World Web Foundation trenutno sprovodi niz konsultacija o rodno zasnovanom nasilju u digitalnom prostoru sa ciljem kreiranja rješenja zasnovanim na dokazima.
Dana 19. novembra 2020. održane su treće po redu konsultacije koje su za fokus imale žene u novinarstvu i žene u politici. Novinarke, političarke i nevladine organizacije koje se bave pitanjima digitalnih prava diljem svijeta, te predstavnici/e svjetskih privatnih kompanija razmijenili/e su trenutna pozitivna rješenja i postojeće specifične izazove o nasilju na društvenim mrežama sa kojim se suočavaju žene koje imaju glasne stavove i vidljivost u javnom prostoru.
Prve konsultacija o rodno zasnovanom nasilju u digitalnom prostoru održane su 12. marta 2020. godine, paralelno sa aktivnostima Komisije za status Žene (CSW). Konsultacije su pružile jedinstvenu priliku za ženske organizacije civilnog društva, posebno sa područja tzv. Globalnog juga, da iskažu velike nedostatke kada je u pitanju rješavanje problema online nasilja nad ženama od strane kompanija, vlasnika globalno uticajnih društvenih mreža.
Ove kompanije su također imale priliku objasniti svoje aktivnosti po ovim pitanjima, te razgovarati o tehničkim ili drugim izazovima koji odgađaju ili ometaju provedbu rješenja.
Bila je i više nego jasna specifična šteta nanesena aktivisticama, političarkama, novinarkama, te mladim ženama i djevojkama koje izražavaju svoje stavove javno.
Neke od najvažnijih pitanja i izazova jesu moderiranje sadržaja i mehanizami prijavljivanja istog, privatnost i zaštita podataka, te potreba za unaprijeđenjem digitalnih vještina u svrhu borbe protiv rodno zasnovanog nasilja.
‘Biti online’ je sastavni dio posla za osobe koje se bave (istraživačkim) novinarstvom i politikom. U najmanju ruku, političari i političarke tu angažiraju svoje birače i ostaju im dostupni/e, dok novinari i novinarke komuniciraju informacije od vitalne važnosti kroz različite digitalne platforme.
Od izuzetne je važnosti da mogu biti vidljivi/e i aktivni/e online, bez rizika i straha za profesionalni i lični život. Ipak, to često nije slučaj.
Globalni događaji, poput pandemije COVID-19, pomjerili su najveći dio političkih dešavanja, aktivizma, ali i života u cjelini, na društvene mreže. Žene u medijima i politici postale su meta rodno zasnovanog nasilja, rasističkog i seksističkog zlostavljanja, doxxing-a, te drugih vrsta ozbiljnih napada koji nanose štetu njihovim pravima, poput prava na slobodno izražavanje, nediskriminaciju, privatnost, ili pravo na život bez nasilja. Žene iz marginaliziranih zajednica, uključujući LGBTIQ+ osobe, često su neproporcionalno i ciljano meta zlostavljanja na mrežama. To dodatno utišava njihove ionako marginalizovane glasove u javnosti.
Pored štetnog uticaja zloupotreba na društvenim mrežama na ljudska prava, uključujući psihološke i ekonomske aspekte, trenutne konsultacije fokusiraju se na utvrđivanje načina na koje proizvodi i usluge kompanija u digitalnom prostoru mogu dovesti do rodno zasnovanog nasilja. Sudionici iz svih sektora razmatraju i učestvuju u potencijalnim rješenjima za ublažavanje ovakvih šteta.
Neka od važnih pitanja koja se trenutno razmatraju na svjetskom nivou, a u specifičnoj vezi sa ženama u novinarstvu i politici, su:
● Da li i na koji način se kompanije popularnih društvenih mreža bave pitanjima offline i online zlostavljanja žena i žena u javnom životu?
● Kakve sisteme zaštite imaju ove kompanije za žene koje se bave javnim poslom od društvenog značaja, ili one koje radi određene tematike postanu viralno pitanje/lice? Kako se ovi sistemi odražavaju na žene aktivne u novinarstvu i politici?
● Postoje li nedostaci u dodatnim postavkama za privatnost i sigurnost, a koji su dostupni javnim osobama na društvenim mrežama? Koje kriterije korisnik/ca mora ispuniti da bi pristupio/la
dodatnim postavkama? Kakav uticaj dodatne postavke imaju na online sigurnost novinara/ki i političara/ki?
● Kako politike moderiranja sadržaja utječu na slobodu izražavanja i sigurnost žena u politici i medijima kao korisnica mreža?
Nakon četvrtih, ujedno i posljednjih kosultacija, Web Foundation će biti domaćin radnoj grupi sastavljenoj od organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima ženskih prava i globalnih kompanija. Oni će zajednički raditi na rješenjima i politikama u vezi rodno zasnovanog nasilje na internetu, konkretno na njegovim platformama.
Mreža Progresivnih Inicijativa i DIGITALNA.online, skupa sa nekolicinom novinarki koje se bave istraživačkim pričama u regiji Zapadnog Balkana bile su dio konsultacija. Nastavljamo donositi regionalnu perspektivu i biti dijelom kreiranja politika društvenih mreža koje imaju globalni značaj i utjecaj.
Autor: Aida Mahmutović
Photo credit / Autorica fotografije: Sonaksha Iyengar
Posljedni komentari