Projekat: Regionalni dijalog mladih za Evropu

Autor: Nemanja Ivanović

Poslednjih nekoliko godina smanjuje se stopa nezaposlenoosti mladih u zemljama Zapadnog Balkana, ali varira od zemlje do zemlje i još uvek je veća u odnosu na zemlje članice Evropske unije. Najveća stopa nezaposlenosti mladih je u Severnoj Makedoniji i iznosi 34,9%, dok je najniža na Kosovu* – 21,4%. Prema podacima Eurostata iz novembra 2023. godine, nezaposlenost mladih na nivou EU iznosi 14,5%. Pre 10 godina, ta stopa bila je oko 24%. Kako je došlo do smanjenja nezaposlenost mladih za oko 10% u proteklih 10 godina na nivou EU i pored izbijanja pandemije COVID-19, rata u Ukrajini i drugih kriza koje su ostavile posledice na evropsko tržište rada?

Tokom 2013. godine iniciran je program Garancija za mlade od strane Evropske komisije, a iste godine usvojio ga je i Evropski savet. Garancija za mlade je politička obaveza svih zemalja članica EU da svim mladim osobama od 15 do 29 godina obezbede ponudu za posao, pripravnički staž, volontiranje ili mogućnosti daljeg školovanja i to u roku od četiri meseca nakon završetka formalnog obrazovanja ili gubitka zaposlenja. Garancija za mlade je obaveza svih relevantnih sektora u zemlji – izvršne vlasti i zavoda za zapošljavanje, organizacija civilnog društva i biznis sektora, odnosno poslodavaca. Glavni cilj Programa je inkluzija NEET mladih, odnosno onih koji nisu zaposleni, nisu u sistemu obrazovanja, niti su na obuci.

Ekonomsko-investicionim planom za Zapadni Balkan objavljenim od strane Evropske komisije u oktobru 2020. godine, program Garancija za mlade postao je obaveza i za zemlje Zapadnog Balkana koje su kandidati za članstvo u EU. Obavezale su se na sprovođenje ovog Programa i na Drugom ministarskom sastanku Evropska unija – Zapadni Balkan, održanom 8. jula 2021. godine u Sloveniji, usvajanjem Deklaracije Zapadnog Balkana o održivoj integraciji mladih na tržište rada. Zemlje Zapadnog Balkana nalaze se u različitim fazama implementacije programa Garancija za mlade. Severna Makedonija, koja je još 2018. godine započela uvođenje ovog programa, predstavlja najuspešniji primer u regionu. Planovi implementacije Garancije za mlade usvojeni su u Srbiji, Kosovu* i Albaniji, dok Crna Gora i Bosna i Hercegovina još uvek čekaju na usvajanje.

Kao što je već pomenuto, Severna Makedonija je najuspešnija zemlja u regionu kada je reč o implementaciji Garancije za mlade. U periodu od 2017. do 2019. godine nezaposlenost mladih smanjena je za oko 9%. Novi Plan za sprovođenje Garancije za mlade za period 2023-2026 Vlada Severne Makedonije usvojila je u martu 2023. godine. Severna Makedonija je postavila cilj od 30%, odnosno da se Garancija za mlade smatra uspešnom ako minimum 30% mladih koji prođu kroz Program dobiju zaposlenje, pripravnički staž, volontiranje ili mogućnost daljeg školovanja i usavršavanja u roku od 4 meseca. Od 19.322 mladih koji su tokom 2021. učestvovali u programu Garancija za mlade, 41% njih dobilo je priliku za zaposlednje, volontiranje ili usavršavanje. Tokom 2022. više od 20.000 mladih ljudi učestvovalo je u Programu, pri čemu je 43% njih nakon završetka programa uspešno pronašlo zaposlenje ili mogućnost za obuku. Stoga se smatra da je Severna Makedonija izuzetno uspešna u implementaciji ovog Programa, jer je uspela da dostigne i premaši postavljeni cilj od 30%.

Pored uspešnog uključivanja velikog broja učesnika Programa na tržište rada, implementacija Garancije za mlade doprinosi i jačanju institucija. Nosilac procesa implementacije je Ministarstvo rada i socijalne politike, a osnovan je i Koordinacioni savet za Garanciju za mlade čija je nadležnost nadgledanje sprovođenja ovog Programa. Ipak, procenat nezaposlenosti mladih u Severnoj Makedoniji u 2022. godini iznosio je 34,9%, što je i dalje skoro duplo više u odnosu na prosek u zemljama Evropske unije koji iznosi 14,5%, a ujedno je i najveća stopa nezaposlenosti mladih u celom regionu. U izveštaju Evropske komisije o napretku Severne Makedonije za 2023, navodi se da aktivne mere tržišta rada i program Garancija za mlade trenutno nisu dovoljno praćeni, evaluirani i procenjeni. Ključan izazov u implementaciji Programa je ograničenost finansijskih sredstava, koje Vlada Severne Makedonije nije u mogućnosti da obezbedi.

Garancija za mlade u Srbiji prepoznata je u novoj Nacionalnoj strategiji zapošljavanja za period 2021-2026 i Strategiji za mlade usvojenoj u januaru 2023. Stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji za 2022. godinu iznosila je 24,9%, dok je stopa nezaposlenosti tzv. NEET mladih – onih koji nisu zaposleni, nisu u obrazovnom sistemu niti na obuci oko 15%. Krajem decembra 2023. godine Vlada Republike Srbije usvojila je Implementacioni plan Garancija za mlade. Pilotiranje programa u tri filijale Nacionalne službe za zapošljavanje – Kruševcu, Sremskoj Mitrovici i Nišu trajaće od januara 2024. do kraja 2026. godine, sa ciljem proširenja programa na celu teritoriju Republike Srbije. Za vreme trajanja EU nedelje mogućnosti 2023. godine, Republika Srbija i Evropska unija potpisale su sporazum o finansijskoj pomoći u iznosu od 5,5 miliona evra koja je usmerena na implementaciju Garancije za mlade, odnosno za pilotiranje programa u pomenute tri filijale. Institucije u Srbiji ističu da trenutno ne postoje kapaciteti za realizaciju ovog programa na teritoriji cele Srbije, ali puna primena Programa na nacionalnom nivou je jedan od glavnih prioriteta Operativnog programa u okviru IPA III 2023-2027. Nosilac programa je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Vlade Republike Srbije, koje je formiralo Koordinaciono telo za izradu i praćenje sprovođenja Plana implementacije Garancije za mlade, kao i Stručnu grupu za realizaciju pripremnih aktivnosti.

Kosovo* se još uvek nalazi u ranoj pripremnoj fazi kada je reč o pregovaračkom poglavlju 19 koje se odnosi na socijalnu politiku i zapošljavanje. Ipak, u Izveštaju Evropske komisije o napretku Kosova* za 2023. godinu napominje se da je postignut određeni napredak kada je reč o pripremama za implementaciju Garancije za mlade u skladu sa Implementacionim planom koji je usvojen u novembru 2022. godine. U Izveštaju se navodi da je neophodno nastaviti sa sprovođenjem Plana implementacije i obezbeđivanju uslova za pilotiranje programa u dve opštine – Mitrovica i Uroševac. Stopa nezaposlenosti mladih na Kosovu* je tokom 2022. smanjena za neverovatnih 16,6% – 2021. godine taj procenat iznosio je 38%, dok se 2022. smanjio na 21,4%. Zavod za zapošljavanje Kosova* je u fazi restrukturiranja kako bi se ta institucija osposobila za implementaciju Programa. Ipak, u Izveštaju Evropske komisije ističe se da je najveći problem nedostatak ljudskih resursa u javnim službama za zapošljavanje, kao i zastareli informacioni sistem.

U izveštaju Evropske komisije o napretku Albanije za 2023. godinu navodi se da su pripreme za implementaciju Programa napredovale, te da je neophodno započeti pilotiranje programa kako bi se omogućila implementacija Programa na teritoriji cele zemlje. Albanija je usvojila Plan implementacije programa Garancija za mlade kao Aneks nove Nacionalne strategije za mlade za period 2023-2030. Nosilac celokupnog procesa je Ministarstvo finansija i ekonomije Republike Albanije. Stopa nezaposlenosti mladih tokom 2022. bila je 27,8%, dok stopa nezaposlenosti tzv. NEET mladih iznosi 23,4%.

Crna Gora i Bosna i Hercegovina su jedine zemlje u regionu koje još uvek nisu usvojile Plan implementacije Garancije za mlade. Udeo nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori u maju 2023. iznosio je 28,3%. Prema Izveštaju o napretku Crne Gore za 2023, preporuke Evropske komisije su da se ojača Zavod za zapošljavanje i pripremi za sprovođenje Garancije za mlade. Formirana je Radna grupa za program Garancija za mlade sa ciljem unapređenja nacrta Plana implementacije Garancije za mlade, koja radi i sa stručnjacima iz Međunarodne organizacije rada.

Bosna i Hercegovina je poslednja zemlja u regionu kada je u pitanju sprovođenje programa Garancija za mlade. U Izveštaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2023. godinu ističe se da je postignut ograničen napredak kada je reč o finalizaciji i usvajanju Plana implementacije Garancije za mlade. U oktobru 2023. konačno je usvojena Strategija zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2023-2030, koja prepoznaje Garanciju za mlade kao potpuno novi model zapošljavanja mladih, a dugačak proces njenog usvajanja predstavljao je glavnu prepreku za program Garancija za mlade u Bosni i Hercegovini. Pilotiranje programa je već počelo, a za pilot opštine izabrane su dve manje sredine Visoko i Čitluk. Nakon pilotiranja programa očekuje se proširenje na celu teritoriju Bosne i Hercegovine. Na nacionalnom nivou Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je nosilac procesa implementacije Programa, dok je za implementaciju programa u Federaciji BiH nadležno Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Informacije o Garanciji za mlade u entitetu Republika Srpska nije moguće pronaći na internetu, niti se pominju u godišnjim izveštajima Evropske komisije. Stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini najveća je u celom regionu i iznosi 33,47% za 2022. godinu.

Ključ uspešne primene programa Garancija za mlade leži u intenzivnoj saradnji svih sektora u zemlji – od izvršne vlasti koja je dužna da obezbedi finansijska sredstva za implementaciju, preko poslodavaca, pa sve do OCD. Nakon usvajanja Strategije zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine očekuje se da će i Bosna i Hercegovina u narednom periodu usvojiti Plan implementacije, koju će, nadamo se, slediti i Crna Gora, kako bi sve zemlje regiona u narednim godinama mogle da primenjuju ovaj ambiciozni program za mlade na celoj teritoriji. Ipak, za to će biti neophodna snažna politička volja svih vlada u regonu, jer samo one mogu da obezbede finansijsku podršku za uspešnu implementaciju.

Nemanja Ivanović, omladinski aktivista i član Glavnog odbora Socijaldemokratske stranke 

* Izrada ove publikacije finansirana je od strane Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost Fondacije Centar za demokratiju i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

* This publication was funded by the European Union. Its contents are the sole responsibility of the Center for Democracy Foundation and do not necessarily reflect the views of the European Union.