by MPI | Jan 28, 2021 | Aktuelno, Digitalna zona 1
Na današnji dan, prije 40 godina, posebnu pažnju dobila je zaštita ličnih podataka osoba. Prije 15 godina privatnost i lični podaci dobili su i svoj Dan.
Ne bi trebala postojati sumnja o važnosti privatnosti i ličnih podataka. Ipak svakodnevno, čak i nesvjesno, učestvujemo u dijeljenu (ličnih) informacija u manjoj ili većoj mjeri, te čini se istovremeno postajemo indiferentni/e prema gubitku privatnosti.
Lični podaci obrađuju se svake sekunde – na poslu, u odnosima sa državnim organima, u zdravstvu, pri kupovini/korištenju roba ili usluga, putovanjima i/ili jednostavno time što provodimo vrijeme na internetu (a to je stalno!).
Građani i građanke uglavnom nisu upoznati sa rizicima koje sa sobom nosi narušavanje njihovih ličnih podataka, koja su njihova prava u tom pogledu ili uloge nacionalnih agencija za zaštitu podataka.
Vijeće Evrope je još 2006. godine ustanovilo 28. januar kao Dan privatnosti podataka, koji je u Evropi poznat kao Dan zaštite podataka. Naime, 28. januara 1981. godine, Vijeće Evrope otvorilo je za potpisivanje Kovenciju o zaštiti pojedinaca/ki u vezi sa automatskom obradom ličnih podataka, poznatu i kao ‘Konvencija 108’.
Kao međunarodni dan, trenutno ga priznaju i obilježavaju Sjedinjene Američke Države, Kanada, Izrael, te 47 evropskih zemalja, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, i Sloveniju, od zemalja u regiji.
26. januara 2009. godine, Predstavnički dom Sjedinjenih Država donio je Rezoluciju ‘H.Res.31’ kojom je 28. Januar proglašen Nacionalnim danom privatnosti podataka. 28. januara 2009. godine, Senat je donio Rezoluciju ‘S.Res.25’ kojom je podržao 28. Januar kao Nacionalni dan privatnosti podataka. Senat Sjedinjenih Država također je priznao Dan privatnosti podataka u 2010. i 2011. godini.
U Martu 2004. godine, Bosna i Hercegovina je potpisala Konvenciju. Ratifikovana je 31.03.2006., a stupila je na snagu 01.07.2006. godine.
U skladu sa članom 13. Stav 2. tačka a) Konvencije, Bosna i Hercegovina je osnovala Agenciju za zaštitu ličnih podataka (AZLP) u junu 2006. godine kao neovisno upravno tijelo u državi i kao nadzorno tijelo za zaštitu ličnih podataka a u skladu sa Konvencijom. Agencija je zadužena za primjenu Konvencije na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Ako imate pitanje, nedoumicu ili smatrate da je vaše pravo u pogledu zaštite privatnosti narušeno i/ili lični podaci zloupotrebljeni – obratite se Agenciji za zaštitu ličnih podataka.
Konvencija trenutno prolazi proces ažuriranja, kako bi odgovorila na nove pravne izazove izazvane tehnološkim razvojem.
Konvencija o kibernetičkom kriminalu takođe štiti integritet sistema podataka, a samim tim i privatnost u sajber prostoru. Privatnost, uključujući zaštitu podataka, također je zaštićena članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Ključna ideja iza međunarodnog Dana je promocija svijesti o privatnosti i zaštiti podataka. Nekoliko velikih organizacija širom svijeta pokušava osvijestiti korisnike/ce o važnosti privatnosti i zaštiti podataka za njih.
Dan zaštite podataka isprva je imao edukativni karakter za podizanje svijesti među kompanijama. Posljednjih godina, posebno zbog angažiranosti organizacija civilnog društva, ideja se proširila i obuhvata je korisnike/ce iz svih sfera, a posebno krajnje korisnike/ce.
Dan privatnosti podataka obično uključuje događaje i kampanje na međunarodnom i nacionalnom nivou.
Pored obrazovnog segmenta, Dan zaštite podataka promoviše događaje i aktivnosti koji stimuliraju razvoj tehnoloških alata koji promoviraju individualnu kontrolu nad ličnim informacijama, podstiče poštivanje zakona i propisa o privatnosti, te stvaranje dijaloga među interesnim grupama za unapređenje zaštite podataka i privatnosti.
Međunarodno obilježavanje ovog dana otvara brojne mogućnosti za suradnju između vlada, industrije, akademske zajednice, neprofitnih organizacija, stručnjaka za privatnost i prosvjetnih radnika. U posljednje vrijeme, mediji, mladi, žene, te marginalizirane grupe se sve češće navode kao važan sugovornik, a nerijetko i interesna grupa koju je potrebno uključiti pri donošenju odluka.
Privatnost nije ograničena samo na to da tehnološke kompanije prikupljaju, obrađuju i dijele podatke. Sve je veći broj slučajeva krađe podataka. Kibernetički kriminal je u neprestanom porastu u posljednjoj deceniji.
Sve je veća potreba za tzv. zdravim politikama privatnosti kojih bi se svi morali pridržavati.
Kao jedan od posljednjih odgovora Evropske Unije, s ciljem unapređenja zaštite potrošača i zaštite ličnih podataka svih njenih građana/ki, jeste Opšta uredba o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation – [GDPR]).
Zahtjevi GDPR-a primjenjuju se na svaku državu članicu Europske unije.
Neki od ključnih zahtjeva privatnosti i zaštite podataka GDPR-a uključuju:
- Traženje saglasnosti subjekata za obradu podataka
- Anonimiziranje prikupljenih podataka radi zaštite privatnosti
- Pružanje obavijesti uslijed kršenja podataka
- Sigurno rukovanje prijenosom podataka preko granica
- Zahtijevanje od određenih kompanija da imenuju službenika/cu za zaštitu podataka koji/a će nadgledati poštovanje GDPR-a
Pojednostavljeno, DGPR propisuje osnovni set standarda za kompanije koje rukuju podacima građana/ki EU, kako bi se osigurala njihova bolja obrada i sigurnije kretanje/prenos ličnih podataka..
Zanemarivanjem osiguravanja naših podataka ili privatnosti otvoreni smo većem riziku za krađu identiteta, phishing prevare i druge rizike i napade.
Mogućnosti otvorenog, globalno povezanog, pouzdanog i sigurnog interneta su ogromne.
Da bi takav i ostao, svi igramo ulogu u očuvanju naših ličnih podataka i naše privatnosti:
- Lični podaci i privatnost su kao novac. Cijeni ih i zaštiti.
- Dijeli sa oprezom. Misli prije nego objaviš.
- Budi vlasnik/ca svoje online prisutnosti. Komfort zona je dobra zona online.
- Osiguraj svoj login. Pored sigurne lozinke, dodatno se osiguraj npr. dvofaktorskom ovjerom preko telefona.
- Koristi sigurne i enkriptovane aplikacije za razmjenu poruka (posebno onih osjetljivih!)
U 2021. neka vaši podaci budu sigurni, a vaša privatnost samo vaša.
Autorica: Aida Mahmutović
by MPI | Nov 24, 2020 | Aktuelno
World Web Foundation trenutno sprovodi niz konsultacija o rodno zasnovanom nasilju u digitalnom prostoru sa ciljem kreiranja rješenja zasnovanim na dokazima.
Dana 19. novembra 2020. održane su treće po redu konsultacije koje su za fokus imale žene u novinarstvu i žene u politici. Novinarke, političarke i nevladine organizacije koje se bave pitanjima digitalnih prava diljem svijeta, te predstavnici/e svjetskih privatnih kompanija razmijenili/e su trenutna pozitivna rješenja i postojeće specifične izazove o nasilju na društvenim mrežama sa kojim se suočavaju žene koje imaju glasne stavove i vidljivost u javnom prostoru.
Prve konsultacija o rodno zasnovanom nasilju u digitalnom prostoru održane su 12. marta 2020. godine, paralelno sa aktivnostima Komisije za status Žene (CSW). Konsultacije su pružile jedinstvenu priliku za ženske organizacije civilnog društva, posebno sa područja tzv. Globalnog juga, da iskažu velike nedostatke kada je u pitanju rješavanje problema online nasilja nad ženama od strane kompanija, vlasnika globalno uticajnih društvenih mreža.
Ove kompanije su također imale priliku objasniti svoje aktivnosti po ovim pitanjima, te razgovarati o tehničkim ili drugim izazovima koji odgađaju ili ometaju provedbu rješenja.
Bila je i više nego jasna specifična šteta nanesena aktivisticama, političarkama, novinarkama, te mladim ženama i djevojkama koje izražavaju svoje stavove javno.
Neke od najvažnijih pitanja i izazova jesu moderiranje sadržaja i mehanizami prijavljivanja istog, privatnost i zaštita podataka, te potreba za unaprijeđenjem digitalnih vještina u svrhu borbe protiv rodno zasnovanog nasilja.
‘Biti online’ je sastavni dio posla za osobe koje se bave (istraživačkim) novinarstvom i politikom. U najmanju ruku, političari i političarke tu angažiraju svoje birače i ostaju im dostupni/e, dok novinari i novinarke komuniciraju informacije od vitalne važnosti kroz različite digitalne platforme.
Od izuzetne je važnosti da mogu biti vidljivi/e i aktivni/e online, bez rizika i straha za profesionalni i lični život. Ipak, to često nije slučaj.
Globalni događaji, poput pandemije COVID-19, pomjerili su najveći dio političkih dešavanja, aktivizma, ali i života u cjelini, na društvene mreže. Žene u medijima i politici postale su meta rodno zasnovanog nasilja, rasističkog i seksističkog zlostavljanja, doxxing-a, te drugih vrsta ozbiljnih napada koji nanose štetu njihovim pravima, poput prava na slobodno izražavanje, nediskriminaciju, privatnost, ili pravo na život bez nasilja. Žene iz marginaliziranih zajednica, uključujući LGBTIQ+ osobe, često su neproporcionalno i ciljano meta zlostavljanja na mrežama. To dodatno utišava njihove ionako marginalizovane glasove u javnosti.
Pored štetnog uticaja zloupotreba na društvenim mrežama na ljudska prava, uključujući psihološke i ekonomske aspekte, trenutne konsultacije fokusiraju se na utvrđivanje načina na koje proizvodi i usluge kompanija u digitalnom prostoru mogu dovesti do rodno zasnovanog nasilja. Sudionici iz svih sektora razmatraju i učestvuju u potencijalnim rješenjima za ublažavanje ovakvih šteta.
Neka od važnih pitanja koja se trenutno razmatraju na svjetskom nivou, a u specifičnoj vezi sa ženama u novinarstvu i politici, su:
● Da li i na koji način se kompanije popularnih društvenih mreža bave pitanjima offline i online zlostavljanja žena i žena u javnom životu?
● Kakve sisteme zaštite imaju ove kompanije za žene koje se bave javnim poslom od društvenog značaja, ili one koje radi određene tematike postanu viralno pitanje/lice? Kako se ovi sistemi odražavaju na žene aktivne u novinarstvu i politici?
● Postoje li nedostaci u dodatnim postavkama za privatnost i sigurnost, a koji su dostupni javnim osobama na društvenim mrežama? Koje kriterije korisnik/ca mora ispuniti da bi pristupio/la
dodatnim postavkama? Kakav uticaj dodatne postavke imaju na online sigurnost novinara/ki i političara/ki?
● Kako politike moderiranja sadržaja utječu na slobodu izražavanja i sigurnost žena u politici i medijima kao korisnica mreža?
Nakon četvrtih, ujedno i posljednjih kosultacija, Web Foundation će biti domaćin radnoj grupi sastavljenoj od organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima ženskih prava i globalnih kompanija. Oni će zajednički raditi na rješenjima i politikama u vezi rodno zasnovanog nasilje na internetu, konkretno na njegovim platformama.
Mreža Progresivnih Inicijativa i DIGITALNA.online, skupa sa nekolicinom novinarki koje se bave istraživačkim pričama u regiji Zapadnog Balkana bile su dio konsultacija. Nastavljamo donositi regionalnu perspektivu i biti dijelom kreiranja politika društvenih mreža koje imaju globalni značaj i utjecaj.
Autor: Aida Mahmutović
Photo credit / Autorica fotografije: Sonaksha Iyengar
by MPI | Oct 14, 2020 | Blog
“Ženama je mjesto tamo gdje se donose odluke” (Ruth Bader Ginsburg)
Kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini samo što nije počela. Iako još ne znamo mnogo o tome kako će se ovi izbori provesti, možemo biti sigurni da će žene, kao kandidatkinje, donositeljke odluka i glasačice, biti prilično nevidljive u kampanji. A, tamo gdje budu vidljive, biće predstavljene na negativniji način od njihovih kolega muškaraca, biće marginalizirane, zlostavljane, a njihovi stavovi odbacivani.
Ovo znamo iz prethodnih izbornih kampanja u BiH i iz iskustva žena koje učestvuju u javnom ili političkom životu. Kada je Westminster fondacija za demokratiju provela istraživanje o iskustvima žena u politici u BiH, otkrili su stalnu pojavu nasilja nad njima, uključujući napade, prijetnje i fizičko isključivanje. Ovo ima posljedice u stvarnom životu. Danas, žene čine 50,9% stanovništva BiH, ali manje od četvrtine predstavnika u parlamentu, samo 18% je zastupnica u lokalnim vijećima, a 5% su načelnice (Ujedinjeno Kraljevstvo nema puno bolju statistiku, sa 34% zastupnica u parlamentu). Tokom ove izborne kampanje vidjećemo manje kandidatkinja nego kandidata na posterima, na TV panelima, u novinama i na glasačkim listićima.
Izborne kampanje su već dugo teško i često neprijateljsko okruženje, posebno u vremenu društvenih mreža i anonimnog komentarisanja online. Ali, kako istraživanje pokazuje, priroda napada na žene je stalno drugačija, i u mnogome gora, nego za njihove muške kolege. O kandidatkinjama će se često suditi prema njihovom fizičkom izgledu, u pozitivnom i negativnom smislu, pominjaće se njihove porodice (ili nedostatak istih), suočiće se sa insinuacijama da su nečije tajne ljubavnice, ili će ih se pitati pitanja vezana za „domaćinstvo“. Uz direktne prijetnje, a mnoge od njih su na seksualnoj osnovi, svi ovi napadi imaju za cilj da ženama kažu da im nije mjesto u politici, da im nije mjesto tamo gdje se donose odluke. Pogledajte ispod teksta i pročitajte online komentare o bilo kojoj političarki – izazivam bilo koga da pročita tu salvu uvreda i mržnje i da onda kaže da za to ima mjesta u zdravom demokratskom društvu.
Nevidljivost žena u politici je u osnovi pitanje pravičnosti. Ali, svi ispaštaju, uključujući i muškarce, kada su žene nedovoljno zastupljene u procesu donošenja odluka. Prema izvještaju Grupacije Svjetske banke, inkluzivniji pristup budžetskim odlukama, uključujući politike koje omogućuju ženama da učestvuju u istoj ravni sa muškarcima može doprinijeti sa 16% BDP-u BiH. U njenoj knjizi Nevidljive žene, Caroline Criado Perez navodi brojne primjere kako je odsustvo žena dovelo do lošijih odluka i izgleda zdravstva, poslovnog svijeta, urbanog planiranja, javnog transporta, obrazovanja, sigurnosti na cestama, mirovnim procesima, oružanim snagama i još mnogo polja.
Kako onda razbiti taj krug ovdje, u BiH? Vratiću se na ono što sam rekao o vidljivosti, i koliko puta ćemo vidjeti kandidatkinje tokom ove kampanje. Zastupljenost je bitna. Sigurno postoji priča, previše dobra da bi bila istinita, u kojoj njemački dječak pita svoga oca da li misli da bi muškarac ikada mogao postati njemački kancelar…
Kada govorim o predstavljanju žena u politici, nekad mi kažu da trebam sačekati sa tim, dok se ne riješe važnija pitanja. Ali, ja ne mislim da možemo čekati da se iskorijeni korupcija, da se politika okrene ka budućnosti, ili da se ekonomija oporavi, kako bi radili na ovom pitanju. Upravo suprotno. Ja vjerujem da nikada nećemo uspješno riješiti te probleme dok ne bude više žena na pozicijama vlasti, u prostorijama gdje se donose odluke, a to dokazuje i ovo detaljno istraživanje.
U predstojećoj izbornoj kampanji svi imamo ulogu, ne samo političke stranke, TV i novinski urednici, organizatori panela analitičara, i na kraju sami glasači. Nadam se kampanji koja će biti manje obojena nasiljem i ružnoćom napada, a više kvalitetom debate, uz vidljiv doprinos kandidatkinja, sa stvarnim fokusom na pitanja koja se tiču svih bh. građana. I ne vidim zašto bi pristali na manje od toga.
Izvor: https://blogs.fcdo.gov.uk/
by MPI | Oct 12, 2020 | EU integracije slider, Euroatlanske integracije, Slider homepage
Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, u izjavi za novinare nakon skupa, pojašnjava da proces nije bio jednostvan niti za jednu državu koja je željela biti članica EU niti je generalno bila spremna za puno članstvo dok nije provela reforme koje znaju biti bolne kako za političare tako i za stanovništvo.
“Generalno te reforme vode ka boljem životu. Da li će za nas proces trajati duže ili sporije, ovisi naravno o nama. BiH je država u kojoj se odluke donose sporije nego li je to u drugim državama, komplikovan je način donošenja odluke. Ali iskreno se nadamo da ćemo, kad se budu stvari rješavale pogotovo kod ovih 14 prioriteta, na kraju ostati sa pravim problemima koji će trebati jaku i istinsku političku volju. Ostale jednostavnije stvari ćemo pokušati brže rješavati, koliko je to moguće”, poručio je.
Kako podsjeća, u periodu koji slijedi ocjenjivat će se napredak BiH, u kontekstu 14 prioriteta. Evropska komisija će ocijeniti da li je ono što je urađeno dovoljno za potencijalno dobivanje kandidatskog statusa.
“Po posljednjim ocjenama iz Brisela, ako nastavimo ovim tempom, mogli bismo očekivati kandidatski status sljedeće godine. Četrnaest prioriteta nema veze s kandidatskim statusom, imaju veze sa članstvom BiH u Evropskoj uniji. Ako provedemo 14 prioriteta ili ako Evropska komisiji ocijeni da se provode u pravom smjeru, idemo ka otvaranju poglavlja. To je veći status od onoga što nazivamo kandidatskim statusom. Isključivo su vezani za otvaranje pregovora, kao buduća aktivnost odnosno buduće punopravno članstvo”, kazao je.
Predsjednik Panevropske unije BiH Osman Topčagić optimističan je te kaže da bi za BiH mnogo značilo da dobije kandidatski status, a treba nastaviti s reformama. To je jedna faza u čitavom procesu, prije otvaranja pregovora, a za nas bi mnogo značilo.
Otvorili bi se kasnije pregovori, po poglavljima, po novoj metodologiji EU. Dalo bi to pozitivnu poruku optimizma u našu stvarnost, koja nam je potrebna u Delegaciji EU u BiH. Krasimir Nicolov osvrnuo se u današnjem govoru na posljednji izvještaj o napretku BiH, pomake i nedostatke. Ukazao je na brzinu reformi posebno u oblasti vladavine prava, preporučio kontinuiran i ozbiljan rad na reformama.
Današnji skup službeno nazvan ‘Konkretan razgovor: 14 prioriteta EU – s riječi na djela’ najavljen je kao prvi u nizu planiranih o konkretnim temama, a sudjelovali su predstavnici različitih političkih opcija u BiH.
Izvor: BHRT.ba
by MPI | Oct 12, 2020 | Aktuelno
Mreža progresivnih inicijativa, Panevropska unija BiH i Fondacija Konrad Adenauer okupili su u Sarajevu političke i predstavnike nevladinog sektora te međunarodne zajednice na skupu zamišljenom kao konkretan razgovor o 14 prioriteta EU, bitnih za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.
Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, u izjavi za novinare nakon skupa, pojašnjava da proces nije bio jednostvan niti za jednu državu koja je željela biti članica EU niti je generalno bila spremna za puno članstvo dok nije provela reforme koje znaju biti bolne kako za političare tako i za stanovništvo.
- Generalno te reforme vode ka boljem životu. Da li će za nas proces trajati duže ili sporije, ovisi naravno o nama. BiH je država u kojoj se odluke donose sporije nego li je to u drugim državama, komplikovan je način donošenja odluke. Ali iskreno se nadamo da ćemo, kad se budu stvari rješavale pogotovo kod ovih 14 prioriteta, na kraju ostati sa pravim problemima koji će trebati jaku i istinsku političku volju. Ostale jednostavnije stvari ćemo pokušati brže rješavati, koliko je to moguće – poručio je.
Kako podsjeća, u periodu koji slijedi ocjenjivat će se napredak BiH, u kontekstu 14 prioriteta. Evropska komisija će ocijeniti da li je ono što je urađeno dovoljno za potencijalno dobivanje kandidatskog statusa.
- Po posljednjim ocjenama iz Brisela, ako nastavimo ovim tempom, mogli bismo očekivati kandidatski status sljedeće godine. Četrnaest prioriteta nema veze s kandidatskim statusom, imaju veze sa članstvom BiH u Evropskoj uniji. Ako provedemo 14 prioriteta ili ako Evropska komisiji ocijeni da se provode u pravom smjeru, idemo ka otvaranju poglavlja. To je veći status od onoga što nazivamo kandidatskim statusom. Isključivo su vezani za otvaranje pregovora, kao buduća aktivnost odnosno buduće punopravno članstvo – kazao je.
Predsjednik Panevropske unije BiH Osman Topčagić optimističan je te kaže da bi za BiH mnogo značilo da dobije kandidatski status, a treba nastaviti s reformama. To je jedna faza u čitavom procesu, prije otvaranja pregovora, a za nas bi mnogo značilo.
- Otvorili bi se kasnije pregovori, po poglavljima, po novoj metodologiji EU. Dalo bi to pozitivnu poruku optimizma u našu stvarnost, koja nam je potrebna u Delegaciji EU u BiH. Krasimir Nicolov osvrnuo se u današnjem govoru na posljednji izvještaj o napretku BiH, pomake i nedostatke. Ukazao je na brzinu reformi posebno u oblasti vladavine prava, preporučio kontinuiran i ozbiljan rad na reformama.
Današnji skup službeno nazvan ‘Konkretan razgovor: 14 prioriteta EU – s riječi na djela’ najavljen je kao prvi u nizu planiranih o konkretnim temama, a sudjelovali su predstavnici različitih političkih opcija u BiH.
Izvor: Vijesti.ba
Posljedni komentari