Pandemija koronavirusa je ipak dovela do većeg pada BDP-a nego što je očekivano, smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

“BDP je u drugom kvartalu pao za ogromnih 10,8 posto u odnosu na prvi kvartal. Za ekonomiju BiH, koja ima svakako nisku osnovicu za obračun, ovaj pad je zaista značajan, što se može pripisati nedovoljnoj i zakašnjeloj reakciji vlasti, a na što je upozoravao u više navrata progresivni dio struke”, kazao je on.
Ekonomista Draško Aćimović za Klix.ba kaže kako je pad BDP u drugom kvartalu duplo viši od onoga koji su najavljivali predstavnici vlasti.

“Pad od 10,8% je strašan za zemlju slabe ekonomije poput BiH. Međutim, prema nekim informacijama stvarni pad je jos veći jer obračun kredita i donacija u ovoj statististici nije jasno naglašen tako da je stvarni pad moguće i jos veći. BiH se ne moze spasiti od bankrota ako se ne urade hitne reforme radi uštede u javnom sektoru i zaustavi korupcija i kriminal”, izjavio je.

Bankrot države je stanje kada ona nije više u stanju da plaća svoje obaveze, prije svega dugove, za šta joj je potrebna pomoć i postojećih ali i budućih kreditora, precizira Aćimović.

“Posljedice bankrota državne kase su bolne za cijelo stanovništvo jer slijedi snažan pad životnog standarda zbog nezaposlenosti i inflacije, gubitak ušteđevine i slabljenje valute. Država ne bankrotira u klasičnom smislu te riječi, već jednostavno objavi platnu nesposobnost. To znači da su kreditne linije porušene, dakle, da država ne može dobiti kredite za servisiranje postojećih kamata i otplatu glavnice”, kazao je on.

Podsjeća kako država u bankrotu objavljuje da ne može više da isplaćuje penzije i plate javnom i državnom sektoru.

“Iskustva govore da tada javne usluge postaju mnogo lošije i da neminovno prijete socijalni nemiri”, zaključio je Aćimović.

Izvor: Klix.ba