by MPI | Nov 9, 2021 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Damir Džeba delegat je HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH i učesnik projekta „Priroda i društvo“.
Džeba procjenjuje da svijest o zaštiti okoliša u Federacije BiH nije dovoljno razvijena ni kod građana ali ni unutar institucija.
„Ukoliko i postoje mehanizmi zaštite čovjekove okoline, prirode i zdravlja, često ostaju samo ‘mrtvo slovo na papiru’ jer se isti ne poštuju, svjesno se zaobilaze radi imovinske koristi. Slijedom takvih ponašanja i primjera onda i građani ne osjećaju potrebu za zaštitom okoliša jer izostaju i sankcije za uništavanje prirode i okoliša. Opća ocjena je da stanje nije dobro te da se mora uložiti napora, volje i sredstava kako bi primjereno štitili okoliš, prirodu a na koncu i zdravlje ljudi.“ – navodi delegat Džeba.
Posljednje poplave u Bosni i Hercegovini podsjećaju nas na važnost postavljanja teme zaštite okoliša i klimatskih promjena kao političkog prioriteta. Da li je to uopće moguće i da je ova tema potencijalni faktor približavanja političara i političarki iz različitih stranaka, Damir Džeba odgovara:
„Zastupnice i zastupnici u zakonodavnoj vlasti, a ministrice i ministri u izvršnoj vlasti mogu učiniti puno da se teme zaštite okoliša nađu u prioritetima djelovanja, odnosno da kod kreiranja planova rada parlamenata, skupština ili vlada, stavljaju u fokus i na dnevne redove zasjedanja teme koje će podizati svijest o čuvanju čovjekovog životnog prostora i okoliša općenito. Naravno da nas ova tema može okupiti. Teme zaštite okoliša su univerzalne i nisu jednoznačno obojene lijevim ili desnim političkim idejama nego su nadstranačke i svima nužne ukoliko želimo živjeti ili se trudimo živjeti u skladu s prirodom i njezinim očuvanjem.“
U okviru učešća u projektu „Priroda i društvo“, Damir Džeba jedan je od članova zakonodavne vlasti koji su se angažovali na pitanjima zaštite okoliša, te je uputio izaslaničko pitanje Ministarstvu okoliša i turizma FBiH o tome za koje su deponije u FBiH izrađena geološka istraživanja ispitavanja tla, te studije uticaja na okoliš i kada su izrađeni. Upravljanje otpadom Džeba izdvaja kao jedan od prioriteta djelovanja u ovoj oblasti.
„Prije svega bih izdvojio upravljanje otpadom jer sami sebe zatrpavamo smećem. To radimo i kao pojedinci jer nemamo dovoljno razvijenu svijest o potrebi pravilnog odlaganja smeća tj. Otpada, a također ni sustav i institucije se ne bave u dovoljnoj mjeri kvalitetnim i održivim sustavima upravljanja otpadom što rezultira raznim ‘divljim’ deponijima smeća ali i prljavim gradovima i prometnicama.
Druga stvar koju bi istakao je zaštita rijeka i rječica od ‘najezde’ mini hidroelektrana. Nažalost, svjedoci smo uništavanja prirode i ‘sumnjivih’ koncesija za postavljanje mini hidroelektrana diljem BiH. Kvalitetan i rigorozan zakonodavan okvir, nadzor i provjera, bi pomogli da se spriječi izdavanje nerazumnih i nerezonskih koncesija za gradnju mini hidroelektrana koje uništavaju rijeke odnosno okoliš u cjelini.“ – navodi delegat HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH, Damir Džeba.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Oct 31, 2021 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Sandra Imširović delegatkinja je Demokratske fronte u Domu naroda Parlamenta FBiH, te učesnica projekta „Priroda i društvo“. Polazna tačka u zaštiti okoliša moraju biti institucije i to kroz donošenje i implementaciju zakona, smatra ova mlada delegatkinja.
“Nedostatak političke volje, nedostatak vladavine prava i prebacivanje nadležnosti samo su neki od razloga zbog kojih pitanje zaštite okoliša nije u svakodnevnom fokusu svih političara a i građana, a treba biti. Primjerice, veliki je problem trenutno ilegalna sječa šuma i neophodno je što prije donošenje Zakona o šumama, kako bismo sačuvali bogatstvo naših šuma i spriječili ilegalnu sječu. Također, jako je važno raditi na podizanju svijesti građana – kako kroz direktne razgovore tako i kroz različite kampanje.“ – navodi Imširović.
Delegatkinja Imširović smatra da angažman u smjeru zaštite okoliša mora početi iz vlastite kuće svake političke stranke – odnosno, da političari i političarke prioritetno moraju raditi na integraciji ovog pitanja u izborne programe stranaka.
„Ako pogledamo, ne samo zemlje zapada, već i mnoge druge vidjet ćemo da su takozvane zelene politike, kao što su zaštita okoliša, zraka, vode, klimatske promjene zauzele vodeća mjesta u izbornim programima. Nakon što se ova tema identifikuje kao bitna onda se može prenijeti i na parlamente i raditi na podizanju svijesti, ne samo građana, već i političara. Pitanje zaštite okoliša je pitanje o kojem treba da se razgovara svakodnevno, ali bez političke volje neće biti ni pomaka.“ – dodaje Sandra Imširović.
Pitanje instrumentalizacije teme zaštite okoliša kao zajedničkog mjesta okupljanja različitih političkih stranaka jedna je od važnijih dimenzija projekta „Priroda i društvo“. Delegatkinja DF-a navodi kako pojedinci sami ne mogu napraviti mnogo, ali ukoliko se političari sa različitih nivoa vlasti i iz različitih političkih partija udruže i stave problem zaštite okoliša u fokus, može doći do značajnih promjena.
„Snaga svega i jeste u koalicijama, savezima. Treba krenuti od vijećnika na lokalnim nivoima pa do najvišeg nivoa zakonodavne vlasti. Učešće na konferencijama i događajima političkih stranaka, izlaganje i pružanje dokaza zakonodavnim komisijama, povezivanje sa Uredom za reviziju od velikog su značaja. Mediji imaju veliki uticaj i vrlo je bitno da prepoznaju kolika je njihova uloga u svemu ovome. Također, značajno je učešće zajednice, uključivanje nevladinog sektora te finansijska podrška projektima.
S obzirom da dolazim iz grada koji ima tri fabrike, svakako da mi je najbliža tema zagađenost zraka, a svakako i prioritet u daljem radu. Sa dolaskom zimskih dana osjetno je povećana i zagađenost zraka, pojava smoga, čemu doprinosi i veliki broj individualnih ložišta, što za posljedicu ima porast broja oboljelih osoba od respiratornih bolesti. Prema dostupnim podacima Tuzla je najzagađeniji grad na Balkanu upravo zbog individualnih ložišta. Kontinuirano treba raditi i pokušati doprinijeti smanjenju ovog problema.“ – zaključuje Imširović analizirajući svoje političke prioritete u oblasti zaštite okoliša.
Projekat Priroda i društvo realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Oct 29, 2021 | Aktuelno, Životna sredina, Životna sredina 1
U okviru projekta „Priroda i društvo“ koji implementira Mreža progresivnih inicijativa sa partnerima, realiziran je niz intervjua sa zastupnicima i zastupnicama entitetskih parlamenata o važnosti zaštite okoliša.
Lana Prlić zastupnica je SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i učesnica projekta „Priroda i društvo“. Prlić navodi kako odnos prema zaštiti okoliša u FBiH od strane institucija gotovo da i ne postoji.
„Kao Mostarka, moram da navedem primjer deponije Uborak na čijem primjeru se vidi sva nebriga i ignorisanje stvarnog stanja od strane institucija uz sve napore građana i pojedinih kolega političara.“ – dodaje zastupnica.
O tome na koji način staviti temu zaštite okoliša u javni i politički prostor i kakva je praksa bila do sada, Lana Prlić govori:
„Zaštita okoliša jedan je od ciljeva Zelenog Europskog plana na koji se obvezala i naša država. Ovaj proces se ne može desiti preko noći, ostvarivanje Zelenog plana zahtijeva ozbiljan pristup prema svih sferama društva na koji ovaj plan utiče, uključujući i edukaciju stanovništva, radna mjesta, kao i neophodnu pomoć EU.
Dosadašnja briga o zaštiti okoliša se svela na individualni angažman političara o ovoj temi, te vrlo rijetko je u centru pažnje, osim kada smo na rubu ili kad smo već doživjeli ekološku katastrofu, odnosno prekasno. Političari i institucije o ovoj temi trebaju i moraju komunicirati sa građanima, privrednicima, nevladinim sektorom, stručnjacima, i raditi u interesu države koju predstavljaju. Ova tema zahtjeva institucionalni i ozbiljan pristup.“
Uzevši u obzir da je i posljednji period u Bosni i Hercegovini obilježen političkim konfliktima i nemogućnošću postizanja konsenzusa oko brojnih tema važnih za život građana i građanki, pitali smo političare i političarke uključene u projekat – može li zaštita okoliša biti tema koja će okupiti različite političke stranke?
„Naravno da može i mislim da treba iskoristiti momenat kada ova tema nije u fokusu da se okupi što veći broj ljudi iz različitih političkih stranaka oko ovog pitanja, kako bi se pripremio „teren“ za budućnost. Takva saradnja već postoji na nekim od nivoa u BiH, kao i na regionalnom nivou, jer zaštita okoliša i ekologija ne poznaje granice.“ – odgovara Prlić.
„Tema obnovljivih izvora energije se mora staviti u fokus, jer imamo prirodnog potencijala za tu vrstu dobivanja energije. Zakonska rješenja konkretno u Federaciji, stoje u ladicama već dvije godine, a usvajanjem tog zakona krenuli bi korak prema ostvarivanju Zelenog plana kao i podsticanju izgradnje obnovljivih izvora energije, učešću građana kao proizvođača-potrošača na tržištu električne energije. Dekarbonizacija je neizbježna, i usvajanjem ovog zakona na vrijeme ostavlja se prostor za prilagodbu i što manje posljedice po privredu, građane i radnike.“ – navodi zastupnica Lana Prlić kao jedan od političkih prioriteta djelovanja u oblasti zaštite okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Projekat “Priroda i društvo” realizira se uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
by MPI | Jun 22, 2021 | Slider homepage, Životna sredina
Događaj na temu „Predstavljanje Utvrđenog doprinosa Bosne i Hercegovine (NDC) za period 2020.-2030.“ održan je 07.06.2021. godine u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Dokument „Utvrđeni doprinos BiH“ tiče se opredjeljenosti ispunjavanja Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, kada su se svjetski lideri zajednički usaglasili da unaprijede klimatske akcije kako bi ograničili porast temperature na 1,5 stepeni Celzijusa. Ažurirani NDC obuhvata plan smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte za 33,2 posto do 2030. i skoro 66 posto do 2050. u odnosu na 1990. godinu. O tematici su govorili ministri, zastupnici i predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Zelenog kluba, Saša Magazinović, istakao je da kao opozicioni poslanik čestita Vijeću ministara BiH na usvajanju ovako važnog dokumenta, te rekao da mu je drago što je zajedničkim radom postignut rezultat da su zelene politike, zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena konačno ušle u Parlamentarnu skupštinu BiH.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac rekao je da klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova s kojima se suočava čovječanstvo, i da Bosna i Hercegovina razumije taj značaj, te čini sve napore da doprinese globalnoj borbi protiv istih. Pozvao je sve domaće donosioce odluka, kao i partnere iz međunarodne zajednice, da pruže pomoć na tom putu.
Dr Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, podsjetila je na opasku generalnog sekterata UN-a, Antonia Guterresa da je sljedećih deset godina naša zadnja prilika da izbjegnemo klimatsku katastrofu, i da je zato 2021. godina prekretnica. Istakla je da su Ujedinjene nacije snažno opredijeljene u jačanju podrške stanovnicima Bosne i Hercegovine u realizaciji klimatskih akcija.
Steliana Nedera, UNDP rezidentna predstavnica u Bosni i Hercegovini, iskazala je zadovoljstvo što je organiziran ovakav skup koji je na jednom mjestu okupio ključne donosioce odluka koji su opredijeljeni za borbu protiv klimatskih promjena. Pozvala je na snažnije akcije i partnerstvo u smanjenju emisija CO2, te je iskazala spremnost UNDP-ja da nastavi pružati podršku, zajedno sa donatorima, domaćim institucijama u realizaciji planiranih aktivnosti.
Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo istaknula je da joj je zadovoljstvo što ima priliku razgovarati o „Utvrđenom doprinosu Bosne i Hercegovine“ jer klimatske promjenje ugrožavaju održivi razvoj. Za borbu protiv ove pošasti potrebne su nam brze i hrabre političke odluke, naglasila je ministrica Đapo.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Srebrenka Golić je rekla da je ključni izazov u tome da se prelazak na niskokarbonsku privredu iskoristi tako da se postignu ciljevi brzog poboljšanja ekonomske situacije i društvene ujednačenosti, te naglasila da svaki dan treba biti dan borbe za zaštitu životne sredine.
Ambasador Velike Britanije u BiH, Matt Field, je podsjetio da se ove godine održava UN Konferencija o klimatskim promjenama COP26, čiji su domaćini Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija. Iskazao je nadu da će, nakon Pariškog sporazuma, to biti prekretnica u još ambicioznijem naporu smanjenja emisija stakleničkih gasova i putu ka cilju nula emisija do sredine stoljeća. Podsjetio je da Ambasada Velike Britanije nastavlja podržavati BiH i da su spremni podijeliti njihovo značajno iskustvo u ovom polju.
Zamjenik italijanskog ambasadora Matteo Evangelista je čestitao Bosni i Hercegovini na predaji ažuriranog i ambicioznijeg Utvrđenog doprinosa. Iskazao je radost što su ministri složni da je potrebna veća posvećenost pitanju klimatskim promjenama, te je potcrtao da je ovo pitanje značajno i na evropskom putu Bosne i Hercegovine.
Ambasadorica Švedske u Bosni i Hercegovini, Johanna Strömquist, je rekla kako se nijedna zemlja ne može sama izboriti sa klimatskim promjenama, te da je potrebno iskoristiti ovakav tenutak da se nastavi aktivno raditi na ispunjenju ciljeva. Također je podsjetila da će Švedska nastaviti pružati podršku u oblasti zaštite okoliša, energijske efikasnosti i civilnog društva.
Izvor: UNDP
by MPI | Mar 21, 2021 | Aktuelno, Životna sredina 1
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Plan – utvrđeni doprinos Bosne i Hercegovine (NDC) za period 2020. – 2030. godine.
Na ovaj način Bosna i Hercegovina izražava namjeru za smanjenjem emisije plinova koji izazivaju efekat staklene bašte na globalnom nivou, u skladu sa smjernicama Pariskog sporazuma, kao i globalnim politikama Evropske unije u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan, koja predstavlja skup smjernica i politika za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa će NDC za period 2020. – 2030. godine dostaviti kontakt instituciji za Okvirnu konvenciju UN o promjeni klime (UNFCCC) za BiH, u svrhu njegovog dostavljanja Sekretarijatu UNFCCC konvencije.
Izvor: Vijeceministara.gov.ba
Posljedni komentari