This project will contribute to the overall efforts to preserve democratic principles of check and balances as well as to promote and advance democracy in the region through enhanced regional cooperation. It further contributes to the principles of the Belin Process, which has been working to strengthen and accelerate regional integration since 2014, as well as hasten the region’s overall alignment with the EU principles. In this framework, the project focuses on Berlin Process area such as infrastructure development, and connectivity, regional exchange at parliamentary level and the green agenda. However, it is through multi-level commitment that BP commitments can be taken further, and local ownership can be created. Thus, this project is expected to strengthen the involvement of the parliaments in pushing forward the regional agenda.
The inclusion of parliament in the BP commitments will be of added value for the Berlin process, and it will also strengthen parliament’s role in the EU integration process in each of the Western Balkan countries. By developing the capacity of parliamentarians and staff to conduct the oversight function of parliaments, the project will strengthen the system of checks and balances between the legislature and executive thus prompting greater coordination between the two branches regarding important national decisions and laws in the process of EU legislative harmonization. Therefore, the overall aim of the project is to enhance multi-level regional cooperation to consolidate and maintain the dynamics of the EU integration process.
Partners
The project is going to be implemented by six project partners in each of the six Western Balkans countries. The lead partner is the Institute for Democracy (IDSCS) – North Macedonia. The other project partners are Institute Alternativa (IA) – Montenegro, Institute for Political Studies (ISP) – Albania, CRTA – Center for Research, Transparency and Accountability – Serbia, Kosova Democratic Institute (KDI)– Kosovo, and the Network of Progressive Initiatives (NPI) – Bosnia and Herzegovina.
Planned activities:
Partners meeting in Skopje
Stakeholder mapping of relevant (national and international) actors in the Berlin Process
Needs assessment of the Members of Parliaments and parliamentary staff
Interparliamentary topical meetings in: 1) Albania on Berlin Process, 2) Montenegro on Common Regional Market, and 3) Bosnia and Herzegovina on Green Agenda
Three national level events with MPs, staff and relevant stakeholders
Regional workshop to develop parliamentary oversight mechanisms of Berlin Process
Semi-annual monitoring reports on BP commitments and parliamentary engagement
Oversight activities conducted by MPs, with the support of partner think tanks
Regionalni dijalog mladih za Evropu / POLITEIA Regionalna škola za participaciju mladih 2023.
Fondacija Centar za demokratiju organizovala je od 6. do 12. jula 2023. godine u Nišu „POLITEIA Regionalnu školu za participaciju mladih“, u okviru projekta Regionalni dijalog mladih za Evropu(Regional Youth Dialogue for Europe) koji se realizuje uz podršku Evropske unije.
Kroz panel debate i diskusije, polaznicima Politeia škole govorili su: Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije, Vlada Republike Srbije; Plamena Halačeva, zamjenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji; Nataša Vučković, generalna sekretarka, Fondacija Centar za demokratiju, Srbija; Antonela Valmorbida, generalna sekretarka, Evropska asocijacija za lokalnu demokratiju (ALDA); Ognjen Marković, menadžer projekta, Vijeće za regionalnu saradnju, Sarajevo; Đorđo Cvijović, Lokalna kancelarija Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) u Srbiji; Saša Magazinović, poslanik, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; dr Aleksandra Jerkov, članica Izvršnog odbora, Regionalna akademija za demokratski razvoj, Srbija; Kalinka Gaber, državna savjetnica u Vladi Sjeverne Makedonije, bivša državna sekretarka za pitanja EU; Vuk Velebit, stručnjak za spoljnu i bezbjednosnu politiku, Srbija; dr Jonida Begaj, Pravni fakultet u Tirani, Albanija.
Znanja i iskustva putem predavanja i interaktivnih razgovora mladim polaznicima škole prenijeli su: Prof. Eralda Cani, Pravni fakultet, Univerzitet u Tirani, Albanija; prof. dr Vladimir Janković, Univerzitet Mančester, Velika Britanija; Mateja Agatonović, pomoćnik generalnog direktora, Nova ekonomija, Srbija; Daliborka Uljarević, izvršni direktor, Centar za građansko obrazovanje, Crna Gora; Žarko Šunderić, direktor, Centar za socijalnu politiku, Srbija; Ognen Janeski, ambasador SE i EU protiv govora mržnje za Zapadni Balkan i TV voditelj/glavni urednik, Sjeverna Makedonija; Sanja Mešanović, zamjenik direktora, Republički sekretarijat za javne politike, Srbija; Miljana Pejić, generalni sekretar, Krovna organizacija mladih Srbije, Srbija; Miloš Đajić i Igor Jojkić, Centar modernih vještina; kao i predstavnice partnerskih organizacija na projektu: Brikena Hoxha, izvršna direktorka, Kosovska inicijativa za stabilnost, Kosovo*; Anida Šabanović, programska koordinatorka/menadžerica, Mreža progresivnih inicijativa, BiH; dr Kejda Nuhu, Youth Act centar, Albanija; Mona Xhexhaj, izvršna direktorka, Akademija za evropske integracije i pregovore, Albanija; Biljana Bejkova, izvršna direktorka, NVO Info Centar, Sjeverna Makedonija.
Učesnici/e „POLITEIA Regionalne škole za participaciju mladih“ 2023. bili su studenti, aktivisti i mladi stručnjaci iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Kosova*, BiH, Crne Gore i Srbije. Ključne teme o kojima se razgovaralo: Evropske integracije zemalja Zapadnog Balkana, omladinske politike i programi, saradnja i umrežavanje mladih u regionu, socio-ekonomski razvoj, klimatske promjene, borba protiv govora mržnje u javnoj sferi…
Politeia je škola sa dugom tradicijom (od 1997) i zahvaljujući odličnim predavačima, interaktivnom načinu rada i kvalitetnom izboru učesnika, prepoznata je kao jedan od vodećih neformalnih programa edukacije za mlade u našem regionu.
POLITEIA škola 2023. organizovana je u okviru projekta Regionalni dijalog mladih za Evropu (Regional Youth Dialogue for Europe) koji se realizuje uz podršku Evropske unije. Projekat realizuju Fondacija Centar za demokratiju, Beograd (kao koordinator projekta) i partnerske organizacije: Akademija za evropske integracije i pregovore iz Tirane (AIEN); Kosovska inicijativa za stabilnost iz Prištine (IKS); Mreža progresivnih inicijativa iz Sarajeva (NPI); NVO Info Centar iz Skoplja (NGO IC); Regionalna akademija za demokratski razvoj iz Novog Sada (ADD); Youth Act Centar iz Tirane (YA). Projekat finansira Evropska unija.
The Center for Democracy Foundation, in cooperation with partner civil society organizations from the Western Balkans, held the first in vivo project management team meeting on the next steps in the implementation of the project “Regional Youth Dialogue for Europe – RYDE”from May 24-26, 2023 in Niš.
After the two previous online PMT meetings, meeting in Niš was a good opportunity for joint discussion the key tasks and work methodology to be implemented within the three-year regional project, as well as preparatory activities in order to organize the traditional “POLITEIA Regional School for Youth Participation” that will take place from July 6-12, 2023 in Niš.
The representatives of all partner CSOs took participation in the PMT meeting. Ms. Hillen Francke, Head of Sector Western Balkans Regional Programmes (Civil Society, Social Inclusion and Human Capital Development) at the European Commission’s DG NEAR, Ms. Irena Radinović from the Delegation of the European Union to the Republic of Serbia and Mr. Ognjen Marković from the Regional Cooperation Council (RCC) addressed the PMT members via Zoom.
“Regional Youth Dialogue for Europe” is a three-year regional project (2023-2026) aimed to: Increased participation of youths in decision-making, improved understanding and cooperation in the Western Balkans and strengthening active citizens` support for EU integration.
By supporting CSOs and, in particular, youth organisations, we will empower the citizens in the Western Balkans: to actively advocate for the adoption of EU values and the empowerment of responsible democratic institutions, to take part in public dialogue on reforms and development perspectives, to spread knowledge pertaining to the economic and social progress brought about by the adoption of EU standards, to work together on the advancement and implementation of common cause projects, to overcome issues resulting from the region’s turbulent past through dialogue and cooperation and to support neighbourly relations and reconciliation.
The Regional Youth Dialogue for Europe Project is implementing by the Center for Democracy Foundation (CDF), Belgrade (as project coordinator) and partner organizations: Academy of European Integration and Negotiations from Tirana (AIEN); Kosovo Stability Initiative from Pristina (IKS); Association Network of Progressive Initiatives from Sarajevo (NPI); NGO Info Center from Skopje (NGO IC); Regional Academy for Democratic Development from Novi Sad (ADD); Youth Act Center from Tirana (YA). The project is funded by the European Union.
– Increased participation of young people in decision making proces – Improved understanding and cooperation in Western Balkans – Strengthening active support of citizens for reform and EU integration
Center for Democracy Foundation started implementing the Regional Youth Dialogue for Europe Project in cooperation with civil society organizations from the Western Balkans region.
Young people from Western Balkan region believe they are not sufficiently visible nor involved in the processes concerning their future. It is necessary to improve the participation of youth representatives in democratic societies and civil society organizations, as well as their cooperation in the region. Also, it is highly important to strengthen the dialogue of young people with decision-makers.
The Project is implemented in the context of the implementation of the EU Youth Strategy, the accompanying Action Plan for the Western Balkans and the Economic-Investment Plan for the Western Balkans, which established the Youth Guarantee program.
We are incorporating in the Project our experience in the promotion of European and democratic values and human rights, the Sustainable Development Goals and 2030 Agenda, with a particular focus on improvement of the status of young people and members of vulnerable groups, as well as the experience of encouraging public dialogue, creating and monitoring public policies and involving citizens in the decision-making process.
We shall empower SCO, particularly youth organization activists and citizens throughout the region to:
Advocate for the adoption of European values and strengthening of democratic and responsible institutions
Participate in public dialogue on reforms
Spread knowledge about the economic and social progress to be brought about by the adoption of European standards in public policies
Cooperate on design and implementation of common cause projects
Work on overcoming the legacy of the past in the region through dialogue and cooperation and provide support to good neighborly relations and reconciliation
Main activities
Knowledge and exchange:
Survey on Youth policies in the Western Balkans
Politeia Regional School for Youth participation
Volunteer practice
Public dialogue on public policies on local, national and regional level:
Politeia Regional Thematic Sessions on Public Policies
Youth policy debates
Monitoring of youth public policies
Regional Conference
Sub-granting of projects of civil society organizations and informal groups projects:
Youth Fund
Active achievement Fund
Dynamic communication with citizens:
Informative and creative content in media and civil society networks
Interactive Online Youth Forum
We work in: Belgrade, Tirana, Sarajevo, Pristina, Skopje, Novi Sad…
The Program shall include:
150 Youth organizations and 1.500 youth activists participating in a Survey
50 participants of Politeia Regional School for Youth Participation
6 Politeia thematic sessions
1.000 young people on Interactive Youth Forum
10 youth activists on Volunteer practice
30 Financed projects through Youth Fund
6 Expert analyses and Youth Policy Proposals
30 Public Debates on Youth Policies
200 participants in vivo and 300 online participants in a two-day Conference
Project Coordinator:
Center for Democracy Foundation, Belgrade
Partners:
Academy of European Integrations and Negotiations (AIEN), Tirana
Kosovar Stability Initiative (IKS), Pristina
Network of Progressive Initiatives (NPI), Sarajevo
NGO Info Center (NGO IC), Skopje
Regional Academy for Democratic Development (ADD), Novi Sad
Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, u izjavi za novinare nakon skupa, pojašnjava da proces nije bio jednostvan niti za jednu državu koja je željela biti članica EU niti je generalno bila spremna za puno članstvo dok nije provela reforme koje znaju biti bolne kako za političare tako i za stanovništvo.
“Generalno te reforme vode ka boljem životu. Da li će za nas proces trajati duže ili sporije, ovisi naravno o nama. BiH je država u kojoj se odluke donose sporije nego li je to u drugim državama, komplikovan je način donošenja odluke. Ali iskreno se nadamo da ćemo, kad se budu stvari rješavale pogotovo kod ovih 14 prioriteta, na kraju ostati sa pravim problemima koji će trebati jaku i istinsku političku volju. Ostale jednostavnije stvari ćemo pokušati brže rješavati, koliko je to moguće”, poručio je.
Kako podsjeća, u periodu koji slijedi ocjenjivat će se napredak BiH, u kontekstu 14 prioriteta. Evropska komisija će ocijeniti da li je ono što je urađeno dovoljno za potencijalno dobivanje kandidatskog statusa.
“Po posljednjim ocjenama iz Brisela, ako nastavimo ovim tempom, mogli bismo očekivati kandidatski status sljedeće godine. Četrnaest prioriteta nema veze s kandidatskim statusom, imaju veze sa članstvom BiH u Evropskoj uniji. Ako provedemo 14 prioriteta ili ako Evropska komisiji ocijeni da se provode u pravom smjeru, idemo ka otvaranju poglavlja. To je veći status od onoga što nazivamo kandidatskim statusom. Isključivo su vezani za otvaranje pregovora, kao buduća aktivnost odnosno buduće punopravno članstvo”, kazao je.
Predsjednik Panevropske unije BiH Osman Topčagić optimističan je te kaže da bi za BiH mnogo značilo da dobije kandidatski status, a treba nastaviti s reformama. To je jedna faza u čitavom procesu, prije otvaranja pregovora, a za nas bi mnogo značilo.
Otvorili bi se kasnije pregovori, po poglavljima, po novoj metodologiji EU. Dalo bi to pozitivnu poruku optimizma u našu stvarnost, koja nam je potrebna u Delegaciji EU u BiH. Krasimir Nicolov osvrnuo se u današnjem govoru na posljednji izvještaj o napretku BiH, pomake i nedostatke. Ukazao je na brzinu reformi posebno u oblasti vladavine prava, preporučio kontinuiran i ozbiljan rad na reformama.
Današnji skup službeno nazvan ‘Konkretan razgovor: 14 prioriteta EU – s riječi na djela’ najavljen je kao prvi u nizu planiranih o konkretnim temama, a sudjelovali su predstavnici različitih političkih opcija u BiH.
Bosni i Hercegovini (BiH) treba strateški pristup kako da implementira svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u Evropskoj uniji (EU), poručuju iz Evropske komisije (EK). Prioriteti su neophodan korak na evropskom putu, što znači da o njima nema pregovaranja, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero.
Evropska komisija je u maju 2019. godine usvojila mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego je navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučiti o sljedećim koracima. Prioriteti se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i zaštitu prava svih građana.
Od 14, djelimično ispunjena tri prioriteta Ključne promjene i jezgro Mišljenja je vladavina prava i bez nje nema napretka, poručuju iz Evropske komisije (EK).
„Komisija očekuje da će sve izvršne, zakonodavne i sudske vlasti sarađivati na usvajanju i implementaciji amandmana o integritetu u zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i ovo je hitno. Napredak u ovoj oblasti je ključan kako bi se vratilo povjerenje građana BiH u pravosudni sistem i osiguralo da zemlja u potpunosti i na vrijeme koristi makrofinansijsku pomoć EU u kontekstu krize uzrokovane pandemijom. Nekoliko drugih reformi još čeka u redu, a to su novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Zakon o sudovima, kao i zakoni koji se tiču sukoba interesa i javnih nabavki. Oni moraju biti finalizirani i usvojeni bez daljeg odlaganja i u skladu s evropskim standardima“, navodi Pisonero.
Među 14 prioriteta iz Mišljenja koji su dati u maju 2019. godine, kao uslov da zemlja otpočne pregovore o pristupanju, je i jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Tu Bosna i Hercegovina, kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje Hasim Šabotić, direktor državne Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ne stoji dobro.
„Mislim da se mi valjamo u blatu i da imamo veliki problem i da je ova država zarobljena sa korupcijom. Imamo korupciju zastupljenu u svim segmentima bh društva imamo situaciju da stalno pričamo o korupciji, a nismo se makli dalje od početka“, kaže Šabotić.
Skoro godinu i po nakon dobijanja Mišljenja, napredak je vidljiv tek u dijelu preporuka, kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, navodeći da je i to pomak.
„Ono što bi izdvojili što je sada na dobrom putu da bude ispunjeno ili je ispunjeno jeste izmjena Izbornog zakona BiH koji se odnosi na grad Mostar, zatim, završili smo metodologiju za izradu programa integrisanja BiH u EU, što je jedan od uslova bio i po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a i uslova koji su stavljeni među 14 prioriteta. Stvoreni su uslovi da se napokon usvoji poslovnik o radu parlamentarnog odbora između BiH i EU, jer je to bio jedini institucionalni nivo u BiH koji nije imao formalno riješene odnose sa EU. Sad imamo i zakonodavno tijelo koje ima riješene odnose sa EU. Jedan od prvih prioriteta i ispunjavanja je bila odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u ustavu RS i imamo strateški okvir za reformu javne uprave“, navodi Dilberović.
Rasim Ibrahimagić, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, međutim, ne vidi ove poteze kao pohvalne.
„Možda se kao uspjeh okarakterisao dogovor oko Poslovnika o radu u parlamentarnom Odboru za stabilizaciju i pridruživanje. Međutim, još uvijek ne vidimo taj parlamentarni Odbor kao funkcionalan i još uvijek se nije desilo ništa u okviru tog parlamentarnog odbora. I, možda, jedina tačka koja je na neki način riješena, a koja, u stvari, nije u potpunosti kao jedan od 14 prioriteta, ali jeste dijelom tih prioriteta, je ukidanje smrtne kazne u Republici Srpskoj (RS), odnosno brisanje iz Ustava RS. To nisu učinile vlasti, već je to Ustavni sud naložio da se briše“, ocjenjuje Ibrahimagić za RSE.
EK: Mostar pokazao da je dogovor moguć Kada je u pitanju provedba preporuka vezana za izmjene Izbornog zakona i izbore u Mostaru, u junu 2020. godine lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ), Bakir Izetbegović i Dragan Čović, dogovorili su, pod pritiskom zvaničnika EU i ambasadora zemalja članica izmjene Izbornog zakona BiH. Tako bi se u Gradu Mostaru 2. decembra trebali održati lokalni izbori, prvi put nakon 12 godina.
Međutim, u zajedničkoj izjavi koju su nakon dogovora usaglasili Kancelarija EU u BiH i šefovi misija zemalja članica EU, naglašeno je kako je to tek dio iz prioriteta.
˝Podsjećamo da se ne trebaju poduzimati bilo kakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi otežali provedbu sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci i povezanih presuda Ustavnog suda. Bosna i Hercegovina također treba provesti preporuke OSCE-a/ODIHR-a kako bi unaprijedila demokratski kvalitet izbornih procesa˝, navedeno je u izjavi.
Da se radi o dijelu preporuka, potvrdila je i glasnogovornica Evropske komisije, ocjenjujući kako i to pokazuje da je napredak moguć.
„Slučaj Mostara pokazuje da sa jasnim fokusom politički lideri imaju sposobnost da nađu rješenja koja su u skladu s evropskim zahtjevima i standardima“ ističe Pisonero.
Iako se dogovor o izborima u Mostaru smatra uspjehom, kako u domaćim tako i međunarodnim krugovima, Ibrahimagić kaže kako postoji propust na koji nisu računali oni koji su vršili pritisak na političke lidere da ga dogovore.
„Još uvijek ne znamo kakva će situacija slijediti nakon samog održavanja izbora, s obzirom da je taj neki dogovor koji je napravljen, vođen dogovorom dvije političke partije, a ne šireg političkog spektra. Što znači da ćemo, možda, doći u situaciju da u Gradskom vijeću Mostara te dvije političke partije koje su se dogovarale, ne budu imale dvotrećinsku većinu za usvajanje Statuta onakvog kako su ga oni zamislili u tom svom dogovoru“, smatra on.
Direkcija: Evropskoj uniji najbitniji dio o vladavini prava Baš kao što se nije maklo sa početka u borbi protiv korupcije, tako su i ostali prioriteti, naročito oni koji se tiču vladavine prava, ostali netaknuti u posljednjih godinu dana. To za RSE potvrđuje direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović.
„Šta je bitno za EU, definitivno da je najbitnije realizacija prioriteta koji se odnose na vladavinu prava. Pa to je kao što su stavili, potencijalno novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), Zakon o sudovima u BiH. Znači, govorim o onome što bi bio neki istinski pomak i nešto što bi mogli prikazati EU da se događa i kao da se mijenja u BiH“, kaže Dilberović.
Da je stanje u bosanskohercegovačkom pravosuđu zabrinjavajuće, ocijenila je u junu ove godine Evropska komisija u pismu upućenom Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), upozoravajući kako bi mogli da obustave dalje finansiranje reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini, koje se realizuje preko tog vijeća.
“Zbog zabrinjavajuće ograničenih rezultata u postizanju ciljeva reforme pravosuđa u proteklim godinama, a posebno u oblasti integriteta, Komisija trenutno preispituje svoju podršku pravosuđu putem VSTV-a”, potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ureda glasnogovornika Evropske komisije u Briselu.
Na zabrinjavajuće nedostatke u bh. pravosuđu upozorio je u svom izvještaju objavljenom početkom decembra 2019. godine u Briselu, i njemački pravni stručnjak Rajnhard Pribe (Reinhard Priebe).
“Nedostatak povjerenja u pravosuđe je posebno izražen u pitanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV). Građani, pa čak i članovi pravosudne zajednice, često gledaju na VSTV kao na centar moći bez odgovornosti u rukama osoba koje služe interesima mreže političkog pokroviteljstva i uticaja”, navodi se u Pribeovom izvještaju.
Kome ne odgovara napredak u reformama? Na pitanje gdje je kočnica za rješavanje ključnih pitanja koja zanimaju EU, ali i bh građane, Ibrahimagić kaže da je to „politički momenat“.
Sa tim se slaže i član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.
„Vladajućim političkim elitama ne odgovara ispunjavanje prioriteta Evropske komisije, jer to znači uređen sistem i stvaranje okvira u kom smo svi jednaki pred zakonom i u kojoj će se ozbiljno boriti protiv korupcije i kriminala, u kojoj će postojati red i pravila“, tvrdi Borenović za RSE.
On podsjeća kako nema novog zakona o VSTV, kao ni Zakona o javnim nabavkama za koje kao član Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama, kaže da su neophodni, što je pokazao i niz saslušanja koje su obavili istražujući i potencijalna koruptivna djelovanja, uključujući i sporne nabavke tokom pandemije u oba bh entiteta.
„Oni hoće upravo ovo što su postigli – pravosuđe kao otuđeni centar moći koji se ponaša odvojeno od iskrenih i pravih potreba građana i, s te strane, je potpuno jasno da mi imamo pravosuđe koje ne tretira građane jednako pred zakonom, koje ne otvara niti jednu krupnu aferu niti je zatvara s konačnim epilogom. Mnogo korupcije, mnogo nepravde i to je sistem u kome živimo i koji odgovara političkim elitama i zato nemamo efikasno pravosuđe“, navodi Borenović.
Za Evropsku uniju važnija je stvarna od deklarativne opredijeljenosti, kakva je trenutno u BiH, prema ocjeni Hasima Šabotića, direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije trenutno u BiH. Usputnim se, tvrdi tretira rad u agencijama za prevenciju korupcije na nižim nivoima.
„Ako imamo određene osobe koje su zaposlene u različitim institucijama i odlukom zakonodavne ili izvršne vlasti i pridodat im je ovaj dio posla, kao da su u timu za borbu protiv korupcije na tom nivou vlasti, postavlja se pitanje motivacije. Da li su ljudi motivisani da poduzmu bilo kakve korake u pogledu izgradnje integriteta planova borbe protiv korupcije i svih onih dokumenata koji mogu doprinijeti boljoj i efikasnijoj borbi protiv korupcije? To znači da nema neke političke volje da se to uradi“ zaključuje Šabotić.
U oktobru presjek stanja Predsjedništvo BiH se u aprilu formalno obavezalo na provedbu reformi neophodnih za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta i predstavilo inkluzivan proces sa ciljem ubrzanja napretka BiH na njenom putu evropskih integracija.
Da je pitanje ispunjavanja prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije vitalni interes BiH podsjetio je i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na sastanku sa ambasadorima država članica Evropske unije i šefom Delegacije EU u BiH Johannom Sattlerom održanom 23. septembra. Kako se navodi u saopštenju objavljenom nakon sastanka, Džaferović je informirao ambasadore da se “čine dodatni napori kako bi se ubrzano riješila pitanja Zakona o javnim nabavkama, Zakona o sukobu interesa, Zakona o VSTV-u, te usvojena Strategija za procesuiranje ratnih zločina”.
Vijeće ministara BiH usvojilo je 24. septembra Revidiranu strategiju za ratne zločine, koja je još jedan pomak ka rješavanju prioriteta iz Mišljenja.
A gdje je BiH zaista na putu ka EU i šta je očekuje, znaće se početkom oktobra kada bi trebalo da bude objavljen novi paket proširenja kojim će biti obuhvaćene i zemlje regije.
„Komisija planira da pokrene ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan kako bi pomogla dugoročni ekonomski oporavak cijele regije nakon krize izazvane pandemijom“, kazala je Pisonero.
Komisija će prije toga objaviti izvještaj o BiH koji će se fokusirati na implementaciju ključnih prioriteta, jer će, kako navode iz Evropske komisije „samo ispunjavanjem velikih reformi BiH biti u prilici da demonstrira EU i zemljama članicama da zaslužuje da se kreće naprijed ka integraciji.“
Bosna i Hercegovina je polovinom juna 2008. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, koji je stupio na snagu početkom juna 2015. godine. Zahtjev za članstvo BIH je podnijela u februaru 2016., a u istom mjesecu 2018. predala je odgovore na Upitnik Evropske komisije. U maju 2019. Evropska komisija je usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučiti o sljedećim koracima.
Posljedni komentari