by Editor | Oct 5, 2020 | Ekonomski razvoj, Ekonomski razvoj 2
Želja većine bh. građana u dijaspori je kupovina stambenog prostora u domovini, ali proces kupovine kompliciraniji je nego čini u prvi mah.
Naša dijaspora za razliku od građana koji rade u BiH ne može dobiti stambeni kredit u nekoj od naših banaka. Time gube oni, ali i naša ekonomija. Kako saznajemo svake godine naše banke odbiju stotine, ako ne i hiljade zahtjeva za stambenim kreditima naših građana iz dijaspore, a razlozi su legislativne prirode.
Znajući da bi stambeni kredit u sebi mogao sadržavati hipoteku na sam objekt koji se kupuje, ali i određeni polog, kreditni stručnjaci preporučuju oko 20 posto, banka bi zaokružila konstrukciju bez dodatnog rizika za sebe.
Ekonomski analitičar Damir Bećirović za Klix.ba kaže kako udio doznaka i ostalih ličnih finansijskih transfera građana naše zemlje koji žive u inostranstvu prema BiH čini 8 posto BDP-a naše zemlje. Ako se tome dodaju drugi oblici primanja iz inostranstva poput penzija i drugih socijalnih primanja, te prihodi po osnovu rada za inostrane kompanije, taj iznos dostiže čak 14 posto BDP-a.
“Ovo pokazuje da je finansijski potencijal dijaspore značajan za našu zemlju. Iako je uvriježeno mišljenje da se ti ljudi nikada neće vratiti u BiH veliki broj takvih pojedinaca se interesuje za kupovinu nekretnina u BiH, pri čemu ih zanima da tu investiciju finansiraju kreditima kod naših banaka. To nažalost naše banke u ovom momentu u pravilu ne omogućuju, čak i u slučaju tzv. lombardnih depozitnih kredita“, navodi on.
Razlozi su po meni prije svega pravne prirode, dodaje, a iz istog razloga ti isti građani teško da mogu podići kredite i u zemljama u kojima borave, koji su uz to i dosta povoljniji u odnosu na kredite u BiH, za kupovinu nekretnina u BiH.
“Kada je riječ o odnosu bh. banaka i dijaspore, prije dvije godine pokrenut je u našoj zemlji program kreditiranja malih i srednjih poduzeća registriranih u Bosni i Hercegovini koja ostvaruju određeni poslovni odnos sa dijasporom (vlasničko učešće, zajednički projekti ili poslovni odnos) uz osiguranje garancijama USAID-a i SIDA-e. Dio banaka nudi i posebne pakete proizvoda za dijasporu koji uključuju povoljnije uslove plaćanja i štednje“, kaže on.
Postavlja se pitanje kako usprkos realnim preprekama ipak omogućiti dijaspori dobijanje kredita u BiH.
“Ukoliko banke procijene da je to značajan tržišni segment, mislim da će naći načina, pogotovo preko svojih matičnih banaka u EU, da nađu modalitete za kreditiranje. U nekim susjednim zemljama postoje i posebne agencije za kreditno posredovanje kao službeni vanjski kanali prodaje banakarskih proizvoda koji nude kredite za kupovinu nekretnina zaposlenim u inostranstvu. Ipak mislim da će tek ulaskom naše zemlje u EU ovakvo kreditiranje će biti jednostavnije ostvarivo jer ćemo biti dio jedinstvenog EU bankarskog tržišta”, zaključuje za Klix.ba Bećirović.
Stambeno kreditiranje dijaspore otvorilo bi posve novo polje povezivanja te mnogobrojne rasute zajednice sa maticom, pokrenulo svojevrsan novi investicijski ciklus, a stotine miliona eura slobodnije bi krenula prema BiH.
Pretpostavlja se da bi benefiti koji bi se stvorili bili višestruki, profitirao bi osim banskarskog sektora bez sumnje i onaj građevinski, a došlo bi i do pojačanog priliva poreza.
Izvor: Klix.ba
by Editor | Sep 30, 2020 | Ekonomski razvoj, Ekonomski razvoj 2
Smatram da su ovu epidemiju iskoristili kako bi nas još više zadužili, a toliko zaduženja ne mogu da podnesu ni mnogo jače države. Mislim da će sav taj novac otići na krpljenje budžeta, kaže za Radio Slobodna Evropa dvadesetosmogodišnja Darija iz Banjaluke.
Sličnog je mišljenja i Banjalučanin Srđan, koji navodi da nisu problem krediti nego kako se troše.
”Meni lično ne smeta što se država zadužuje, ali mi je važno šta će uraditi sa tim novcem. Ja bih volio da se to iskoristi u dobre svrhe, u kulturu, obrazovanje, bolje zdravstvo, ali ne vjerujem. Ja to vidim i to svi znaju da će to otići nekako njima u džepove preko nekih prevara na tenderima ili na neku krađu”, mišljenja je Srđan.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija najavio je početkom septembra, nakon sastanka sa entitetskim predsjednicima vlada, da će Bosna i Hercegovina početi, početkom oktobra, novi proces pregovora sa Međunarodnim monetarni fondom (MMF) oko novog aranžmana.
“Ta sredstva će služiti kako bi se eliminirale posljedice korona virusa, ali i pokrenuli novi investicijski ciklusi”, kazao je Tegeltija, najavljujući da će biti otvoreni i pregovori s Evropskom komisijom oko makro finansijske pomoći.
Pregovori sa MMF-om, prema Tegeltijinim najavama, trebali bi biti okončani do kraja godine.
Bosni i Hercegovini je MMF posljednji kredit odobrio za pomoć u borbi protiv korona virusa u iznosu 265,2 miliona SDR (međunarodna obračunska jedinica koju je utvrdio i definisao MMF), što je oko 330 milona eura. Kamatna stopa je na bazi 1,05 posto uz grejs period od 39 mjeseci.
Ovaj kredit izazvao je političku krizu u BiH oko raspodjele, a novac je oko dva mjeseca bio na računu Centralne banke BiH.
Početkom juna Vijeće ministara Bosne i Hercegovine postiglo je dogovor o raspodjeli 333 miliona eura MMF-ovog kredita.
Od ukupnog novca, 61,5% je dato Federaciji BiH sa njenih deset kantona, 37,5% Republici Srpskoj, a jedan posto Brčko distriktu. Otplatu duga vrše entiteti i Brčko distrikt.
Koliki je dug Bosne i Hercegovine?
Bosna i Hercegovina je u ovoj godini od početka epidemije korona virusa (mart) do danas povećala vanjski dug za 526 miliona KM (263 miliona eura) samo na osnovu novog zaduženja kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), zvanični su podaci Centralne banke BiH.
”Od 1. marta do 23. septembra, Federacija BiH se zadužila oko 438 miliona od MMF-a, kroz instrument brzog finansiranja (333 miliona), a ostatak od Svjetske banke. Što se tiče unutrašnjeg zaduženja, Vlada je u ovom periodu emitovala 110 miliona trezorskih zapisa i 210 miliona dugoročnih vrijednosnih papira”, kaže za RSE Goran Miraščić, savjetnik u Vladi Federacije BiH za ekonomska pitanja.
Republika Srpska dobila je od kredita MMF-a 37,5 posto ili oko 280 miliona maraka (140 miliona eura). Kako se navodi na zvaničnom web sajtu Vlade Republike Srpske, umjesto planiranih 315 miliona maraka (157,5 miliona eura), povećan je plan zaduživanja na 678 miliona KM (339 miliona eura), od čega je 214,1 milion KM (120,5 miliona eura) već realizovan u skladu sa Odlukom o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2020. godinu.
Gdje je utrošen novac iz kredita
Ekonomista Faruk Hodžić podsjeća da su entitetske vlade nova zaduženja pravdale mjerama pomoći privrednicima kako bi ublažili posljedice epidemije COVID-a, no dosadašnji način utroška sredstava, kako ističe, govori o tome da je novac uglavnom otišao na krpljenje budžetskih rupa.
”Kad je riječ o novim zaduženjima, tokom pandemije Covida, treba reći da je struka od početka same krize apelovala da treba sačuvati privredu i privredni sistem. Međutim, ono što se desilo i one mjere koje su vlasti uradile u proteklom period, išle su prije svega u pravcu stabilizacije budžeta, umjesto stabilizaciju privrede. Novac koji smo dobili od MMF-a, 330 miliona, ide upravo u tom smjeru suprotno onome što je struka upozoravala”, navodi Hodžić.
Hodžić ocjenjuje da ni novi kredit od MMF-a neće pomoći bh. privredi, ukoliko ne bude bilo plana utroška sredstava ili novac ponovo bude iskorišten za “rupe u budžetu”.
”Traže se novi krediti od MMF-a, a još uvijek ne vidimo plan utroška. Treba imati u vidu da u BiH raste broj penzionera, ove godine je 10.000 novih penzionera u BiH, a radna mjesta se smanjuju. U Federaciji je ove godine prikupljeno 240 miliona manje od doprinosa nego prethodne godine, dakle dio novca od MMF-a iz kredita brze pomoći je otišao za krpljenje rupa, kako bi se mogle isplatiti penzije. Nema garancija da će se novi krediti utrošiti na pomoć privredi,” kaže Hodžić za RSE.
Prema podacima Centralne banke BiH, vanjski dug sektora generalne vlade Bosne i Hercegovine, prema inokreditorima na kraju drugog kvartala 2020. Godine, iznosi 8,666 milijardi KM (4,333 milijardi eura) . Na kraju 2019. godine vanjski dug je iznosio 8,140 milijardi KM (4,052 milijardi eura).
***Saradnja na tekstu Gojko Veselinović
Izvor: slobodnaevropa.org/Mirna Sadiković
by Editor | Sep 30, 2020 | Ekonomski razvoj, Ekonomski razvoj 2
Prema prognozama ekonomskog rasta čuvenog američkog univerziteta Harvard, Bosna i Hercegovina će do 2028. godine ostvarivati rast od prosječno 4,07 posto.U istom periodu, kako piše Index.hr, ekonomija susjedne Hrvatske rast će dvostruko sporije i to po stopi 2,16 posto. Među tranzicijskim zemljama veću stopu rasta ekonomije u narednom desetljeću, osim BiH, ostvarit će Albanija, 3,38 posto.
I dok se u slučaju BiH i Albanije očekivana brža dinamika ekonomskog rasta može ponajprije pripisati njihovoj nerazvijenosti, pa time i nižoj osnovici s koje kreću i kod koje se svaki rast privredne aktivnosti više i bolje odražava na ukupne podatke, kod drugih zemalja koje će se razvijati brže od Hrvatske to uglavnom nije slučaj.
Dobar dio zasluga, ističu na Harvardu, leži i u diverzifikaciji ekonomske aktivnosti i u razvoju proizvoda koji se baziraju na novim tehnologijama i imaju veći udio dodane vrijednosti.
Eksperti s Harvarda očekuju da će prosječna godišnja stopa rasta BDP-a Slovačke do 2028. godine iznositi 3,28 posto, Poljske 3,19 posto, Rumunije 3,03 posto, a Srbije 2,9 posto. Slovenija bi isto trebala rasti u prosjeku 2,35 posto na godinu, kao i Sjeverna Makedonija 2,26 posto, te Češka 2,19 posto.
Izvor: klix.ba
Posljedni komentari