PRIRODA I DRUŠTVO sa Damirom Džebom: Gdje je priroda u politici?

PRIRODA I DRUŠTVO sa Damirom Džebom: Gdje je priroda u politici?

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.


Damir Džeba delegat je HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH i učesnik projekta „Priroda i društvo“.


Džeba procjenjuje da svijest o zaštiti okoliša u Federacije BiH nije dovoljno razvijena ni kod građana ali ni unutar institucija.
„Ukoliko i postoje mehanizmi zaštite čovjekove okoline, prirode i zdravlja, često ostaju samo ‘mrtvo slovo na papiru’ jer se isti ne poštuju, svjesno se zaobilaze radi imovinske koristi. Slijedom takvih ponašanja i primjera onda i građani ne osjećaju potrebu za zaštitom okoliša jer izostaju i sankcije za uništavanje prirode i okoliša. Opća ocjena je da stanje nije dobro te da se mora uložiti napora, volje i sredstava kako bi primjereno štitili okoliš, prirodu a na koncu i zdravlje ljudi.“ – navodi delegat Džeba.
Posljednje poplave u Bosni i Hercegovini podsjećaju nas na važnost postavljanja teme zaštite okoliša i klimatskih promjena kao političkog prioriteta. Da li je to uopće moguće i da je ova tema potencijalni faktor približavanja političara i političarki iz različitih stranaka, Damir Džeba odgovara:


„Zastupnice i zastupnici u zakonodavnoj vlasti, a ministrice i ministri u izvršnoj vlasti mogu učiniti puno da se teme zaštite okoliša nađu u prioritetima djelovanja, odnosno da kod kreiranja planova rada parlamenata, skupština ili vlada, stavljaju u fokus i na dnevne redove zasjedanja teme koje će podizati svijest o čuvanju čovjekovog životnog prostora i okoliša općenito. Naravno da nas ova tema može okupiti. Teme zaštite okoliša su univerzalne i nisu jednoznačno obojene lijevim ili desnim političkim idejama nego su nadstranačke i svima nužne ukoliko želimo živjeti ili se trudimo živjeti u skladu s prirodom i njezinim očuvanjem.“


U okviru učešća u projektu „Priroda i društvo“, Damir Džeba jedan je od članova zakonodavne vlasti koji su se angažovali na pitanjima zaštite okoliša, te je uputio izaslaničko pitanje Ministarstvu okoliša i turizma FBiH o tome za koje su deponije u FBiH izrađena geološka istraživanja ispitavanja tla, te studije uticaja na okoliš i kada su izrađeni. Upravljanje otpadom Džeba izdvaja kao jedan od prioriteta djelovanja u ovoj oblasti.


„Prije svega bih izdvojio upravljanje otpadom jer sami sebe zatrpavamo smećem. To radimo i kao pojedinci jer nemamo dovoljno razvijenu svijest o potrebi pravilnog odlaganja smeća tj. Otpada, a također ni sustav i institucije se ne bave u dovoljnoj mjeri kvalitetnim i održivim sustavima upravljanja otpadom što rezultira raznim ‘divljim’ deponijima smeća ali i prljavim gradovima i prometnicama.


Druga stvar koju bi istakao je zaštita rijeka i rječica od ‘najezde’ mini hidroelektrana. Nažalost, svjedoci smo uništavanja prirode i ‘sumnjivih’ koncesija za postavljanje mini hidroelektrana diljem BiH. Kvalitetan i rigorozan zakonodavan okvir, nadzor i provjera, bi pomogli da se spriječi izdavanje nerazumnih i nerezonskih koncesija za gradnju mini hidroelektrana koje uništavaju rijeke odnosno okoliš u cjelini.“ – navodi delegat HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH, Damir Džeba.


Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.

PRIRODA I DRUŠTVO sa Sandrom Imširović: Gdje je priroda u politici?

PRIRODA I DRUŠTVO sa Sandrom Imširović: Gdje je priroda u politici?

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.


Sandra Imširović delegatkinja je Demokratske fronte u Domu naroda Parlamenta FBiH, te učesnica projekta „Priroda i društvo“. Polazna tačka u zaštiti okoliša moraju biti institucije i to kroz donošenje i implementaciju zakona, smatra ova mlada delegatkinja.


“Nedostatak političke volje, nedostatak vladavine prava i prebacivanje nadležnosti samo su neki od razloga zbog kojih pitanje zaštite okoliša nije u svakodnevnom fokusu svih političara a i građana, a treba biti. Primjerice, veliki je problem trenutno ilegalna sječa šuma i neophodno je što prije donošenje Zakona o šumama, kako bismo sačuvali bogatstvo naših šuma i spriječili ilegalnu sječu. Također, jako je važno raditi na podizanju svijesti građana – kako kroz direktne razgovore tako i kroz različite kampanje.“ – navodi Imširović.

Delegatkinja Imširović smatra da angažman u smjeru zaštite okoliša mora početi iz vlastite kuće svake političke stranke – odnosno, da političari i političarke prioritetno moraju raditi na integraciji ovog pitanja u izborne programe stranaka.

„Ako pogledamo, ne samo zemlje zapada, već i mnoge druge vidjet ćemo da su takozvane zelene politike, kao što su zaštita okoliša, zraka, vode, klimatske promjene zauzele vodeća mjesta u izbornim programima. Nakon što se ova tema identifikuje kao bitna onda se može prenijeti i na parlamente i raditi na podizanju svijesti, ne samo građana, već i političara. Pitanje zaštite okoliša je pitanje o kojem treba da se razgovara svakodnevno, ali bez političke volje neće biti ni pomaka.“ – dodaje Sandra Imširović.

Pitanje instrumentalizacije teme zaštite okoliša kao zajedničkog mjesta okupljanja različitih političkih stranaka jedna je od važnijih dimenzija projekta „Priroda i društvo“. Delegatkinja DF-a navodi kako pojedinci sami ne mogu napraviti mnogo, ali ukoliko se političari sa različitih nivoa vlasti i iz različitih političkih partija udruže i stave problem zaštite okoliša u fokus, može doći do značajnih promjena.

„Snaga svega i jeste u koalicijama, savezima. Treba krenuti od vijećnika na lokalnim nivoima pa do najvišeg nivoa zakonodavne vlasti. Učešće na konferencijama i događajima političkih stranaka, izlaganje i pružanje dokaza zakonodavnim komisijama, povezivanje sa Uredom za reviziju od velikog su značaja. Mediji imaju veliki uticaj i vrlo je bitno da prepoznaju kolika je njihova uloga u svemu ovome. Također, značajno je učešće zajednice, uključivanje nevladinog sektora te finansijska podrška projektima.


S obzirom da dolazim iz grada koji ima tri fabrike, svakako da mi je najbliža tema zagađenost zraka, a svakako i prioritet u daljem radu. Sa dolaskom zimskih dana osjetno je povećana i zagađenost zraka, pojava smoga, čemu doprinosi i veliki broj individualnih ložišta, što za posljedicu ima porast broja oboljelih osoba od respiratornih bolesti. Prema dostupnim podacima Tuzla je najzagađeniji grad na Balkanu upravo zbog individualnih ložišta. Kontinuirano treba raditi i pokušati doprinijeti smanjenju ovog problema.“ – zaključuje Imširović analizirajući svoje političke prioritete u oblasti zaštite okoliša.

Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.

PRIRODA I DRUŠTVO sa Lanom Prlić: Gdje je priroda u politici?

PRIRODA I DRUŠTVO sa Lanom Prlić: Gdje je priroda u politici?

U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.


Lana Prlić zastupnica je SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i učesnica projekta „Priroda i društvo“. Prlić navodi kako odnos prema zaštiti okoliša u FBiH od strane institucija gotovo da i ne postoji.


„Kao Mostarka, moram da navedem primjer deponije Uborak na čijem primjeru se vidi sva nebriga i ignorisanje stvarnog stanja od strane institucija uz sve napore građana i pojedinih kolega političara.“ – dodaje zastupnica.


O tome na koji način staviti temu zaštite okoliša u javni i politički prostor i kakva je praksa bila do sada, Lana Prlić govori:


„Zaštita okoliša jedan je od ciljeva Zelenog Europskog plana na koji se obvezala i naša država. Ovaj proces se ne može desiti preko noći, ostvarivanje Zelenog plana zahtijeva ozbiljan pristup prema svih sferama društva na koji ovaj plan utiče, uključujući i edukaciju stanovništva, radna mjesta, kao i neophodnu pomoć EU.


Dosadašnja briga o zaštiti okoliša se svela na individualni angažman političara o ovoj temi, te vrlo rijetko je u centru pažnje, osim kada smo na rubu ili kad smo već doživjeli ekološku katastrofu, odnosno prekasno. Političari i institucije o ovoj temi trebaju i moraju komunicirati sa građanima, privrednicima, nevladinim sektorom, stručnjacima, i raditi u interesu države koju predstavljaju. Ova tema zahtjeva institucionalni i ozbiljan pristup.“


Uzevši u obzir da je i posljednji period u Bosni i Hercegovini obilježen političkim konfliktima i nemogućnošću postizanja konsenzusa oko brojnih tema važnih za život građana i građanki, pitali smo političare i političarke uključene u projekat – može li zaštita okoliša biti tema koja će okupiti različite političke stranke?


„Naravno da može i mislim da treba iskoristiti momenat kada ova tema nije u fokusu da se okupi što veći broj ljudi iz različitih političkih stranaka oko ovog pitanja, kako bi se pripremio „teren“ za budućnost. Takva saradnja već postoji na nekim od nivoa u BiH, kao i na regionalnom nivou, jer zaštita okoliša i ekologija ne poznaje granice.“ – odgovara Prlić.


„Tema obnovljivih izvora energije se mora staviti u fokus, jer imamo prirodnog potencijala za tu vrstu dobivanja energije. Zakonska rješenja konkretno u Federaciji, stoje u ladicama već dvije godine, a usvajanjem tog zakona krenuli bi korak prema ostvarivanju Zelenog plana kao i podsticanju izgradnje obnovljivih izvora energije, učešću građana kao proizvođača-potrošača na tržištu električne energije. Dekarbonizacija je neizbježna, i usvajanjem ovog zakona na vrijeme ostavlja se prostor za prilagodbu i što manje posljedice po privredu, građane i radnike.“ – navodi zastupnica Lana Prlić kao jedan od političkih prioriteta djelovanja u oblasti zaštite okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine.


Projekat “Priroda i društvo” realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.

Održane edukacije na temu klimatskih promjena

Održane edukacije na temu klimatskih promjena

Sarajevo 21. 7. 2021. godine: Održavanjem drugog modula Akademije klimatskih promjena na kojoj su učestvovali mladi aktivisti političkih stranaka u Bosni i Hercegovini (BiH), nevladinih organizacija i medija realizovan je segment edukativnih aktivnosti Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u okviru projekta koji finansira Zeleni klimatski fond (GCF). U prvom modulu su učestvovali zvaničnici iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Narodne skupštine Republike Srspke i Skupštine Brčko distrikta.

“Za mene je izuzetno korisno bilo, a vjerujem i za druge zastupnice i zastupnike, dobiti informacije o tome gdje je Bosna i Hercegovina pozicionirana kada su u pitanju do sada prihvaćene obaveze, kao i postojeći planovi za usvajanje drugih strateških dokumenata koji su u vezi sa borbom protiv klimatskih promjena. Informacije koje smo dobili na Akademiji klimatskih promjena nam pomažu da pratimo dalje izvršavanje preuzetih obaveza i damo doprinos, u skladu sa svojim mogućnostima, u postizanju zadanih ciljeva.” istakao je Jasmin Emrić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Učesnici Akademije su imali priliku dobiti ključna saznanja o klimatskim promjenama,  njihovom utjecaju na ekonomiju, poljoprivredu, vodoprivredu, ljudsko zdravlje i druge ranjive sektore, sa posebnim akcentom na prilagođavanje klimatskim uticajima kojima je BiH u zadnjim dekadama posebno izložena. Akcenat je dat i pitanjima međunarodnih obaveza u okviru konvencija i sporazuma koje je BiH preuzela u borbi protiv klimatskih promjena na globalnom planu.

“Problemi koji nam se nekad čine jako daleki i apstraktni, poput klimatskih promjena, itekako se odražavaju na živote svih nas. Međutim, značajno je i to da iako čovjek svojim djelovanjem najviše izaziva klimatske promjene, čovjek je ujedno taj koji najviše može učiniti da se smanje negativni učinci tih promjena. Adaptacija klimatskim promjenama je jedan od načina, a vjerujem da je prepoznavanje ovog problema kroz strateške dokumente političkih stranaka izuzetno važno, i ujedno nešto čime ću se baviti u sljedećem periodu u saradnji sa kolegama sa Akademije.” navodi Anja Grubačić, mlada politička aktivistkinja.

UNDP kroz različite edukativne aktivnosti nastoji podići svijest o važnosti pitanja klimatskih promjena, te pristupa donosiocima odluka na svim nivoima vlasti, kako bi dobili direktna saznanja i činjenice, što je ključno za realizaciju mjera ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promjenama ističe Raduška Cupać, rukovodilac UNDP Sektora za energiju i okoliš.

Izabrani zvaničnici, ali i mladi učesnici Akademije, složni su da negativne posljedice koje su izazvane klimatskom krizom nalažu sistematski pristup, kao i edukaciju svih aktera društva i postizanje društvenog konsenzusa o tome kako smanjiti njene katastrofalne efekte. Klimatske promjene su problem svih i neophodan je zajednički rad. Akademija klimatskih promjena dio je projekta “Unapređenje procesa Plana prilagođavanja na klimatske promjene (NAP) za srednjoročno planiranje ulaganja u sektore osjetljive na klimatske promjene u Bosni i Hercegovini“ koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH,  Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Federalnim ministarstvom okoliša i turizma Federacije BiH, te entitetskim ministarstvima poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Drugi modul Akademije klimatskih promjena – Teslić

Drugi modul Akademije klimatskih promjena – Teslić

Od 8-10.07. 2021. godine u Tesliću se odvija drugi modul Akademije klimatskih promjena. Nakon što je organizovana tematska edukacija za izabrane zvaničnike iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Parlamenta Federacije Bosne i Heregovine, Narodne skupštine Republike Srpske i Skupštine Brčko distrikta, ovoga puta o klimatskim promjenama uče mladi aktivisti, predstavnici podmladaka političkih stranaka, nevladinih organizacija i medija.

Bez obzira na različite političke ili bilo koje druge identitete, mladi ljudi shvataju da su klimatske promjene i njihove posljedice zajednički problem svih. Zbog toga polaznici Akademije sa posebnom pažnjom prate predavanja o različitim aspektima klimatskih promjena. Ako u narednom periodu neki od njih pokrenu aktivnosti ili inicijative u svojim organizacijama ili lokalnim zajednicama, znaćemo da su naši napori da ih sve okupimo i prenesemo im dio znanja – uspjeli.

Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz finansijsku podršku Zelenog klimatskog fonda (GCF), organizator je Akademije klimatskih promjena, a Mreža progresivnih inicijativa čini velike napore da ova i naredne aktivnosti sa temom klimatskih promjena u fokusu budu uspješne.

Održana Akademija klimatskih promjena u Bijeljini

Održana Akademija klimatskih promjena u Bijeljini

Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz finansijsku podršku Zelenog klimatskog fonda (GCF) nastavlja davati doprinos pozicioniranju teme klimatskih promjena u javnom prostoru, te je od 24. do 26.06.2021. godine održan prvi modul Akademije klimatskih promjena, tematske edukacije koja je organizirana za izabrane zvaničnike iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Narodne skupštine Republike Srpske i Skupštine Brčko distrikta.

Tokom edukacije zastupnici i zastupnice su se imali priliku pobliže upoznati sa utjecajima klimatskih promjena, sa ekonomskog dimenzijom istih, te sa različitim mogućnostima djelovanja u toj oblasti. Ovakav način suočavanja sa problematikom na vrlo preciziran način definira mogućnosti koje bi omogućile efikasniju borbu za očuvanje klime. Kao nastavak ove edukacije bit će održan drugi modul Akademije, gdje će učesnici biti mladi predstavnici političkih stranaka, medijskih kuća i nevladinih organizacija.