U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Edin Ramić zastupnik je i predsjednik kluba poslanika Zajedno za BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ali i ministar raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH. Svijest građana o zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini, a samim time u entitetu Republike Srpske procjenjuje, na veoma je niskoj razini.
„Ovakvu tvrdnju potkrjepljuje činjenica da je sve manje zelenih površina, iste se pretvaraju u građevinsko zemljište zbog interesa užeg kruga velikih moćnika. Dok svijet nalazi nove modalitete zaštite životnog prostora, u Bosni i Hercegovini se ne smanjuje znatno broj zagađivača. Na tome se vrlo malo radi. Možemo slobodno reći da strane institucije i organizacije koje su prisutne u našoj domovini pokušavaju ozbiljnije podići svijest kod građana o važnosti zaštite okoliša nego domaći predstavnici.“ – navodi Ramić.
O tome šta politika može uraditi da se situacija promjeni u odnosu na trenutno stanje, govori:
„Institucije moraju prilagoditi programe i izdvojiti sredstva za podršku projektima koji tretiraju ovu tematiku. Mladi imaju ideje, a i u prilici su da prenesu iskustva iz razvijenijih zemalja. Politički predstavnici trebaju krenuti od sebe, svoje lokalne zajednice, institucije koju vode, pa sve do državnog nivoa vlasti. Svi ćemo se složiti da želimo da nam djeca odrastaju u zdravijem okruženju, a mi smo ti koji im to trebamo omogućiti. Proces jeste nešto duži, ali smo ujedno zemlja koja posjeduje ogromna prirodna bogatstva, pola posla smo završili ako sačuvamo prirodne ljepote naše države, te podignemo svijest ljudi koja mora doći do svakog pojedinca. Smatram da je ovdje neophodna bolja saradnja NVO sektora sa institucijama.“ – zaključuje zastupnik Edin Ramić.
Zaštita okoliša kao tema zajedničkog rada različitih političkih stranaka, ali i načini prioritetiziranja ove oblasti u okviru ličnog političkog djelovanja bili su tema razgovora. Ramić smatra da budućnost društva leži u zdravijem okruženju i da zbog toga programski ciljevi svakog političkog subjekta trebaju biti usmjereni ka boljim uslovima za život ljudi.
„Teritorija bez prisustva živih ljudi je mrtva. Europski standardi će nam pomoći da ostvarimo zacrtane ciljeve. Europska unija je naš cilj, a jedan od preduslova je i regulisanje sektora zaštite okoliša. Duboko sam uvjeren da fondovi EU mogu biti naša šansa, uz dobre programe i time stižemo brže do cilja. Dakle, ko bude glasniji i efikasniji u realizaciji ekološki zdravih projekata, veće su mu šanse za razvoj lokalne zajednice. Platforma ekološkog razvijanja svijesti je budućnost politika, ekonomija i migracija.
Mi prvo moramo očuvati prirodne ljepote koje posjedujemo, a nisu zanemarive. Tek kada dođe neki stranac, uoči prednosti naše države u ekološkim prednostima u odnosu na neke druge puno razvijenije države. Drugo, moramo identifikovane zagađivače regulisati zakonima koji će ih natjerati na EU standarde. Utopljavanje i zagrijavanje stambenih objekata, kao i oblast nelegalne gradnje mora biti prioritet svake vlasti. Sistem gradnje jedne države vam govori o kulturi te iste države. Zajednički moto mora biti iznad svih političkih ciljeva i fokus je na razvijanju ekološke svijesti – od djeteta do onoga koji upravlja procesima u ovoj državi. Kada to postignemo, možemo reći da smo uspjeli kao politički predstavnici, ali i kao društvo.“ – zaključuje političar Edin Ramić.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
Tokom mjeseca oktobra petnaest mladih političkih aktivista i aktivistkinja iz deset političkih stranaka iz cijele Bosne i Hercegovine okupili su se u Sarajevu na radionici čiji cilj je omogućiti im znanja i kapacitete pomoću kojih će inicirati značajnije angažovanje stranaka iz kojih dolaze u oblasti zaštite okoliša.
Rad je počeo temom komparativnog pregleda zakonskih rješenja u oblasti zaštite okoliša u državama sa federalnim uređenjem u okviru predavanja koje je održala Dr. Amina Nikolajev, profesorica pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Radovan Nikčević iz Regional Cooperation Council-a upoznao je učesnike i učesnice sa evropskim zelenim dogovorom i Zelenom agenda za Zapadni Balkan, koja predstavlja nužnu budućnost u smjeru kreiranja zelenih politika u Bosni i Hercegovini. O ulozi međunarodne zajednice u zaštiti okoliša sa mladima je razgovarala Anida Šabanović, direktorica Vanjskopolitičke inicijative Bosne i Hercegovine, dok je zastupnik Narodnog europskog saveza u državnom parlamentu Jasmin Emrić ponudio praktična znanja o kreiranju inicijativa te podijelio iskustva političkog angažmana na značajnom ekološkom pitanju Trgovske gore.
Uz facilitaciju aktiviste i trenera Slobodana Blagovčanina, ideja trodnevnog rada sa mladim političkim aktivistima i aktivistkinjama je približavanje cilju njihovog okupljanja – što podrazumijeva da prema rukovodstvima svojim stranaka upute inicijative da se u strateške dokumente stranaka prioritetnije i ozbiljnije pozicionira djelovanje u oblasti zaštite okoliša.
U komentarima nakon završetka radionice, učesnici i učesnice su kazali kako će ih znanje koje stiču značajno oblikovati u njihovom daljnjem političkom djelovanju.
Radionica je aktivnost projekta Priroda i društvo koji se realizira uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Amer Obradović zastupnik je Nezavisnog bloka u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i učesnik projekta „Priroda i društvo“. Odnos prema zaštiti okoliša procjenjuje – lošim.
„Građani i institucije okoliš posmatraju kao nešto tuđe, nešto o čemu drugi trebaju brinuti. Razmišlja se tipa – samo nek’ nije u mojoj avliji, samo nek’ nije u mom autu. I onda to smeće završi svuda oko nas. Dovoljno je vidjeti smeće pored cesta, u rijekama, na izletištima… Nemamo svijesti, niti odgovornosti, nažalost. Naravno, institucije imaju veću odgovornost da naprave zakonski okvir kako bi građani imali veću svijest o zaštiti okoliša. Taj naš loš odnos moramo mijenjati i institucije su te koje moraju donositi strateške dokumente i pravce. Moderne demokratske zemlje ubrzano rade na tome, a mi u FBiH i čitavoj Bosni i Hercegovini, bojim se, zarobljeni smo u neke druge teme, u etničke priče gdje se zaštita okoliša posmatra kao sporedna, nebitna stvar, a poticaji za te svrhe se zloupotrebljavaju u stranačke i privatne svrhe. Okoliš je jedno od važnih pitanja za našu budućnost.„ – navodi Obradović.
Stavljati teme zaštite okoliša na dnevni red u zakonodavna i izvršna tijela, te u javni prostor dužnost je političara i političarki, smatra ovaj zastupnik.
„Poznato je da nema ubrzanog društvenog i ekonomskog razvoja bez postizanja okolišne održivosti. Za to su potrebne su efikasne, transparentne, inkluzivne i odgovorne javne institucije, na čemu treba insistirati, te organizirati kampanje i stimulirati debatu o politikama u ovoj oblasti, po ugledu što upravo radimo u projektu ”Priroda i društvo”. Političari na svim nivoima bi trebali raditi na podizanju svijesti o zaštiti okoliša. Od vitalnog značaja je pokrenuti inicijative za modernizaciju nastavnih planova i programa osnovnih i srednjih škola, uz razvoj zelenih vještina, kako bi se zaštita okoliša postala kompatibilna sa tržištem rada i klimatskim promjenama. Političari moraju biti okrenuti prema inovacijama, koje se ogledaju u uvođenju i primjeni novih, posebno digitaliziranih tehnologija i usluga i u ovom važnom životnom segmentu.“ – ocjenjuje zastupnik Amer Obradović.
A kako delegirati ovu temu u političke krugove gdje je sukob dominantna dinamika funkcionisanja i može li zaštita okoliša upravo biti zajedinčki interes različitih političkih opcija, Obradović odgovora:
„Može i mora, zato što je to vitalna tema za sve građane. Često se u ovoj zemlji poziva na tzv. vitalni nacionalni interes, a ja mislim da je zaštita okoliša bukvalno vitalni interes svih ljudi u Bosni i Hercegovini. Zato vjerujem da ima političara koji su, bez obzira na stranačku pripadnost, spremni raditi na ovim temama i konkretno realizirati akcije koje stimuliraju zajedničke projekte podizanja svijesti o zaštiti okoliša i razvoja tzv. ”zelenih radnih mjesta”, od civilnog društva i privrednih subjekata pa do institucija. Vjerujem da je važno jačati institucije i kadrove koji se bave okolišom, prirodom i kulturnim naslijeđem, usaglašavati zakonodavstvo o okolišu sa zakonodavstvom EU, definirati prava i obaveze vlasnika resursa u upravljanju okolišem i prirodnim naslijeđem, unaprijediti ekonomske instrumente poštivanjem načela ”zagađivač plaća” i “korisnik plaća” itd, što je navedeno u usvojenoj Strategiji razvoja FBiH za period 2021. – 2027. godina.
„Dekarbonizacija je velika tema. To je za buduće vlade na svim razinama koje se više neće moći gurati pod tepih. Složeno je i teško pronaći prave modele, ali to moramo uraditi, jer je alternativa urušavanje čitavog elektroenergetskog sistema i opasnost po zdravlje ljudi. Ne vidim da u ovom mandatu vladajući imaju hrabrosti da išta ozbiljno urade. Druga tema koja bi mogla donijeti brojna poboljšanja jest okolišno prihvatljiv transport, gdje trenutno vladaju naftni lobiji. I za ovo pitanje ne vidim spremnost među vladajućom većinom. Ono gdje bi se moglo nešto značajnije uraditi, bez velike političke debate i interesa pojedinih grupa povezanim sa političkim moćnicima, jesu projekti efikasnosti i ekonomičnosti postojećeg sistema upravljanja otpadom. Tu postoje brojne mogućnosti, kao i međunarodna iskustva i fondovi da se uspostave ekonomski i okolišno održivi sistemi upravljanja otpadom.“ – zaključuje zastupnik Nezavisnog bloka Amer Obradović ističući upravo ove teme kao prioritetne u svom političkom djelovanju u oblasti zaštite okoliša u budućnosti.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
Nevladine organizacije pozivaju Vijeće ministara BiH da hitno donese odluku o formiranju ekspertskog i pravnog tima kao neophodnog koraka za konkretan i pravovremen odgovor Bosne i Hercegovine, kada je u pitanju odluka Vlade Hrvatske da nuklearni otpad deponuje na granici sa BiH u Trgovskoj Gori.
“Insistiramo da se i nevladin sektor uključi u cijeli proces, te da se uključi u rad Koordinacijskog tijela kao relevantan akter u rješavanju ovog pitanja. Nužno je intenzivirati diplomatske odnose, ali osloniti se samo na razgovore bi bilo naivno i neodgovorno prema građanima – prema građanima čiji su životi stavljeni na kocku. Hrvatska je doslovno milione uložila u realizaciju namjere da pomenute opasne otpade deponuje na granicu sa BiH, te neće od nje odustati tek tako. Hitno nam je potreban ekspertski tim, da na osnovu njihovog rada, pravni tim može formirati slučaj na pravi način, te pripremiti odbranu života naših građana pravnim putem”, navodi se u saopćenju iz Centra za promociju civilnog društva.
Nevladine organizacije pomno prate dešavanja vezana za pitanje Trgovske gore i aktivno učestvuju u svim segmentima zagovaranja, alarmiranja i djelovanja na sprečavanju uništavanja Une i života građana i građanki Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Centra za promociju civilnog društva.
Nevladine organizacije pozdravljaju uložene napore Ministarstva vanjskih poslova BiH da skrenu pažnju na ovaj problem, ali smatraju da “ipak moramo biti brži i proaktivniji u donošenju odluka koje su predouslov za kreiranje potrebnih studija uticaja na okoliš i osnivanje i rad pravnog tima”.
“Svjesni smo brojnih socio-ekonomskih kao i drugih izazova, ali problem sa potencijalnim deponovanjem radioaktivnih i drugih opasnih otpada na samu granicu sa BiH je jedna sasvim nova dimenzija izazova koja nam ne dozvoljava pravo na grešku. Konverzija Trgovske gore u svojevrsnu deponiju za otpade iz nuklearne elektrane Krško, medicinski otpad iz čitave Hrvatske kao i druge opasne otpade je nesumnjivo jedan od najvećih izazova za BiH”, navodi se u saopćenju.
Nevladine organizacije izražavaju zadovoljstvo zbog činjenice da su parlamenti na svim nivoima vlasti jednoglasno usvojili identičan stav protivljenja ovom projektu susjedne Hrvatske.
“I Predsjedništvo BiH je zauzelo jasan i jednistven stav po ovom pitanju. Angažman Zelenog kluba zastupnika na svim nivoima vlasti je također primjetan”, saopštili su ocjenjujući da to nije dovoljno i da treba više angažmana kako bi se ovaj problem riješio.
Razgovor o temi “Implikacije odlaganja nuklearnog otpada na lokalitetu Trgovska gora na turistički razvoj” održan je u organizaciji Mreže progresivnih inicijativa, a o tematici su govorili ministri, zastupnici i predstavnici nevladinog sektora.
Učesnici razgovora naglasili su da se radi o izuzetno važnom ekološkom i političkom pitanju o kojem postoji rijetko jedinstven stav u Bosni i Hercegovini. Međutim, brojna ranija iskustva govore da zajednički stav sam po sebi nije dovoljan da se riješi ovakav međudržavni problem sa Republikom Hrvatskom, a koji potencijalno implicira posljedice – ne samo na zdravlje ljudi, nego i na čitav eko-sistem ove regije.
Jedan od važnih aspekata koji pada u drugi plan u ovom trenutku su moguće posljedice i po ekonomiju – u prvom redu turizam, ukoliko dođe do ostvarenja namjere institucija Hrvatske da radioaktivni i nuklearni otpad skladište na granici sa Bosnom i Hercegovinom.
Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, u svom izlaganju je posebno naglasio da se u blizini spornog lokaliteta nalaze parkovi prirode – Nacionalni park Una u FBiH, Park prirode Una u Republici Srpskoj i područje “Natura 2000” na lokaciji Tišina kod Šamca, koji predstavljaju zaštićene zone. Dodao je da je i bez posebnih analiza jasno da bi, ukoliko Hrvatska uspije u svojoj namjeri, posljedice na turizam bile katastrofalne.
“Uzimajući u obzir da je do pojave pandemije koronavirusa sektor turizma u BiH bilježio značajan rast, što govori o njegovom realnom potencijalu, te činjenici da će biti potrebna značajna ulaganja u njegov oporavak, u konkretnom slučaju moramo insistirati na procjeni uticaja na razvoj i održivost turizma u širem području oko lokacije Trgovske gore, kao i nizvodno od rijeke Une i njenog sliva. U širem reonu oko Trgovske gore, i dalje nizvodno rijekom Unom prema Kostajnici, primaran resurs za zapošljavanje stanovništva i ekonomski razvoj regije leži u proizvodnji zdrave hrane i razvoju turizma. Izgradnja spornog odlagališta može eliminisati mogućnost razvoja ovih djelatnosti, a stanovništvo osuditi na ekonomsko propadanje i iseljavanje”, istakao je ministar Košarac.
U okviru online razgovora govorila je i Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma FBiH, koja je istakla da turisti formiraju percepciju o određenoj destinaciji na osnovu informacija sa društvenih mreža, interneta, TV i printanih medija, kao i marketinga države i turističkih agencija.
“Brend Bosne i Hercegovine, između ostaloga, kreiran je i na Nacionalnom parku Una koji je baziran na održivom “eko-turizmu“ i godinama stvaran ogromnim zalaganjem države, federacije, kantona, općina i samih njenih stanovnika. Odlaganje nulearnog i radioaktivnog otpada predstavlja najekstremniji primjer suprotnosti pojma eko-turizma. U tom smislu, kreirani imidž i brend BiH je već u velikoj mjeri uništen samim dovođenjem u kontekst mogućeg odlaganja nuklearnog i radioaktivnog otpada u njegovoj blizini. Sigurno je da bi se sa izgradnjom odlagališta potpuno eliminisala mogućnost daljeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i turizma, a stanovništvo dovela u situaciju da razmišljaju o iseljenju. Stoga, BiH mora učiniti sve kako bi zaustavila namjeru Hrvatske da na granici sa BiH, na području našeg najvećeg prirodnog bogatstva i potencijala razvoja turizma, izgradi odlagalište nuklearnog i radioaktivnog otpada”, naglasila je ministrica Đapo.
Srebrenka Golić, ministrica prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije u Vladi RS je navela da je presedan da neko gradi odlagalište nuklearnog otpada na granici sa susjedima, te da se tako ne gradi suživot i dobrosusjedski odnosi. Ministrica Golić je pozvala ministricu vanjskih poslova BiH Biseru Turković da javnosti ponudi odgovor na pitanje zašto blokira formiranje ekspertskog i pravnog tima. Posebno je naglasila da eksperti iz Bosne i Hercegovine trebaju istovremeno sa ekspertima iz Hrvatske raditi istraživanja, što je trenutno onemogućeno. U vrlo emotivnom govoru o prirodnim bogatstvima ugrožene regije, ona je poslala poruku da će biti kasno za reakciju ukoliko svi akteri u Bosni i Hercegovini ne shvate koliko je situacija složena i koliko je važno da se hitno reaguje.
Jasmin Emrić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji dolazi iz potencijalno ugrožene regije, potcrtao je potrebu brže reakcije institucija Bosne i Hercegovine.
“Mi se danas ne borimo protiv namjere susjedne Hrvatske da nam u dvorište istovari nuklearni i radioktivni otpad jer nam je dosadno i nemamo drugih problema. Borimo se jer smo svjesni da se može desiti da turizam, poljoprivreda i ekonomija ovog dijela države budu potpuno uništeni”, rekao je Emrić.
Učesnici razgovora su istakli saglasnost o važnosti zajedničkog i organizovanog djelovanja izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima, nevladinog sektora, akademske zajednice, medija, kao i kapacitiranih pojedinaca kako bi interesi građana Bosne i Hercegovine bili zaštićeni. Pozdravljena je namjera formiranja ekspertnog tima, kao i tima pravnih eksperata koji će pomoći da Bosna i Hercegovina na međunarodnom pravnom terenu zaštiti svoje građane.
Posljedni komentari