Svjetski dan zaštite životne sredine obilježen je u junu mjesecu širom planete. BiH je još ranije targetirana kao jedna od najzagađenijih zemalja u Evropi. Evo šta o ovim problemima i ekološkoj svijesti kažu ekolozi i aktivisti.
Iz banjalučkog Centra za životnu sredinu stanje životne sredine ocjenjuju jako negativnim ističući da je BiH prethodnih godina na razne načine ocjenjivana kao zemlja bez ikakvog progresa po pitanju zaštite prirode.
“Svjetska organizacija nas je proglasila jednom od najzagađenijih zemalja svijeta kada je u pitanju aero-zagađenje iz termoelektrana. Zbog toga ima dosta oboljenja i o tome se malo priča”, rekla nam je Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu.
Povodom Svjetskog dan životne sredine poseban osvrt ovog udruženja biće problem zagađenja piralenom u Banjaluci.
“Građanima ćemo danas dati mogućnost da postavljaju pitanja koja ćemo proslijediti nadležnim institucijama. Cilj je da ukažemo na hitnost rješavanja ovog problema i da je javnost jako zabrinuta”, rekla je Crnkovićeva.
Ona tvrdi da su na našem području ugroženi svi prirodni resursi – voda, vazduh i zemljište, navodeći da su čvrsti i tečni otpad najvidljiviji problem stanja ekološke svijesti u našem društvu.
“Ono što vidimo jeste određeni napredak u svijesti građana posebno kada je riječ o odbrani određenih teritorija kao što su šumski kompleksi ili rijeke od negativnih investicija. Ljudi su počeli da prepoznaju našu misiju i iste povezuju sa gorućim problemima u društvu što dovodi do targetiranja glavnih uzroka svih problema”, rekla nam je Crnkovićeva.
“Incel je zagađen piralenom i teškim metalima”
Prema njenim riječima, svi nivoi vlasti u BiH se neodgovorno odnose prema prirodi i zaštiti životne sredine.
“Nažalost, ne vidimo ni jedan jako pozitivan primjer na bilo kom nivou. Određene pomake vidimo u proglašavanju zaštićenih područja. Previše je obećanja, ali je malo konkretnih stvari. U procesu evropskih integracija ove stvari moraćemo da rješavamo mnogo ozbiljnije i brže”, podvukla je Crnkovićeva.
Jovica Sjeničić, predsjednik Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banjaluke, tvrdi da je potrebno je mijenjati svijest i ophođenje prema prirodi.
“Postoje zakonske odredbe, ali se o ekologiji jako malo vodi računa. Jedan od gorućih problema je zagađenje voda. Većina proizvođača uopšte nema sisteme za prečišćavanje. O naseljenim mjestima i komunalnim vodama suvišno je i pričati. Takođe, dosta deponija nije u skladu sa zakonima”, rekao nam je Sjeničić.
On je izrazio zabrinutost zbog nedovoljne reagovanje javnosti kada je riječ o zagađenima, naovdeći primjere rijeka Vrbas, Spreče i Bosne.
“Nezadovoljavajuće stanje životne sredine u BiH”
Svjetski dan zaštite životne sredine ustanovila je Generalna skupština UN 1972. godine i obilježava se svake godine 5. juna u više od 100 zemalja.
Ovaj dan i manifestacije koje ga prate koriste se kao jedan od glavnih načina kroz koje UN razvija svijest o životnoj sredini širom svijeta i podstiče političku pažnju i akciju za unapređenje kvaliteta životne sredine.
Ovogodišnji Svjetski dan životne sredine posvećen je zaštiti vazduha i odvija se pod motom “Borba protiv zagađenja vazduha”.
Performans na Trgu Krajine
U Centru za životnu sredinu smatraju da je slučaj zagađenja piralenom u banjalučkom Incelu jedan od ogromnih problema sa kojim se suočila Banjaluka. Tim povodom na Trgu Krajine izveden je simbolični performans “pet do dvanaest”.
“Očekujemo rezultate uzorkovanja zemljišta i da se vidi na koji način se pristupiti rješavanju problema. Za piralen u Incelu se znalo godinama i o tome se ćutalo. U prvom krugu reakcija želimo da imamo partnerski odnos, želimo da vidimo i agilnost i transparentniji odnos institucija u rješavanu ovog problema”, poručila je Crnkovićeva.
Mrlja na Vrbasu: “Definitivno cvjetanje algi”
Majda Ibraković, eko-aktivista, upozorila je na pojedine ekološke probleme u Banjaluci poput piralena, algi u Vrbasu i slično.
“Postavili smo simboličan sat koji predstavlja hitnost problema i reakcije nadležnih. Povodom posljednih dešavanja građanima smo dali mogućnost da postave pitanja, odnosno ostave komentare i sugestije nadležnim. Njihove odgovore ćemo javno objaviti i službenim putem proslijediti institucijama. Krajnje je vrijeme da se shvati ozbiljnost situacije. Naša javnost i instuticije uglavnom reaguju pet do dvanaest, ali ovaj put to je u dvanaest i pet”, rekla je ona.
Izvor: Mondo.ba
Posljedni komentari