaja, tematskih oblasti i preporuka, ne postoji nešto konkretniji fokus ka mladima kao specifičnoj ciljnoj grupi. Sa druge strane, mladi kao takvi u praksi jesu dio i drugih definisanih poglavlja, što bi značilo da smo horizontalna grupa koja bi trebalo da bude uključena i u pitanja socijalnih politika, zapošljavanja, slobode, bezbednosti, obrazovanja, zaštite životne sredine i klimatskih promena i ostalih oblasti.
Zaključak ove uporedne analize jeste da se nijedna zemlja Zapadnog Balkana posebno ne izdvaja, kada se radi o oblasti omladinske politike. U fokusima paketa predstavljenih od strane Evropske komisije jesu zapošljivost mladih, inovativni pristupi zapošljivosti i obrazovanju, smanjenje stope NEET mladih, kao i rodnih nejednakosti. Razlike uglavnom postoje u normativnim procesima, odnosno, pravovremenosti donošenja zakonodavnih akata. Dok neke od zemalja još uvijek čekaju na nacrte zakona i usvajanje istih, druge države mogu poslužiti kao primjeri dobre ili loše prakse od čijih procesa možemo učiti. Upravo ovo predstavlja međusobnu snagu i izvor informisanja, kako u odnosu između donosilaca odluka, tako i među samim mladima u regionu koji razmenjuju sopstvena iskustva. Ključno je istaći da uspješna omladinska politika koja uključuje mlade u donošenje odluka leži u postojanju kako regionalne, tako i međusektorske saradnje koja uključuje sve aktere u društvu, od javnog, privatnog, civilnog sektora, medija, stručne zajednice, ali i samih mladih.
Ono za šta Evropska komisija poseduje legitimitet i na čemu bi trebalo insistirati jeste uključivanje mladih u sve faze procesa donošenja odluka, kao i formiranje i monitoring nad mehanizmima kroz koje se mladi uključuju u procese. Preporuke Evropske komisije imaju svoju političku i pravnu težinu, implementacija mjera i odgovornost jesu na donosiocima odluka i drugim državnim akterima, ali politike usmjerene na mlade trebalo bi da budu kreirane i od strane nas mladih. Ukrštanje evropske i nacionalne ekspertize sa realnim stanjem potreba mladih trebalo bi da bude podrazumjevajući standard. Uključivanje mladih u donošenje odluka može uticati na postojeći nivo povjerenja u institucije, zainteresovanost i aktivizam u politici oko nas, kao i na stavove mladih prema Evropskoj uniji. Na primjer, pozitivna reakcija mladih na Evropsku uniju u Srbiji je na rekordno niskom nivou, a 41 odsto mladih ne podržava ulazak Srbije u Evropsku uniju. Stoga, stiče se utisak da je Evropska komisija što zbog geopolitičke situacije u regionu, što zbog opšteg opadanja podrške procesu pristupanja, iskoristila momentum izvještaja za čvršće simpatije i jačanje uticaja na zemlje Zapadnog Balkana. Zaključak istraživanja Indeksa napretka mladih (Youth Progress Index 2023) koji realizuje Evropski omladinski forum, najveća platforma omladinskih organizacija u Evropi, jeste da i pored napretka u pojedinim oblastima, postoje i stagnacije u vezi sa pravima i slobodama mladih, jednakim pristupom obrazovanju, pravdom, političkim slobodama, slobodom veroispovijesti, kvalitetom vazduha i stambenom politikom.
Važno nam je da se o mladima kao posebnoj ciljnoj grupi diskutuje i da kao takva bude uključena u donošenje kako nacionalnih, tako i lokalnih odluka. U tom sistemu, mi imamo naša prava i obaveze, kao i odgovornost. Ali, odgovornost mladih i donosilaca odluka u ovim procesima ne može biti na istom nivou.
Jelena Dadić, konsultantkinja u oblasti omladinske politike i komunikacija
* Izrada ove publikacije finansirana je od strane Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost Fondacije Centar za demokratiju i ne odražava nužno stavove Evropske unije.
* This publication was funded by the European Union. Its contents are the sole responsibility of the Center for Democracy Foundation and do not necessarily reflect the views of the European Union.
[1] Ova oznaka ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti UN 1244/1999, kao i sa mišljenjem Međunarodnog suda pravde o kosovskoj deklaraciji nezavisnosti.
[2] Alternativni izveštaj o položaju i potrebama mladih, Krovna organizacija mladih Srbije, 2023.
[3] Alternativni izveštaj o položaju i potrebama mladih, Krovna organizacija mladih Srbije, 2023.
Posljedni komentari