Friedrich-Ebert-Stiftung BiH (FES) i Mreža progresivnih inicijativa (MPI) organiziraju edukativni program za mlade političke aktere pod nazivom ECOpolitics School, koji će biti održan od 1. do 4. decembra 2022. godine.
Šta je tema škole ECOpolitics? Zagađenost zraka i vode, uništavanje prirodnih resursa, upravljanje otpadom, energetska kriza i pravedna tranzicija samo su neke od teme o kojima će biti riječna prvoj ECOpolitics školi. Uz to, polaznici i polaznice će tokom trajanja škole uz stručno mentorstvo kreirati vlastite unutarstranačke ili javne inicijative, te učestvovati u snimanju video podcasta ECOpolitics Talks. Sadržaj škole uključuje interaktivni sadržaj i različite formate neformalne edukacije i političkog aktivizma.
KO MOŽE UČESTVOVATI? Ukoliko imaš između 18 i 35 godina, živiš u Bosni i Hercegovini, član/ica si političke partije ili si istaknuti/a mladi/a lider/ka u svojoj lokalnoj zajednici kroz omladinski ili građanski aktivizam, te želiš saznati više o gore navedenim temama s ciljem daljeg političkog/aktivističkog djelovanja, onda je ovo program za tebe. ECOpolitics škola će ti dati priliku da razmijeniš iskustva sa drugim mladim ljudima širom BiH, te unaprijediš svoja znanja i vještine za društveno i političko djelovanje u oblasti zaštite životne sredine.
ŠTA JOŠ DOBIJAM UČEŠĆEM U ŠKOLI? Osim novih znanja iz oblasti zaštite životne sredine, svi polaznici/e će dobiti mentorsku podršku za kreiranje vlastitih individualnih ili grupnih političkih inicijativa za unutarstranačko ili javno djelovanje. Organizatori će i nakon završetka škole pružiti podršku u promociji inicijativa i pratiti njihovu dalju implementaciju. Također, imat ćete priliku putem snimanja i emitovanja video podcasta pozicionirati sebe u javnosti kao aktere čije je političko djelovanje usmjereno na temu zaštite životne sredine Po završetku škole će svim polaznicima i polaznicama biti dodijeljeni certifikati.
KAKO SE PRIJAVITI? Svi zainteresovani koji ispunjavaju gore navedene uslove mogu se prijaviti za učešće najkasnije do 18. novembra 2022. godine do 12.00h putem linka.
Aplikacije zaprimljene nakon navedenog roka neće biti uzete u razmatranje.
DODATNE NAPOMENE Troškove smještaja i hrane tokom trajanja škole, kao i refundaciju putnih troškova, snose organizatori škole. Detaljna agenda će biti dostavljena polaznicima i polaznicama nakon procesa selekcije i potvrde učešća. Za sve dodatne informacije nam se možete obratiti na: info@mpi.ba
FRIEDRICH-EBERT-STIFTUNG BiH MREŽA PROGRESIVNIH INICIJATIVA
U organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), a u saradnji s predstavnicima Parlamenta Federacije BiH, u zgradi Parlamenta FBiH u Sarajevu, 08. marta 2022.godine je održan skup pod nazivom „Klimatske promjene u Bosni i Hercegovini u kontekstu globalnih inicijativa i politika“.
Učesnici su prije skupa u svojim izjavama za medije naglasili značaj ove teme i potrebnih aktivnosti u borbi protiv štetnih uticaja globalnih promjena klime.
Predsjedavajući Odbora za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku i turizam Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Adnan Efendić podsjetio je da je Bosna i Hercegovina, usljed klimatskih promjena, podložna izazovima poput već viđenih poplava, suša, ali i ekonomskih posljedica tih događaja. Stoga ovaj parlamentarni odbor, kazao je Efendić, cijeni što su klimatske promjene tema skupa budući da se tiču svih nas.
Rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH Steliana Nedera je rekla da je ovo prilika za diskusiju o tome šta je dosad urađeno, a šta ubuduće treba poduzimati na predupređenju posljedica klimatskih promjena. Bosna i Hercegovina je dosad imala koristi od određenih fondova poput Globalnog fonda za okoliš, a UNDP pruža pomoć i u izradi zakonskih propisa u ovoj oblasti, te su provedeni mnogi projekti. Nedera je također rekla da je BiH prošle godine prva usvojila NDC s ciljem smanjenja uticaja klimatskih promjena prema Pariškom sporazumu.
– Moja poruka glasi – klimatske promjene su tu i klimatske akcije ne mogu čekati. Ukupne finansijske potrebe su velike, ali kvalitetne promjene su moguće i u okviru sadašnjih sredstava – naglasila je Nedera.
Podsjećajući da se tog dana, u svijetu obilježava 8. mart, Međunarodni dan žena, te da se tim povodom govori ‘o rodnoj ravnopravnosti danas radi održivog razvoja sutra’, Nedera je poručila da žene itekako doprinose klimatskim akcijama, zbog čega ih treba podržati u menadžerstvu i liderstvu u ovoj oblasti.
Pomoćnik federalne ministrice okoliša i turizma Mehmed Cero je naglasio da je ovo ministarstvo ključna institucija iz Federacije BiH koja u saradnji s resornim ministarstvima na entitetskom i državnom nivou, te Brčko Distrikta BiH, kao i UNDP-jem, vodi ključne aktivnosti koje se tiču klimatskih primjena.
– I naravno, osiguravamo da se sve druge ključne institucije, kako u Federaciji tako i subordnirano, u kantonima, kvalitetno uključe i da dođemo do određenih operativnih akcionih planova koji su rađeni i rade se ambiciozno, ali ako imamo određenu ambicioznost i ovlasti, imamo mogućnost za povlačenje određanih sredstava – rekao je Cero.
Delegat u Domu narod Parlamenta FBiH Damir Džeba je kazao da je tema skupa veoma široka i da se između ostalog dotiče pitanja svijesti, odnosa pojedinaca prema okolišu, kao i pitanja sistemskog uređenja u toj oblasti. Također je podsjetio da je na snazi Zakon o zaštiti okoliša, ali da je potrebno i zakonodavstvo o zaštiti zraka, te da je ovo prilika za razgovor o strateškim dokumentima i mjerenju učinaka njhove primjene.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Irfan Čengić naglasio je značaj usvajanja novog zakona o obnovljivim izvorima energije, kao i značaj dekarbonizacije energetskog sektora. Kao jedan od prioriteta za rješavanje, naveo je i problem prostorne gradnje, odnosno neplanskih aktivnosti u toj oblasti.
Skup bio je prilika da se zastupnici, delegati, članovi odgovarajućih parlamentranih odbora, predstavnici Vlade FBiH i drugi članovi iz relevantnih ministarstava upoznaju sa aktivnostima koje Federalno ministarstvo, u suradnji s UNDP-jem u BiH poduzima u kontekstu sve izraženije globalne klimatske krize.
U okviru projekta “Četvrti izvještaj BiH i treći dvogodišnji izvještaj u skladu sa Okvirnom konvencijom UN-a o klimatskim promjenama”, ali i drugih incijativa, izrađeni su značajni dokumenti, kao što su Četvrti nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama BiH, Strategija prilagođavanja i niskoemisionog razvoja BiH, Utvrđeni doprinos BiH (NDC) i Plan prilagođavanja klimatskim promjenama BiH (NAP).
Republika Srpska, odnosno BiH, zbog uticaja klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja od 1990. godine preživjela je 23 prirodne katastrofe, koje su za posljedice imale velike finansijske gubitke, te je neophodno razvijati obnovljive izvore energije i zelenu ekonomiju, poručeno je u Narodnoj skupštini na skupu o klimatskim promjenama.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić istakao je značaj razgovora o ovoj temi, kako bi se šira javnost upoznala o problemima koji nastaju i koji tek mogu nastati usljed klimatskih promjena.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srbrenka Golić upozorila je da su u tim prirodnim katastrofama u BiH izgubljena najmanje 46 života, kao i da se indirektna šteta samo na nivou BiH procjenjuju na 5,5 milijardi dolara.
“Posljedice koje klimatske promjene izazivaju po ekonomiju i, što je najtragičnije, po ljudske živote, upućuju na to da je neophodno da se okrenemo obnovljivim izvorima energije, što će nam omogućiti niskokarbonsku proizvodnju, okrenuti nas ka zelenoj ekonomiji i strogo kontrolisanim emisijama gasova sa efektom staklene bašte”, rekla je Golićeva.
Obraćajući se na skupu o temi “Кlimatske promjene u BiH u kontekstu globalnih inicijativa i politika” Golićeva je istakla da je cilj da se zaštite grane koje su najviše pogođene klimatskim promjenama.
“Кod nas je to poljoprivreda, te je neophodno preduzeti sve mjere kako bi se proizvodnja prilagodila klimatskim uslovima”, rekla je Golićeva.
Ona je navela da je resorno ministarstvo, kao kontakt institucija za BiH prema Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promjenama, do sada činilo ogromne napore kako bi se pristupilo finansijskim mehanizmima za realizaciju aktivnosti koje imaju za cilj ublažavanje i prilagođavanje negativnim efektima klimatskih promjena, koje sve više utiču na život u BiH.
“Veoma angažovano radimo na obezbjeđivanju sistemskog pristupa problematici klimatskih promjena, te smo krajem 2020. Sekretarijatu Кonvencije UN o klimatskim promjenama dostavili Strategiju prilagođavanja na klimatske promjene i nisko emisionog razvoja, kao i Plan prilagođavanja na klimatske promjene, koji definišu dalji put razvoja zemlje uz smanjenje emisija i prilagođavanje negativnim uticajima klimatskih promjena”, rekla je Golićeva.
Rezidentni predstavnik UNDP-a BiH Steliana Nedera rekla je da je cilj današnje konferencije da se sagleda sve što je urađeno do sada, kao i planiranje narednih koraka u borbi protiv štetnih posljedica klimatskih promjena.
“Do sada je dosta urađeno u ovoj oblasti, te nam je zadovoljstvo što smo bili dio tog napretka. Djelovanje u rješavanju problema koji se javljaju zbog klimatskih promjena ne može da čeka, te je potrebno reagovati što prije konkretnim mjerama”, rekla je Nedera.
Skup “Кlimatske promjene u BiH u kontekstu globalnih inicijativa i politika” održao se 04. marta 2022.godine u organizaciji Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske i Razvojni program UN /UNDP/, u saradnji sa Narodnom skupštinom Srpske.
Recikliranje predstavlja proces izvajanja sirovine/materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. Proces recikliranja uključuje sakupljanje otpada, izdvajanje korisnih materijala, preradu i izradu novih proizvoda od prerađenog materijala. Ono što je posebno važno jeste ciljano izdvojiti materijale koji se mogu reciklirati i brzo staviti u ponovnu upotrebu. Materijali koji se najčešće izdvajaju iz otpada i recikliraju su staklo, plastika, papir/karton, tetrapak, metal i biorazgradivi otpad.
Staklo podliježe procesu topljenja i ponovnog preoblikovanja, papir, plastika i tetrapak recikliranjem daju iste ili slične sirovine niže kvalitete, recikliranjem metala se štedi velika količina energije dok je recikliranje biorazgradivog materijala najstariji oblik reciklaže u kojem se kao krajnji produkt dobija đubrivo i mineralima obogaćeni humus kao i toplotna energija u bioenerganama.
Od svih vrsta otpada podložnih recikliranju, najveću prijetnju globalnom zagađenju otpadom predstavlja plastični otpad. Plastika i sintetički proizvodi plastike dospijeva u pitku vodu, u mora i okeane a time i u ljudski lanac ishrane. Po procjenama, svake godine u mora i okeane dospije 8 miliona tona plastike. Prognoze fondacije Ellen McArthur su da ako planeta Zemlja do 2050. godine nastavi sa proizvodnjom istih količina plastike, tada se u morima može očekivati više plastike nego ribe.
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, radimo i razgovaramo i sa mladim političkim aktivistima i aktivistkinjama iz različitih stranaka, kako bi čuli njihovu viziju angažmana na području zaštite okoliša. Tarik Ćenanović vijećnik je u Općinskom vijeću Ilidža ispred političke stranke Narod i Pravda.
Ćenanović smatra da su teme ekologije i zaštite okoliša još uvijek na neki način tabuizirane u Bosni i Hercegovini.
„Naime, naš mentalitet – po mom mišljenju, nije dovoljno sazrio da bi se ljudi bavili tom temom, jer su još uvijek neke druge teme dosta bitnije. Nažalost, naši sugrađani i sugrađanke nisu još uvijek ekološki osviješteni. Pored toga lokale samouprave ne rade ništa po tom pitanju, a trebale bi jer je eko sistem značajno narušen. Kao drugačiji primjer mogu izdvojiti Općinu Ilidžu koja je zajedno sa načelnikom Nerminom Muzurom uklonila sve divlje deponije, povećala broj kanti za smeće kao i broj kanti za selektiranje otpada, stakla, te napravila druge slične projekte. Mislim da se mnogo više može učiniti kako bi se probudila svijest građana. Također vjerujem da možemo poboljšati sistem na način da motivišemo djecu, odrasle kroz razne edukacije, pa i plakatima, flajerima, anketama. Zakoni postoje, dosta dobro su definisani po tom pitanju, ali nažalost u praksi se ne sprovode, jer uvijek nekom na vrhu nešto ne odgovara ili se samou predizbornoj kampanji spominju ove teme, a mi imamo sve manje vremena. Zanemarujemo činjenicu da kakav je naš odnos prema prirodi, takav će biti njen odnos prema nama, zato imamo i sve učestalije poplave, zemljotrese, požare, te nam kontinuirano prijete ekološke katastrofe.“
Ovaj mladi političar smatra da u njegovoj generaciji političkih aktivista i aktivistkinja, može nastati značajna promjena u odnosu prema zaštiti okoliša.
„Obzirom da značajan broj ljudi pomno prati šta i kako radimo i na koji način doprinosimo lokalnim zajednicama, ja iskreno vjerujem da trebamo iskoristiti tu priliku na pravi način. Trebamo krenuti iz svoje lokalne zajednice ka višem nivou vlasti, jer kroz konkretne primjere vlastitog rada možemo dokazati da zaista treba obratiti pažnju na okoliš koji je u jednu ruku i izvor života. Ono na šta mi kao mladi političari možemo uticati jeste podizanje svijesti samog društva. Dovoljno je da pogledamo preko granice – kod naših komšija koji to odlično rade i već u nekim sredinama se daju primjetiti promjene. Sredinom prošle godine sam podnio inicijativu za postavljanje novih kanti za otpad na području općine Ilidža, nažalost još uvijek čekam da se ista realizuje jer to nije u nadležnosti naše općine, stoga se nadam da bi se navedena inicijativa mogla realizovati već početkom turističke sezone. Mi kao mladi Naroda i Pravde iza sebe imamo dvije akcije čišćenja gdje smo imali veoma dobar odziv ne samo mladih ljudi. Već u planu za proljeće namjeravamo organizovati isto druženje.“ – govori vijećnik Tarik Ćenanović.
Govoreći o tome je li tema zaštite okoliša mjesto približavanja ljudi iz različitih političkih opcija oko jednog zajedničkog društvenog interesa, mladi vijećnik kaže kako je to zdravorazumski nužno.
„Naš okoliš i priroda su je postojali i prije nas, tako će i poslije nas, samo zavisi u kakvoj mjeri i na koji način će nam vratiti naš sadašnji odnos. Generalni problem naše zajednice je što ne želimo priznati da je nečija ideja dobra i da je za dobrobit zajednice samo zato što je taj neko istu predložio. Upravo na tim greškama mi mladi političari trebamo raditi i ispravljati svoje starije kolege, jer na kraju – to je za našu dobrobit, nas i naših građana koji nam daju povjerenje i glas kako bi ih mi zastupali. Vjerujem da svaka politička opcija ima bar tri osobe koje su spremne djelovati po pitanju ove teme, i da bi se uz kratki dijalog složili u mnogim stvarima, kako je to i bilo na samoj edukaciji koju je održala Mreža progresivnih inicijativa upravo na ovu temu. Zadovoljstvo i čast mi je da sam imao priliku sudjelovati na istoj, te upoznati ove divne kolege i kolegice iz različitih političkih opcija. Mnogo toga smo naučili jedni od drugih i iskreno se nadam da ćemo se nekad u bliskoj budućnosti naći za istim stolom, te uz razgovore nalaziti najbolja rješenja za nas, naše građane i građanke i prirodu.
Obzirom da sam magistar Turizma i da dolazim sa Općine Ilidža koju možemo nazvati zelenom oazom i velikim turističkim potencijalom u odnosu na ostatak Kantona Sarajevo, ja ovu temu posmatram kroz turizam. Prioriteti u ovom trenutku su divlje deponije, korita rijeka te adekvatno odlaganje smeća u kontejnere. Smatram da su to neke stvari koje će svaki turist prvo primijetiti, neki će čak i slikati ako to nije uredno ili ako jeste i podijeliti na svojim društvenim mrežama što nam može biti pozitivna ili negativna reklama, a negativne ne želimo. Bosna i Hercegovina ima toliko prelijepih krajeva za koje nismo ni znali do dolaska pandemije i mislim da trebamo očuvati sve prirodne blagodati koje imamo. Ako vidimo nekoga da nije na adekvatan način odložio otpad, tu osobu trebamo upozoriti ili za njom pokupiti smeće jer samo tako možemo učiti i postaviti primjer drugima.“ – navodi Tarik Ćenanović, mladi politički aktivista i učesnik projekta Priroda i društvo.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska
Posljedni komentari