by MPI | Jun 22, 2021 | Slider homepage, Životna sredina
Događaj na temu „Predstavljanje Utvrđenog doprinosa Bosne i Hercegovine (NDC) za period 2020.-2030.“ održan je 07.06.2021. godine u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Dokument „Utvrđeni doprinos BiH“ tiče se opredjeljenosti ispunjavanja Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, kada su se svjetski lideri zajednički usaglasili da unaprijede klimatske akcije kako bi ograničili porast temperature na 1,5 stepeni Celzijusa. Ažurirani NDC obuhvata plan smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte za 33,2 posto do 2030. i skoro 66 posto do 2050. u odnosu na 1990. godinu. O tematici su govorili ministri, zastupnici i predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Zelenog kluba, Saša Magazinović, istakao je da kao opozicioni poslanik čestita Vijeću ministara BiH na usvajanju ovako važnog dokumenta, te rekao da mu je drago što je zajedničkim radom postignut rezultat da su zelene politike, zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena konačno ušle u Parlamentarnu skupštinu BiH.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac rekao je da klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova s kojima se suočava čovječanstvo, i da Bosna i Hercegovina razumije taj značaj, te čini sve napore da doprinese globalnoj borbi protiv istih. Pozvao je sve domaće donosioce odluka, kao i partnere iz međunarodne zajednice, da pruže pomoć na tom putu.
Dr Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, podsjetila je na opasku generalnog sekterata UN-a, Antonia Guterresa da je sljedećih deset godina naša zadnja prilika da izbjegnemo klimatsku katastrofu, i da je zato 2021. godina prekretnica. Istakla je da su Ujedinjene nacije snažno opredijeljene u jačanju podrške stanovnicima Bosne i Hercegovine u realizaciji klimatskih akcija.
Steliana Nedera, UNDP rezidentna predstavnica u Bosni i Hercegovini, iskazala je zadovoljstvo što je organiziran ovakav skup koji je na jednom mjestu okupio ključne donosioce odluka koji su opredijeljeni za borbu protiv klimatskih promjena. Pozvala je na snažnije akcije i partnerstvo u smanjenju emisija CO2, te je iskazala spremnost UNDP-ja da nastavi pružati podršku, zajedno sa donatorima, domaćim institucijama u realizaciji planiranih aktivnosti.
Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo istaknula je da joj je zadovoljstvo što ima priliku razgovarati o „Utvrđenom doprinosu Bosne i Hercegovine“ jer klimatske promjenje ugrožavaju održivi razvoj. Za borbu protiv ove pošasti potrebne su nam brze i hrabre političke odluke, naglasila je ministrica Đapo.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Srebrenka Golić je rekla da je ključni izazov u tome da se prelazak na niskokarbonsku privredu iskoristi tako da se postignu ciljevi brzog poboljšanja ekonomske situacije i društvene ujednačenosti, te naglasila da svaki dan treba biti dan borbe za zaštitu životne sredine.
Ambasador Velike Britanije u BiH, Matt Field, je podsjetio da se ove godine održava UN Konferencija o klimatskim promjenama COP26, čiji su domaćini Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija. Iskazao je nadu da će, nakon Pariškog sporazuma, to biti prekretnica u još ambicioznijem naporu smanjenja emisija stakleničkih gasova i putu ka cilju nula emisija do sredine stoljeća. Podsjetio je da Ambasada Velike Britanije nastavlja podržavati BiH i da su spremni podijeliti njihovo značajno iskustvo u ovom polju.
Zamjenik italijanskog ambasadora Matteo Evangelista je čestitao Bosni i Hercegovini na predaji ažuriranog i ambicioznijeg Utvrđenog doprinosa. Iskazao je radost što su ministri složni da je potrebna veća posvećenost pitanju klimatskim promjenama, te je potcrtao da je ovo pitanje značajno i na evropskom putu Bosne i Hercegovine.
Ambasadorica Švedske u Bosni i Hercegovini, Johanna Strömquist, je rekla kako se nijedna zemlja ne može sama izboriti sa klimatskim promjenama, te da je potrebno iskoristiti ovakav tenutak da se nastavi aktivno raditi na ispunjenju ciljeva. Također je podsjetila da će Švedska nastaviti pružati podršku u oblasti zaštite okoliša, energijske efikasnosti i civilnog društva.
Izvor: UNDP
by Editor | May 25, 2021 | Aktuelno, Slider homepage, Životna sredina
„Pitanje zdravog okoliša je pitanje vitalnog interesa“
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, održan je konsultacijski sastanak zastupnika i zastupnica Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske o načinima aktualiziranja pitanja zaštite okoliša u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.
U Bosni i Hercegovini, zemlji bajkovitih prirodnih resursa, pitanje zaštite okoliša kontinuirano je u drugom, trećem ili četvrtom planu u odnosnu na dnevno politički javni prostor. Osim što je ovo pitanje egzistencijalno za zdravlje i budućnost društva u BiH, suočavanje sa neriješenim pitanjima u oblasti zaštite okoliša jedan je od koraka koji će se nužno morati tretirati u putu BiH ka EU integracijama.
Na sastanku su učestvovali zastupnici i zastupnice iz osam različitih političkih stranaka iz cijele zemlje, a u narednom periodu planiraju poduzeti inicijative kako bi se različite oblasti po pitanju zaštite okolišaaktualizirale u oba bosanskohercegovačka entiteta.
Zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH Damir Džeba kazao je kako pitanja zaštite okoliša općenito kao životne sredine u BiH nisu dovoljno prisutna u institucionalnom okviru, misleći prvenstveno na konkretan rad na temama zaštite okoliša u zakonodavnim i izvršnim tijelima vlasti.
„BiH ima ozbiljnih problema sa zagađenošću zraka, voda i tla, nelegalnom i neplanskom iskorištavanju šuma i rijeka, nelegalnim deopnijama otpada i upravljanjem. Žurno je potrebno donositi provedive zakonodavne i izvršne aktivnosti s konkretnim koracima, vremenskim okvirom te mjerenjima učinkovitosti poboljšanja zaštite okoliša i životne sredine.“ – navodi Džeba.
Jasmin Duvnjak, delegat u Domu naroda PFBiH naveo je kako generalno, pitanja zaštite okoliša imaju nezadovoljavajući tretman u javnim politikama u našoj zemlji. Duvnjak dodaje: „Zakonska regulativa je sasvim solidna, ali su neadekvatni mehanizmu kontrole, monitoringa i sankcionisanja zagađivača u stvarnoj praksi. Čini mi se da najveći broj krivičnih prijava za onečišćenje okoliša podnose udruženja građana i neki društveno-odgovorni pojedinci, dok sistemska reakcija uglavnom izostaje. Stanje će biti bolje onda kada pomirimo tri stvari – ekologiju, ekonomiju i našu ljudsku savjest, i kada shvatimo da su pitanja zdravog okoliša pitanja od vitalnog (životnog) interesa za svakog čovjeka – građanina.“
Potpredsjednik Narodne skupštine RS Denis Šulić stava je da zaštita životne sredine nije tema ili problem za kratkoročno bavljenje na bilo kom nivou, već da se radi o životnoj misiji svakog odgovornog čovjeka.
„Nekada se mislilo da ljudska neodgovornost prema okolini može imati uticaj na neko daleko buduće vrijeme, a danas se zna da je to vrijeme došlo i da se svaka neodgovornost prema životnoj sredini vrlo brzo manifestuje u našem svakodnevnom životu. Zbog toga ja mislim da za svaku odluku koju kao društvo donosimo, moramo praviti analizu na koji način ona može uticati na životnu sredinu i ne smijemo donositi bilo kakvu odluku ukoliko postoji i minimum šanse da je ona loša po okolinu.“ – navodi Šulić.
U narednom periodu, zastupnici i zastupnice će djelovati u okviru parlamenata u kojim obnašaju mandate kako bi aktualizirali pitanja zaštite okoliša. Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Oct 12, 2020 | Slider homepage, Životna sredina, Životna sredina slider
Nevladine organizacije pozivaju Vijeće ministara BiH da hitno donese odluku o formiranju ekspertskog i pravnog tima kao neophodnog koraka za konkretan i pravovremen odgovor Bosne i Hercegovine, kada je u pitanju odluka Vlade Hrvatske da nuklearni otpad deponuje na granici sa BiH u Trgovskoj Gori.
“Insistiramo da se i nevladin sektor uključi u cijeli proces, te da se uključi u rad Koordinacijskog tijela kao relevantan akter u rješavanju ovog pitanja. Nužno je intenzivirati diplomatske odnose, ali osloniti se samo na razgovore bi bilo naivno i neodgovorno prema građanima – prema građanima čiji su životi stavljeni na kocku. Hrvatska je doslovno milione uložila u realizaciju namjere da pomenute opasne otpade deponuje na granicu sa BiH, te neće od nje odustati tek tako. Hitno nam je potreban ekspertski tim, da na osnovu njihovog rada, pravni tim može formirati slučaj na pravi način, te pripremiti odbranu života naših građana pravnim putem”, navodi se u saopćenju iz Centra za promociju civilnog društva.
Nevladine organizacije pomno prate dešavanja vezana za pitanje Trgovske gore i aktivno učestvuju u svim segmentima zagovaranja, alarmiranja i djelovanja na sprečavanju uništavanja Une i života građana i građanki Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Centra za promociju civilnog društva.
Nevladine organizacije pozdravljaju uložene napore Ministarstva vanjskih poslova BiH da skrenu pažnju na ovaj problem, ali smatraju da “ipak moramo biti brži i proaktivniji u donošenju odluka koje su predouslov za kreiranje potrebnih studija uticaja na okoliš i osnivanje i rad pravnog tima”.
“Svjesni smo brojnih socio-ekonomskih kao i drugih izazova, ali problem sa potencijalnim deponovanjem radioaktivnih i drugih opasnih otpada na samu granicu sa BiH je jedna sasvim nova dimenzija izazova koja nam ne dozvoljava pravo na grešku. Konverzija Trgovske gore u svojevrsnu deponiju za otpade iz nuklearne elektrane Krško, medicinski otpad iz čitave Hrvatske kao i druge opasne otpade je nesumnjivo jedan od najvećih izazova za BiH”, navodi se u saopćenju.
Nevladine organizacije izražavaju zadovoljstvo zbog činjenice da su parlamenti na svim nivoima vlasti jednoglasno usvojili identičan stav protivljenja ovom projektu susjedne Hrvatske.
“I Predsjedništvo BiH je zauzelo jasan i jednistven stav po ovom pitanju. Angažman Zelenog kluba zastupnika na svim nivoima vlasti je također primjetan”, saopštili su ocjenjujući da to nije dovoljno i da treba više angažmana kako bi se ovaj problem riješio.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
by MPI | Oct 11, 2020 | Životna sredina, Životna sredina 1
„Satelitski snimci pokazuju mnogo čišći zrak, u Nju Delhiju za čak 71%. Ptice su se vratile u neke gradove, 97 morskih kornjača je ugledalo svijet na praznoj plaži u Brazilu, delfini se sada vide u Trstu, ribe plivaju kanalima u Veneciji…“, piše Nenad Pejić u svom komentaru za DW prije koji dan.
Tako je i u Sarajevu, poznatom po svom zagađenom zraku, atmosfera konačno malo „prodisala“. Uz New Delhi, i u prijestolnici BiH zabilježen je čist zrak. Ipak, sarajevskim građanima nije preporučljivo izlaziti, jer upravo je taj, sada čisti zrak, vodeći prijenosnik koronavirusa.
Vrijedi li ona stara mudrost da „u svakom zlu ima neko dobro”? Šta pandemija koronavirusa donosi okolišu?
Prilika prirodi da „udahne”
„Jasno je da je razvojem pandemije došlo do značajne redukcije emisije polutanata u atmosferu. Pored brojnih poznatih i sada još nepoznatih – negativnih posljedica širenja novog virusa, dešava se i neočekivano poboljšanje stanja okoliša“, optimistično počinje prof. dr. sc. Senka Barudanović, rukovoditeljica smjera Ekologija na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.
„Nakon zagađivanja, koje kontinuirano raste tokom dva stoljeća, prisilna pauza od mjesec do dva daje prirodi šansu da ‘udahne’“, kaže redovna univerzitetska profesorica Barudanović, članica nekoliko tijela UN-a za zaštitu prirode.
Globalne vode trpe
Iako je zrak profitirao pandemijom koronavirusa, globalni vodeni resursi ipak trpe, pojašnjava profesorica Barudanović.
„Ova svakodnevica nameće globalne enormno povećane količine deterdženata, dezinfekcijskih sredstava i izbjeljivača, koji dospijevaju u rijeke, mora i okeane. Kako će se to odraziti na stanje voda i živog svijeta u vodama, od kojeg zavisi produkcija polovine kisika na planeti? „Na udaru su posebno srednji i donji tokovi rijeka, u kojima je prostorno koncentrisan najveći dio stanovništva BiH“, upozorava profesorica Barudanović.
Uz sve i požari
Sujevjerni vole reći da „nevolja ide uz nevolju“. Tako diljem BiH i susjedne Hrvatske pandemiju koronavirusa prate brojni požari. Piromani izgleda ne poštuju niti policijski sat. Međutim, stanje se poboljšava.
„Čini se da i požari lagano jenjavaju. Već početkom naredne sedmice očekujemo kišu, što je nekada bolje i od vatrogasaca. Ono što malo ljudi zna – to je da požari negativno utječu na cijeli okoliš, pa i na tlo, na kojem sve stoji i od čega sve ovisi“, kaže pedolog Ejub Trako.
„Zeleno zlato” BiH odmah nakon finskog
Uprkos trenutnim požarima, o kvaliteti bh. drveta najbolje svjedoče brojni komadi stilskog namještaja i muzički instrumenti svojevremene austrougarske elite.
Na razini Evrope, 1992. godine, kada je BiH dobivala svoju neovisnost, bh. šume su prema broju kultura bile odmah nakon finskih. Od tada su prošla skoro tri desetljeća, a šume su kontinuirano smanjivane. Još prije više od 12 godina, njemački naučnici upozoravaju da je nestalo oko 20% šumskog fonda BiH.
Najviše šume posječeno je u zapadnoj Bosni, ali i na planinama Cincar, Prenj i Velež. Najugroženije šumske kulture u BiH su bor, bukva, gorski jasen, javor i jela.
Šumar budućnosti
Dalibor Ballian je redovni profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu i godinama izučava drvno blago. Zbog toga mu nisu bili dovoljni samo univerzitetski amfiteatar, laboratorija i kabinet.
Na svom ekološkom ranču u dubokoj prirodi Tarčina, 30-ak km jugozapadno od Sarajeva, profesor Ballian provodi svoje izolacijske dane pandemije i izučava šume. Uz pregršt šumskih atlasa i enciklopedija, čak i online-nastavu realizira iz svoje drvene kućice.
„Proteklih godina, većini su bili bitni samo metri ili vreće drva, pa kako god, a najbolje što jeftinije a još bolje besplatno”, direktan je profesor Ballian.
„Na šumskim kulturama u BiH ne provode se mjere njege u obimu koji bi omogućio dobar rast i razvoj. Npr. u Federaciji, mjere njege provode se godišnje tek na površini nešto više od 4.000 hektara. Ovo je nedovoljno, ako se uzme u obzir to da je površina federalnih šumskih kultura veća od 65.000 hektara. Zbog toga se, kao strateški cilj njege šumskih kultura, nameće povećanje površine šuma obuhvaćenih mjerama njege u toku godine za 100% (oko 8.000 hektara, op. a). Pored ovoga, uz šumske kulture, koje se trebaju zasaditi, treba početi s mjerama popunjavanja i čišćenja šuma“, upozorava prof. dr. sc. Ballian.
Profesor Ballian kaže da Bosanci i Hercegovci ne mogu spriječiti ozonsku rupu, ali svakako mogu, primjerenom i kontroliranom sječom šuma, izbjeći katastrofe kao što su erozije, kako bi se sačuvale šume kao zdrave rekreacijske zone.
Ipak, i u BiH počelo je kažnjavanje zbog nelegalne sječe, čak i zatvorsko. Moguće da je još najveća manjkavost toga što u zatvoru najčešće završe oni koji su usjekli tek nekoliko metara drva, za ogrjev, a ne organizirani trgovci šumskog drveta.
Vodeći muzej u BiH najbolja karantena za šumske biljke
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (ZM BiH), impresivno arhitektonsko zdanje u srcu Sarajeva, utemeljen je još za vrijeme Austro-Ugarske. Kako je tadašnja bečka elita imala istančanu brigu za okoliš i ukus za estetiku, u atriju muzeja lociran je botanički vrt, riznica biljnih kultura, pa i šumskih, iz različitih dijelova svijeta.
Iako je ZM BiH država prepustila samoopstanku, muzej se ipak održao. Istina, zatvoren je, ovih dana, zbog pandemije koronavirusa, ali „šumskim biljkama je ovo najbolja karantena, posebno ugroženim i endemskim, jer pažljivo brinemo o njima”, šali se Berina Bečić, šefica muzejskog botaničkog vrta.
„U našem botaničkom vrtu nalazi se veliki broj šumskih biljaka, od kojih većina potječe iz različitih područja BiH. Ovdje nalazimo predstavnike naših bjelogoričnih i crnogoričnih šuma, veliki broj endemskih i reliktnih biljaka. Neke od njih već su ozbiljno ugrožene u svojim prirodnim staništima. Najznačajnija i najpoznatija među njima je pančićeva omorika ili frenja, koja raste samo između Višegrada i Bajine Bašte, ali i bosanski bor ili munika ili smrča ili crna mura, hrvatska sibireja, dalmatinska zanovijet ili tilovina itd. U našem botaničkom vrtu uspješno uzgajamo i mnoge egzotične šumske biljke iz različitih dijelova svijeta, i jednako brinemo o njima i tokom pandemije koronavirusa”, pojašnjava magistrica Bečić.
Ekološke pouke pandemije
„Kada se ova trenutna nepovoljna hidrološka slika multiplicira na globalni plan, jasno je da će sadašnja pandemija ostaviti posljedice u vodi na cijeloj planeti. Možda će nas to ipak natjerati da više cijenimo i pokušamo očuvati naše planinske potoke i njihove izvore, kao najčistije vode i osnovu naše sigurnosti“, poručuje profesorica Senka Barudanović.
Prof. Dalibor Ballian vjeruje da je pandemija koronavirusa, zbog umanjenog protoka na državnim granicama, svojevrsna slamka spasa prirodno bogatim šumama BiH. Lokalne šume godinama su patile od prekomjerne i nelegalne sječe, te izvoza, a „šume su pluća planete, koje održavaju ravnotežu eko-sistema, i ne možemo ih priključiti na respirator za umjetno disanje”.
Na ovo još samo ukazuju i nevladine organizacije, te tek pokoji osviješteni i ambiciozni aktivist, upozoravajući „gluhe uši“ da će jednog dana biti kasno.
Izvor: Deutsche Welle
by MPI | Oct 11, 2020 | Životna sredina, Životna sredina 1
Svjetski dan zaštite životne sredine obilježen je u junu mjesecu širom planete. BiH je još ranije targetirana kao jedna od najzagađenijih zemalja u Evropi. Evo šta o ovim problemima i ekološkoj svijesti kažu ekolozi i aktivisti.
Iz banjalučkog Centra za životnu sredinu stanje životne sredine ocjenjuju jako negativnim ističući da je BiH prethodnih godina na razne načine ocjenjivana kao zemlja bez ikakvog progresa po pitanju zaštite prirode.
“Svjetska organizacija nas je proglasila jednom od najzagađenijih zemalja svijeta kada je u pitanju aero-zagađenje iz termoelektrana. Zbog toga ima dosta oboljenja i o tome se malo priča”, rekla nam je Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu.
Povodom Svjetskog dan životne sredine poseban osvrt ovog udruženja biće problem zagađenja piralenom u Banjaluci.
“Građanima ćemo danas dati mogućnost da postavljaju pitanja koja ćemo proslijediti nadležnim institucijama. Cilj je da ukažemo na hitnost rješavanja ovog problema i da je javnost jako zabrinuta”, rekla je Crnkovićeva.
Ona tvrdi da su na našem području ugroženi svi prirodni resursi – voda, vazduh i zemljište, navodeći da su čvrsti i tečni otpad najvidljiviji problem stanja ekološke svijesti u našem društvu.
“Ono što vidimo jeste određeni napredak u svijesti građana posebno kada je riječ o odbrani određenih teritorija kao što su šumski kompleksi ili rijeke od negativnih investicija. Ljudi su počeli da prepoznaju našu misiju i iste povezuju sa gorućim problemima u društvu što dovodi do targetiranja glavnih uzroka svih problema”, rekla nam je Crnkovićeva.
“Incel je zagađen piralenom i teškim metalima”
Prema njenim riječima, svi nivoi vlasti u BiH se neodgovorno odnose prema prirodi i zaštiti životne sredine.
“Nažalost, ne vidimo ni jedan jako pozitivan primjer na bilo kom nivou. Određene pomake vidimo u proglašavanju zaštićenih područja. Previše je obećanja, ali je malo konkretnih stvari. U procesu evropskih integracija ove stvari moraćemo da rješavamo mnogo ozbiljnije i brže”, podvukla je Crnkovićeva.
Jovica Sjeničić, predsjednik Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banjaluke, tvrdi da je potrebno je mijenjati svijest i ophođenje prema prirodi.
“Postoje zakonske odredbe, ali se o ekologiji jako malo vodi računa. Jedan od gorućih problema je zagađenje voda. Većina proizvođača uopšte nema sisteme za prečišćavanje. O naseljenim mjestima i komunalnim vodama suvišno je i pričati. Takođe, dosta deponija nije u skladu sa zakonima”, rekao nam je Sjeničić.
On je izrazio zabrinutost zbog nedovoljne reagovanje javnosti kada je riječ o zagađenima, naovdeći primjere rijeka Vrbas, Spreče i Bosne.
“Nezadovoljavajuće stanje životne sredine u BiH”
Svjetski dan zaštite životne sredine ustanovila je Generalna skupština UN 1972. godine i obilježava se svake godine 5. juna u više od 100 zemalja.
Ovaj dan i manifestacije koje ga prate koriste se kao jedan od glavnih načina kroz koje UN razvija svijest o životnoj sredini širom svijeta i podstiče političku pažnju i akciju za unapređenje kvaliteta životne sredine.
Ovogodišnji Svjetski dan životne sredine posvećen je zaštiti vazduha i odvija se pod motom “Borba protiv zagađenja vazduha”.
Performans na Trgu Krajine
U Centru za životnu sredinu smatraju da je slučaj zagađenja piralenom u banjalučkom Incelu jedan od ogromnih problema sa kojim se suočila Banjaluka. Tim povodom na Trgu Krajine izveden je simbolični performans “pet do dvanaest”.
“Očekujemo rezultate uzorkovanja zemljišta i da se vidi na koji način se pristupiti rješavanju problema. Za piralen u Incelu se znalo godinama i o tome se ćutalo. U prvom krugu reakcija želimo da imamo partnerski odnos, želimo da vidimo i agilnost i transparentniji odnos institucija u rješavanu ovog problema”, poručila je Crnkovićeva.
Mrlja na Vrbasu: “Definitivno cvjetanje algi”
Majda Ibraković, eko-aktivista, upozorila je na pojedine ekološke probleme u Banjaluci poput piralena, algi u Vrbasu i slično.
“Postavili smo simboličan sat koji predstavlja hitnost problema i reakcije nadležnih. Povodom posljednih dešavanja građanima smo dali mogućnost da postave pitanja, odnosno ostave komentare i sugestije nadležnim. Njihove odgovore ćemo javno objaviti i službenim putem proslijediti institucijama. Krajnje je vrijeme da se shvati ozbiljnost situacije. Naša javnost i instuticije uglavnom reaguju pet do dvanaest, ali ovaj put to je u dvanaest i pet”, rekla je ona.
Izvor: Mondo.ba
by MPI | Oct 5, 2020 | Slider homepage, Životna sredina, Životna sredina slider
Razgovor o temi “Implikacije odlaganja nuklearnog otpada na lokalitetu Trgovska gora na turistički razvoj” održan je u organizaciji Mreže progresivnih inicijativa, a o tematici su govorili ministri, zastupnici i predstavnici nevladinog sektora.
Učesnici razgovora naglasili su da se radi o izuzetno važnom ekološkom i političkom pitanju o kojem postoji rijetko jedinstven stav u Bosni i Hercegovini. Međutim, brojna ranija iskustva govore da zajednički stav sam po sebi nije dovoljan da se riješi ovakav međudržavni problem sa Republikom Hrvatskom, a koji potencijalno implicira posljedice – ne samo na zdravlje ljudi, nego i na čitav eko-sistem ove regije.
Jedan od važnih aspekata koji pada u drugi plan u ovom trenutku su moguće posljedice i po ekonomiju – u prvom redu turizam, ukoliko dođe do ostvarenja namjere institucija Hrvatske da radioaktivni i nuklearni otpad skladište na granici sa Bosnom i Hercegovinom.
Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, u svom izlaganju je posebno naglasio da se u blizini spornog lokaliteta nalaze parkovi prirode – Nacionalni park Una u FBiH, Park prirode Una u Republici Srpskoj i područje “Natura 2000” na lokaciji Tišina kod Šamca, koji predstavljaju zaštićene zone. Dodao je da je i bez posebnih analiza jasno da bi, ukoliko Hrvatska uspije u svojoj namjeri, posljedice na turizam bile katastrofalne.
“Uzimajući u obzir da je do pojave pandemije koronavirusa sektor turizma u BiH bilježio značajan rast, što govori o njegovom realnom potencijalu, te činjenici da će biti potrebna značajna ulaganja u njegov oporavak, u konkretnom slučaju moramo insistirati na procjeni uticaja na razvoj i održivost turizma u širem području oko lokacije Trgovske gore, kao i nizvodno od rijeke Une i njenog sliva. U širem reonu oko Trgovske gore, i dalje nizvodno rijekom Unom prema Kostajnici, primaran resurs za zapošljavanje stanovništva i ekonomski razvoj regije leži u proizvodnji zdrave hrane i razvoju turizma. Izgradnja spornog odlagališta može eliminisati mogućnost razvoja ovih djelatnosti, a stanovništvo osuditi na ekonomsko propadanje i iseljavanje”, istakao je ministar Košarac.
U okviru online razgovora govorila je i Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma FBiH, koja je istakla da turisti formiraju percepciju o određenoj destinaciji na osnovu informacija sa društvenih mreža, interneta, TV i printanih medija, kao i marketinga države i turističkih agencija.
“Brend Bosne i Hercegovine, između ostaloga, kreiran je i na Nacionalnom parku Una koji je baziran na održivom “eko-turizmu“ i godinama stvaran ogromnim zalaganjem države, federacije, kantona, općina i samih njenih stanovnika. Odlaganje nulearnog i radioaktivnog otpada predstavlja najekstremniji primjer suprotnosti pojma eko-turizma. U tom smislu, kreirani imidž i brend BiH je već u velikoj mjeri uništen samim dovođenjem u kontekst mogućeg odlaganja nuklearnog i radioaktivnog otpada u njegovoj blizini. Sigurno je da bi se sa izgradnjom odlagališta potpuno eliminisala mogućnost daljeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i turizma, a stanovništvo dovela u situaciju da razmišljaju o iseljenju. Stoga, BiH mora učiniti sve kako bi zaustavila namjeru Hrvatske da na granici sa BiH, na području našeg najvećeg prirodnog bogatstva i potencijala razvoja turizma, izgradi odlagalište nuklearnog i radioaktivnog otpada”, naglasila je ministrica Đapo.
Srebrenka Golić, ministrica prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije u Vladi RS je navela da je presedan da neko gradi odlagalište nuklearnog otpada na granici sa susjedima, te da se tako ne gradi suživot i dobrosusjedski odnosi. Ministrica Golić je pozvala ministricu vanjskih poslova BiH Biseru Turković da javnosti ponudi odgovor na pitanje zašto blokira formiranje ekspertskog i pravnog tima. Posebno je naglasila da eksperti iz Bosne i Hercegovine trebaju istovremeno sa ekspertima iz Hrvatske raditi istraživanja, što je trenutno onemogućeno. U vrlo emotivnom govoru o prirodnim bogatstvima ugrožene regije, ona je poslala poruku da će biti kasno za reakciju ukoliko svi akteri u Bosni i Hercegovini ne shvate koliko je situacija složena i koliko je važno da se hitno reaguje.
Jasmin Emrić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji dolazi iz potencijalno ugrožene regije, potcrtao je potrebu brže reakcije institucija Bosne i Hercegovine.
“Mi se danas ne borimo protiv namjere susjedne Hrvatske da nam u dvorište istovari nuklearni i radioktivni otpad jer nam je dosadno i nemamo drugih problema. Borimo se jer smo svjesni da se može desiti da turizam, poljoprivreda i ekonomija ovog dijela države budu potpuno uništeni”, rekao je Emrić.
Učesnici razgovora su istakli saglasnost o važnosti zajedničkog i organizovanog djelovanja izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima, nevladinog sektora, akademske zajednice, medija, kao i kapacitiranih pojedinaca kako bi interesi građana Bosne i Hercegovine bili zaštićeni. Pozdravljena je namjera formiranja ekspertnog tima, kao i tima pravnih eksperata koji će pomoći da Bosna i Hercegovina na međunarodnom pravnom terenu zaštiti svoje građane.
Posljedni komentari