PRIRODA I DRUŠTVO sa Ramizom Salkićem: Gdje je priroda u politici?

by MPI | Jan 22, 2022 | Životna sredina slider

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.

Ramiz Salkić je potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, kao i član Predsjedništva i Glavnog odbora SDA. Smatra kako u Bosni i Hercegovini postoje pozitivna zakonska rješenja koja podstiču na zaštitu životne sredine.

“Problem nastaje kada nadležne institucije počnu zanemarivati pozitivna zakonska rješenja i prednost počnu davati investitorima i investicijama pravdajući to potrebom za novim ulaganjima, razvojem i radnim mjestima. Entitetski, lokalni organi i sami građani sa malo napora mogli bi u značajnoj mjeri doprinijeti zaštiti okoliša i stvaranju boljih i ugodnijih uslova za život u našim zajednicama. Dovoljno je da svako krene od svog dvorišta, od svog balkona, od svoje lokalne zajednice i uradi ono što se od njega očekuje i što realno ne iziskuje ozbiljna materijalna ulaganja. Malo fizičke aktivnosti pojedinaca i angažmana lokalnih zajednica kroz aktivniji i produktivniji rad uposlenika javnih komunalnih preduzeća promijenilo bi drastično sliku naše životne sredine.” – navodi Salkić.

O tome šta političari i političarke mogu napraviti u smjeru stavljanja ove teme na dnevni red u institucije, pa tako i podizanja svjesnosti društva o važnosti zaštite okoliša, Ramiz Salkić govori:

“Svako ličnim primjerom i angažmanom u svojoj ulici ili mahali može dati najbolji primjer, a ako ste još uz to i na nekoj poziciji da možete utjecati na kreiranju nekih rješenja još ste u većoj mogućnosti. Preduslov za svaki uspjeh je dosljedno poštivanje zakonskih rješenja i procedura, a ne traženje načina kako da se udovolji određenim zahtjevima za koja vjerujete da krše ili su na ivici da krše pozitivne zakonske propise. Svako od nas treba da ima u vidu da naše prirodno okruženje nije trajna neuništiva vrijednost i da smo mi ti koji tu vrijednost možemo uništiti ili je povećati. Sa takvim pristupom sigurno bi svako od nas mogao značajno doprinijeti očuvanju životne sredine.”

Potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska smatra kako se pokazalo da tema zaštite okoliša ne okuplja političare iz različitih stranaka u zajedničko djelovanje.

“Prije bih rekao da je ovo zajednička tema za ljubitelje prirode. Nažalost, političare danas okupljaju neke druge teme i interesi. Među njima je malo onih koji razmišljaju o prirodi i posljedicama koje ostavljaju na prirodu određena zakonska rješenja, ali i svjesno kršenje pozitivnih zakonskih propisa. Nisam siguran da bi ova tema mogla okupiti političare da otvoreno razgovaraju na ovu temu osim deklarativne podrške očuvanju životne sredine, a onda ponovo po starom.
Mislim da trenutno ogroman problem predstavlja uzurpacija slobodnih vodotoka naših rijeka. Izgradnja različitih oblika hidroelektrana umnogome mijenja strukturu biljnog i životinjskog svijeta u vodotocima koji su predmet destrukcije biljnog i životinjskog svijeta oko novouspostavljenih akumulacija. Ja sam u situaciji svakodnevno gledati destrukciju vodotoka rijeke Drinjače i čini mi se neuspjeli pokušaj izgradnje mini hidroelektrane. Pri čemu je direktno ugrožena i putna komunikacija Zvornik-Sarajevo, zbog neadekvatno urađenih radova i vjerujem pribavljenih dozvola uz sumnjivo tumačenje pozitivnih zakonskih propisa. Na istoj rijeci uzvodno pokušava se ta rijeka ukrotiti i staviti u sistem cjevovoda, gdje je ugroženo i lokalno stanovništvo. Za oba ova slučaja vjerujem da je u određenim fazama došlo do zanemarivanja interesa prirode, lokalnog stanovništva, očuvanja biodiverziteta, ali i pozitivnih zakonskih propisa. Ovakvih ili sličnih situacija srest ćete puno širom Bosne i Hercegovine. Nekontrolisane lokalne deponije, divlje ili polu divlje, ali često i one koje se smatraju zakonitim, ne ispunjavaju ni minimum uslova koje bi trebale sa aspekta zaštite životne sredine. Na rješavanju ovih problema dovoljno je poštivati pozitivne zakonske propise i to gornju granicu za ispunjavanje uslova, ali i poštivati lični osjećaj i potrebu zaštite okruženja u kojem živimo zanemarujući ličnu korist, profit i komfor pojedinca i zajednice. Taj lični profit pojedinca i kolektivno zajednice trenutno znači i siguran gubitak za buduće generacije.” – komentariše Salkić.

Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.

PRIRODA I DRUŠTVO: MOGU LI MLADI DRUGAČIJE?

by MPI | Jan 18, 2022 | Životna sredina slider

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, radimo i razgovaramo i sa mladim političkim aktivistima i aktivistkinjama iz različitih stranaka, kako bi čuli njihovu viziju angažmana na području zaštite okoliša. Bojana Golijanin mlada je političarka i članica mladih SDS Istočno Novo Sarajevo.

“Odgovor većine mojih sugrađana kada želim da započnem razgovar o ekologiji i uopšteno o zaštiti životne sredine jeste kako postoji mnogo većih problema od zagađenja vazduha, uništenja rijeka gradnjom malih hidrocentrala, stvaranje divljih deponija i to je nešto što je poražavajuće – jer zdrava životna sredina predstavlja i zdravog čovjeka. Odnos prema životnoj sredini jeste loš, mi vrlo malo vodimo računa, kako na kolektivnom tako i pojedinačnom nivou o životnoj sredini. Za nas uvijek je to tema o kojoj se može pričati sutra. Zamenarujemo činjenicu da kakav je naš odnos prema prirodi, biće takav i njen odnos prema nama. Stranke se malo ili nikako u svojim programima osvrću na zaštitu životne sredine i to je nešto što treba mijenjati u budućnosti. Ekonomija možda i jeste jedan od ključnih problema u našoj državi pa često institucije nauštrb životne sredine žele da poprave tu činjenicu i to je svakako pogrešan pristup. Zakoni postoje, dosta dobro su definisani ali nažalost u praksi se ne sprovode.“ – navodi Golijanin kao komentar na pitanje kako društvo u cjelini danas tretira pitanje zaštite okoliša.

Ova mlada političarka kaže kako na osnovu njenog dosadašnjeg iskustva, mladi i jesu najviše uključeni u proces podizanja svijesti društva o važnosti zaštite životne sredine kroz različita udruženja, planinarska društva, volonterski rad i kako je to pozitivno.
„Toliko imamo prilike i mogućnosti slušati na temu ekologije, načina popravljanja stanja u društvu što svakako mladi dobro koriste. Međutim, još uvijek je vrlo malo mladihu politici i na mjestima na kojima se donose odluke, što sigurno nije izgovor, ali kada su institucije u pitanju ukoliko nemate podršku onih koji su neizostavni onda ni vaša inicijativa ne može proći. Stalna ukazivanja na sve štetne posljedice koje zagađena životna sredina nosi sa sobom, aktivnosti koje uključuju pisanje inicijativa, peticija, uključenje u nevladine organizacije, stalna borba i ukazivanje na posljedice sigurno mogu dovesti do rezultata. U našoj državi postoje zakoni po uzoru na evropske zemlje ali nema redovnog monitoringa da li se ti zakoni sprovode. Postoji teza „zagađivač plaća“, ali pitanje je koliko se ona realizuje. Da li zaista zagađivač plati? To je nešto o čemu treba povesti računa. Ono što mladi poliitčari mogu uraditi jeste vršiti pritisak na različite načine, prvo na predstavnike svojih stranaka, a kasnije i na odbornike ili ako su oni sami odbornici postavljati pitanja organima lokalne vlasti ili državne vlasti, potrebno je biti uporan. Mi već imamo dosta primjera gdje su se pojedinci izborili za pitanja zaštite životne sredine, borimo se protiv izgradnje malih hidrocentrala, u mom gradu predsjednik ekološkog udruženja je na osnovu činjenica i dokaza, podrške sugrađana i medija na određeni period zatvorio gradsku deponiju jer nema propisane sve uslove za rad. Međutim, to i nije, nažalost naišlo na podršku političkih stranaka ni pojedinaca vjerovatno zbog toga što to nije jedna od interesantnih tema za privući glasače. Ali bitno je imati volju i biti uporan.„ – komentiraše Bojana Golijanin.

Govoreći o tome da li je zaštita okoliša tema koja može okupiti ljude iz različitih političkih opcija oko jednog zajedničkog društvenog interesa, mlada političarka kaže kako ovo može i mora biti upravo takva tema.
„Poplave koje su zadesile određen broj gradova ove jeseni u BiH nisu birale ko kojoj političkoj opciji pripada. Kada razgovoramo o zaštiti životne sredine sve nesuglasice treba da stavimo po strani i da razmišljamo samo u jednom smjeru. Životna sredina nije ničije vlasništvo i zajedno moramo da djelujemo. To je u praksi sigurno teško ali zdrava budućnost je naš prioritet. BiH se često nalazi na vrhu ljestvice po zagađenosti vazduha i to je samo jedan od problema koji moramo zajedno početi rješavati. Ako svako u svojoj lokalnoj zajednici djeluje na pravi način na kraju će za sve nas to biti pozitivan ishod.“ – smatra članica mladih SDS Istočno Novo Sarajevo.

„Toliko je važnih tema o kojima se mora pričati i djelovati u što skorijem vremenskom periodu. Sve je prioritet. Izgradnja malih hidrocentrala nepovratno uništava jedno od najvećih blaga koje imamo u našoj zemlji, a to su rijeke. Teška je riječ zločin ali usmjeriti rijeku u cijev, plavi dragulj stvarno je velikim slovima zločin jer tako uništimo i sav životinjski i biljni svijet i poremetimo lanac ishrane. Zatim nelegalno i neadekvatno odlaganje otpada koje zagađuje i vazduh i zemljište i indirektno djeluje na zdravlje čovjeka. Međutim, prioritet djelovanja jeste zagađen vazduh. Statistički podaci pokazuju da smo prvi u Evropi, a drugi u svijetu po zagađenosti vazduha. Sve više je djece oboljele od respiratornih bolesti. To da skoro svaki dan zauzimamo prva tri mjesta po zagađenju vazduha u svijetu nije nimalo naivno – to znači da smo već trebali da djelujemo i to jeste prioritet u ovom trenutku. Zagađen vazduh direktno utiče na zdravlje čovjeka i taj gorući problem ne smijemo zanemariti. Neophodno je uključiti svu naučnu zajednicu, eksperte, predstavnike institucija, jer samo zajedno uz cjelokupnu uključenost društva moramo djelovati – kroz zakone, analize, dobre evropske prakse, može se naći rješenje.” – zaključuje Bojana Golijanin, mlada politička aktivistkinja i učesnica projekta Priroda i društvo.

Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.

PRIRODA I DRUŠTVO: Šta mogu uraditi mladi?

by MPI | Jan 11, 2022 | Životna sredina slider

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, radimo i razgovaramo i sa mladim političkim aktivistima i aktivistkinjama iz različitih stranaka, kako bi čuli njihovu viziju angažmana na području zaštite okoliša. Muamer Čehić, naš sagovornik, mladi je političar i član Izvršnog odbora Narod i Pravda Gornji Vakuf-Uskoplje.

„Odnos prema zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini jedino se može analizirati u okviru ukupne političke, privredne i društvene situacije u državi. Institucionalno zanemarivanje pitanja očuvanja okoliša u korist privrednog i društvenog razvoja dovelo je do ugrožavanja okoliša u pojedinim oblastima.“ – navodi ovaj mladi magistar šumarstva.

Vjeruje kako su visok nivo zagađenosti zraka i vodotoka, nelegalne sječe šuma, gubitak plodnog tla, neadekvatno upravljanje otpadom, nekontrolisana gradnja i drugi ekološki problemi a koje uzrokuju i građani pozicionirali Bosni i Hercegovinu među države sa slabim učinkomu pogledu zaštite okoliša.

O tome kako njegova generacija mladih ljudi koji su politički angažovani mogu mijenjati ovako opisanu situaciju, te kako mogu ove teme staviti na dnevni red u institucije, pa i podići svijest društva o važnosti zaštite okoliša, Čehić govori:

„Nedovoljna zainteresovanost aktulenih političara za zaštitu okoliša, izostanak kvalitetnih zakonskih regulativa a svakako i ograničena svijest javnosti o negativnom uticaju degradacije okoliša, pružaju veliku šansu nama novoj generaciji mladih političara i političarki da učinimo nešto konkretno i važno po pitanju navedenog a što nam može obilježiti odnosno donijeti uspjeh u političkim karijerama.

Kako bi prevazišli izazove u zaštiti okoliša, mladi političari i političarke trebaju se maksimalno angažovati, educirati i konsultovati sa relevantnim stručnjacima ove oblasti, a što su neki od ciljeva projekta Priroda i društvo, a sve kako bi mogli dati konkretne prijedloge i prave ideje kojima ćemo probuditi interes kolega u strankama i institucijama a time i javnosti, za početak posebno na lokalnom nivou.Treba krenuti od malih i konkretnih inicijativa. Naprimjer institucije, javne pa i privatne kompanije trebaju sufinansirati troškove prijevoza samo onim uposlenicima koji za dolazak na posao koriste javni i grupni prijevoz (voz, tramvaj, autobus i sl.) – naravno, gdje je isto izvodivo.“

Obzirom da su u Bosni i Hercegovini izuzetno rijetke teme koje mogu okupiti ljude iz različitih političkih stranka, pitali smo i ovog mladog političkog aktivistu – da li je tema zaštite okoliša upravo takva?
„Za ozbiljan napredak u zaštiti okoliš ai unaprijeđenje instutacionalnih kapacite Bosne i Hercegovina, čitava plejada adekvatno usredotočenih političara iz različitih političkih opcija definitivno može, treba i mora staviti društveni ispred stranačkog interesa. U tom smislu svi trebamo poduzeti ogromne i iskrene napore za uspostavljanje u prvom redu usklađenog pravnog okvira zaštite okolišana svim nivoima odlučivanja, jer onečišćenje zraka ne poznaje granice općina, kantona ili entiteta. Moramo napraviti koaliciju vijećnika, zastupnika ili stranaka koja će raditi usmjereno na podizanju svijesti o osiguranju sigurnog i čistog okoliša, uvažavajući kontrolisano korištenje prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine i uspostavljanje balansa između istih, u skladu sa principima održivog razvoja.“ – odgovara Muamer Čehić.

Uzevši u obzir stručno zvanje magistra šumarstva ali i aktivno učešće u projektu „Priroda i društvo“, Čehić smatra da trenutno, a vrlo vjerovatno i budućnosti, postoje tri ključna prioriteta u okviru teme zaštite okoliša:
„Imajući u vidu egzistencijalne potrebe svakog živog bića u ovom trenutku a po mom mišljenju vrlo vjerovatno i u budućnosti tri su ključna prioriteta u okviru ove teme: očuvanje izvora pitkih voda, osiguranje čistog zraka i proizvodnja hrane iz čistog hemijski netretiranog tla. Propadanje okoliša a koje podrazumijeva onečišćenjevode i zraka odnosno gubitak tla, uključujući klimatske promjene, može usporiti i uništiti privredni napredak, ugroziti mir i stabilnost te uzrokovati migracije velikih razmjera.“ – zaključuje mladi političar i član Izvršnog odbora Narod i Pravda Gornji Vakuf-Uskoplje.

Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.

PRIRODA I DRUŠTVO: Mladi za zaštitu okoliša

by MPI | Jan 3, 2022 | Životna sredina slider

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, radimo i razgovaramo i sa mladim političkim aktivistima i aktivistkinjama iz različitih stranaka, kako bi čuli njihovu viziju angažmana na području zaštite okoliša. Ibrahim Indžić, naš prvi sagovornik, mladi je političar i član Izvršnog odbora Asocijacije mladih SDA Travnik.

„Okoliš ili okolina su sami po sebi relativno složena društvena oblast, koji iziskuju posebnu pažnju i još pažljiviji pristup, a sve u cilju kreiranja što ljepše životne sredine za sve nas.“ – započinje svoju percepciju ove teme Indžić.

„Iskreno govoreći, Bosna i Hercegovina, kao i u ostalim segmentima tako i u segmentu očuvanja okoliša se susreće sa problemima nedovoljno razvijenih kapaciteta, kao i mnogim socio-ekonomskim i institucionalnim problemima. Činjenica koja ohrabruje jeste da se sve više i više posvećuje pažnja ovome pitanju i problemi se rješavaju institucionalno, ali slobodno možemo reći da je taj tempo dosta usporen iz navedenih razloga. Smatram da proces pridruživanja BiH Evropskoj Uniji dosta doprinosi pozicioniranju ove tematike unutar institucija BiH tako što na jedan način stvara izvjesni ”pritisak” u procesu osvještavanja spomenutih institucija po pitanju ekologije, stoga u konačnici možemo očekivati sve veći napredak i čistije i zdravije okruženje za sve.“ – navodi mladi političar.

Kada je u pitanju odnos građana prema zaštiti okoliša, smatra kako su jasni pokazatelji da je svijest građana na izuzetno niskom nivou.
„Potrebno je određeno zakonsko rješenje, pa ako želite i zakonske sankcije za građane koji narušavaju i zagađuju okoliš, kako bi bar na taj način građani malo više obratili pažnju na ovu jako bitnu komponentu. S druge strane postoje i građani koji su ekološki osviješteni, ukazuju drugima na značaj očuvanja okoliša, ispravnog odlaganja otpada, i na koncu svojim primjerom ukazuju ostalima kako trebaju da vode brigu o svom okruženju.“

O tome kako njegova generacija u politici može doprinijeti rješavanju problema i izazova u oblastu zaštite okoliša, Ibrahim Indžić govori:
„Mladi političari ispred svojih političkih organizacija treba prvo da budu aktivni i prepoznatljivi kao aktivisti u svojim lokalnim zajednicama. Treba da aktivno uzimaju učešće u svim programima, projektima, edukacijama i aktivnostima vezanim za temu ekologije i očuvanja okoliša, a potom da sva stečena znanja i vještine dalje prenose svojim mladim kolegama u svojim političkim organizacijama. Jedan od načina stavljanja ove teme na dnevni red svojih stranaka jeste i podnošenje inicijative višim organima stranke da u svoje programe i strateške dokumente konkretnije zastupe temu ekologije, a upravo to je ono na što Mreža progresivnih inicijativa kao nevladina organizacija podstiče učesnike ekoloških radionica u svojoj organizaciji. Želio bih navesti i svijetli primjer svoje lokalne zajednice, općine Travnik, kada je na inicijativu općinskog načelnika gospodina Kenana Dautovića u mjesecu septembru ove godine održana ”Sedmica čistoće” kojoj se odazvalo više stotina volontera u svim mjesnim zajednicama Općine i zajedničkim snagama za sedam dana je očišćen veliki dio površine koju obuhvata općina Travnik, te na taj način je stvoreno ekološki prihvatljivije okruženje za sve stanovnike Općine.“

Da svaka politička stranka treba imati educiran kadar u smjeru kreiranja zelenih politika, nužnost je današnjice, smatra ovaj mladi politički aktivista. Navodi i da je tema zaštite okoliša upravo ona koja bi morala okupiti različite političke stranke u istoj borbi.
„Naročito obzirom da je čist okoliš i okruženje zajednički interes za sve, bez obzira kojoj nacionalnoj, etničkoj, religijskoj ili političkoj skupini neko pripadao. U centru ove teme je čovjek! Smatram da su ”zelene politike” sadašnjost i budućnost određenih političkih kretanja u sklopu savremenih političkih stranaka. Teško je opredijeliti se za samo jedan prioritet iz oblasti ekologije kojem treba da se promptno posvetimo. Umjesto toga rekao bih da su neki od prioriteta rješavanje problema divljih deponija koje su nastale isključivo ljudskim faktorom. Divlje deponije je potrebno prvo detektovati pa onda sanirati na efikasan način, te zakonskim regulativama ponuditi sankcije za nesavjesne građane koji doprinose nastajanju novih i širenju već postojećih divljih deponija. Zagađenje zraka od strane velikih termoelektrana, poput one u Tuzli, su također jedan od gorućih problema koje treba u što skorije vrijeme rješavati tako što će se građanima ponuditi ”zelena alternativa ”dosadašnjem načinu zagrijavanja objekata. Nadalje, veliki problem je i gradnja mini hidrocentrala koje narušavaju ekosistem, stvaraju problem sa pitkom vodom stanovnicima u čijim mjestima su planirane, te bih također ovom prilikom spomenuo primjer svoje lokalne zajednice gdje se na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća Travnik donijela odluka o stopiranju daljnje izgradnje mini hidrocentrala na području općine Travnik, a koncesije kod kojih je to bilo moguće su poništene.“ – govori Ibrahim Indžić, mladi politički aktivista i učesnik projekta Priroda i društvo.

Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.